STRIP VESTI
Broj:
382
01.09.2006. Godina VIII

prošli broj - arhiva - sledeći broj


SADRŽAJ

  1. KOMIKAZE JAMMING U SARAJEVU - Ivana Armanini
  2. KOMIKAZE #14 - Ivana Armanini
  3. VALIJANT SE VRATIO - V. Fumeti
  4. kritIVKOVanje 29 - Slobodan Ivkov
  5. POST SCRIPTUM (72) - Zoran Đukanović
  6. KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (329) - Darko Macan
  7. Q STRIP - Strip Vesti
  8. INTERNET STRIPOVI - Strip Vesti
  9. ŠTAMPA - štampa
  10. VESTI IZ SVETA - Strip Vesti
    -    MARKO AJDARIĆ NEWS
  11. POZIVI NA SARADNJU - mail
  12. LINKOVI - Strip Vesti
Svi prilozi su vlasništvo autora. U slučaju da želite da ih na bilo koji način eksploatišete, molimo Vas da se obratite autorima priloga, koji su potpisani (uz potpis će uvek ići i email adresa putem koje možete kontaktirati autora), u slučaju da nisu potpisane možete ih slobodno koristiti jer su to neautorizovane vesti ovog servisa, STRIP VESTI.
Sajt na kom ćete uvek moći da pročitate stare brojeve STRIP VESTI i još neke druge sadržaje vezane za strip je na sledećoj adresi:
www.zmcomics.co.yu
stripvesti.50webs.com

UVODNIK...

...k'o Uvodnik, nema se šta novo reći, a žuri se na ostale obaveze, pa ćemo ga skratiti. Što i nije prvi put. Važno je da se uspeva stići na vreme, važno je da se ima šta pročitati.

Važno je da se čitamo i da idemo dalje...:)


S poštovanjem,

Zlatko Milenković

sadržaj

1.

KOMIKAZE JAMMING U SARAJEVU

Ivana Armanini



KOMIKAZE JAMMING U SARAJEVU/
16.9.006.

  • PICVAJZ/PITCHWISE-1.Festival Zenske Umjetnosti u BIH:14-17.9.2006.
  • SARAJEVO/historijski muzej Bosne i Hercegovine (aka muzej revolucije)
  • 16.09/KOMIKAZE JAMMING /comicworkshop/ + zlozba + radionica /ivana armanini, lina rica/ + vjdj-performans /uzivo izvedba: maja gujinovic/ + infopult komikaze
  • Komikaze radionica stripa i "prekrasnih leseva" /"exquisite corps": dadaisticka metoda kojom grupa ljudi gradi figuru postepeno dio po dio,ne vidjevsi prethodne dijelove.Crtacč/ica prethodnik/ca ostavlja samo nastavke linija koji zadiru u doljnji dio figure. Tako 4 ljudi sudjeluje u gradnji 1 crteza koji se otvara po zavrsetku. Rezultati su fascinantni i nadmasuju sva ocekivanja.
  • FESTIVALSKI PROGRAM:

sadržaj

2.

KOMIKAZE#14

Ivana Armanini



izasle su nove
* KOMIKAZE#14 *
stripwebzin

na novih 300 stranica!
na staroj adresi:
www.jedinstvo.hr/komikaze

crtaju:
*Eko Nugroho/Indonesia
*Evan Dahm/USA
*Jarmila Szabo/SCG
*Lina Rica/Makarska
*Marko Mitrovic/Dubrovnik
*Matija Pisacic/Sesvete
Dalibor Baric/Zg
Dunja Jankovic/Mali Losinj
Anna Ehrlemark/Sw
Igor Hofbauer/Zg
Ivana Armanini/Zg
Alexandar Opacic/SCG/Bg
Radovan Popovic/SCG/Bg
Damir Steinfl/Opatija
*novi autori/ce na webu Komikaze

+ sva ostala izdanja dostupna na istoj adresi
FOR FREE & NON-STOP!

KOMIKAZE WIKI/INFO:
www.jedinstvo.hr/pmwiki/Komikaze

* fotoreportaze:radionice, gostovanja/2006:
18.-21.7./Dubrovnik/klub Orlando, ARL
* www.jedinstvo.hr/pmwiki/pmwiki.php?n=Komikaze.Dubrovnik06
6-9.7./SCG/Novi Sad/"Exit" festival
* http://www.jedinstvo.hr/pmwiki/pmwiki.php?n=Komikaze.Exit06
23.-27.5./Opatija/"Quisisana" festival
* http://www.jedinstvo.hr/pmwiki/pmwiki.php/Komikaze/Quisisana
21.5./Zagreb/mm centar "Mama"
* http://www.jedinstvo.hr/pmwiki/pmwiki.php/Komikaze/Queermama
* http://www.jedinstvo.hr/pmwiki/Komikaze/KomiTempzin
* http://www.jedinstvo.hr/pmwiki/Komikaze/Ravenna
* http://www.jedinstvo.hr/pmwiki/Komikaze/Bg

-----------------------------------------------
Program su podrzali:
Ministarstvo kulture RH, Gradski ured za kulturu-Zagreb


sadržaj

3.

VALIJANT SE VRATIO

V. Fumeti



VALIJANT SE VRATIO

- Uz 17. tom Princa Valijanta -

Podeljena su mišljenja koji je strip najvažniji u istoriji devete umetnosti. To naravno zavisi od žanrovskih naklonosti, od nacionalnih i inih interesa, od marketinga u krajnjem slučaju... Ako otpišemo tzv. komičke stripove i posvetimo ovakvo razmišljanje tzv. ozbiljnom stripu za odrasle, fokus će se suziti, ali će i onda neko davati prednost Rejmondovom Flašu Gordonu, drugi Kanifovom Stivu Kenjonu, treći Hogartovom Tarzanu. Biće onih koji će zagovarati Supermena ili Betmena, a neko s ekscentričnijim ukusom će forsirati Cisko Kida Hose Luisa Salinasa ili Džonija Hazarda Frenka Robinsa. Ova supremacija Amerikanaca, nerviraće evroporcentrične Evropljane pa će neko, svakako, i s dosta razloga, Amerima suprotstaviti Pratovog Korta Maltezea, drugi Žiroovog Bluberija, treći Mod Blejz Holdoveja i Donela, a stići ćemo licitirajući i do Van Hamove i Vansove Trinaestice, što da ne... Neko drugi vratiće nas opet Amerima, forsirajući Srebrnog Letača Lija i Bjuseme ili pak moćnog Konana Tomasa i Bjuseme. Javiće se oni koji će najveći strip postmodernog doba videti u Dilanu Dogu...

Nikada se takvi glasovi, dakako, ne mogu pomiriti, ali postoji strip koji bi mogao da zadovolji sve ukuse – Princ Valijant Hala Fostera.

Naši ljubitelji devete umetnosti pratili su Valove avanture još pre Drugog svetskog rata, a posle njega on je oduševljavao čitaoce Kekeca i Stripoteke, pre svih drugih. Izdavači Stripoteke, počeli su 1981. godine izdavanje celokupnog Fosterovog rada na Valijantu u 16. tomova i za dvadesetak godina, posle pauza i istorijskih i ekonomskih nedaća, zaokružili prezentaciju Fosterovog dugogodišnjeg rada na veličanstvenom stripskom epu.

Popularnost te edicije velikog formata, u crno-belom otisku i sa odličnim otiskom i prevodom, uticala je da se Marketprint odluči i na nastavak projekta, pa se ovog meseca, ubrzo posle najave, pojavio 17. tom Princa Valijanta, prvi koji je u celini delo Džona Kelena Marfija, američkog autora koji je svetsku slavu stekao dnevnim stripom o bokseru Benu Boltu. Hal Foster je sam birao Marfija za asistenta, a potom se povukao i nekoliko godina bio u prilici da posmatra rad svog nastavljača. Izbor je čudio mnoge, a mnoge, posebno u početku i razočarao, ali je vreme, kao najbolji sudija, pokazalo da izbor nije bio loš. Vremenom je Marfi sve više nalikovao na Fostera a i čitaoci su se privikli na njegovu stilsku mimikriju, no što je najvažnije, on je takođe bio crtač na duge staze, te je brojem godina rada na Princu Valijantu dostigao velikog prethodnika.
U 17. tomu Princa Valijanta nalaze se table iz 1972. i 1973. godine, brojem od 1843-1869, i one reprezentuju faktički rani, samostalni Marfijev rad.

Vidljivo je da na scenarističkom planu on sledi Fosterov romantički intoniran ritam nizanja kratkih povezanih epizoda u kojima sve više dominira mladi princ Arn, dok se sredovečni Valijant pojavljuje ređe, ali i odlučnije i uspešnije. Završna epizoda megdana sa divom Karakom, najbolji je momenat prvih Marfijevih sezona. Poštujući definisani ton i karaktere, pa i oblik naracije, «flertujući», povremeno i blago, sa fantastikom, Marfi u stripu korektno sledi velikog majstora. Naravno, crtež je druga priča. Izučivši dobro plemeniti Fosterov stil, Marfi odlično tretira pejzaže, skrupulozan je u detaljima, zgodno se služi rasterom, figure su mu dinamične a grupne scene na tragu Fosterove elegancije. Osnovni priblem je tretman portreta, gde se Marfiju gotovo po pravilu dešavalo da mu epizodisti liče na karikature, da su emocije na njihovim licima komično prenaglašene itd.

Mnogi su zagovornici mišljenja da je King fičers sindikat najveće priznanje mogao dati Fosteru tako da je posle njegovog povlačenja ugasio strip o Vitezovima okruglog stola i Valijantu. Ne mislim tako. I prvi, odnosno sedamnaesti album Princa Valijanta potvrđuje – legendarni Valijant je morao da živi i dalje, zbog svih onih koji su ga voleli, kao i zbog onih koji ga vole. Legenda o njemu postala je jača od same sebe.

V. Fumeti


Objavljeno u dvonedeljniku Bestseler broj 13, 25.08. u izdanju Narodne knjige.



sadržaj

4.

kritIVKOVanje 29

Slobodan Ivkov



POSLE POTOPA

NASLOV: "Des Rivières sur les Ponts" / "Reke iznad mostova" (stripska knjiga)
AUTORI: Zoran Penevski (scenarista) i Goran Josić (crtač)
IZDAVAČ: "Delcourt", Pariz, Francuska
GODINA IZDAVANJA: 2004.

Uvek postoji mogućnost da se poneki naslov i zemlja previde, ali nije sporno da je tokom 2004. godine u svetu objavljeno, i u izlozima inostranih knjižara od tada prisutno bar devet novih albuma, odnosno luksuznih stripskih knjiga u čijem stvaranju su učestvovali srpski autori. Više od polovine tih izdanja su ostvarenja čiji scenaristi su, gotovo po pravilu, iz zemalja u kojima su dela kasnije publikovana. Inostrani izdavači su, za prethodno već otkupljene tekstovne stripske predloške sopstvenih scenarista širom sveta tražili adekvatne crtače, nalazili ih među našim likovnim umetnicima i odlično ih plaćali, ali bar četiri veoma zapažene inostrane stripske knjige su kompletni rezultati visokoprofesionalnog rada samo naših pisaca i stripara.

Tradicionalno, od ukupnog broja albuma najviše ih je (čak osam) publikovano u Francuskoj, a jedna knjiga, "Tehnoočevi", koju je po scenariju doajena francuskog i svetskog stripskog scenarija, pisca i filmskog režisera Alehandra Jodorovskog (Alexandro Jodorowski) nacrtao Novosađanin Zoran Janjetov, objavljena je u SAD kod jednog od najvećih svetskih izdavača "D. C. comics". No, i ona je sačinjena od tri albuma koja su proteklih godina premijerno sukcesivno objavljivana u Francuskoj.

Što je još interesantnije, radnja jednog od "grafičkih romana", kako u poslednjih par decenija na Zapadu nazivaju nešto obimnije i pretencioznije koncipirane stripove štampane u formi knjiga, tvrdo ukoričenog albuma malog formata "Reke iznad mostova" odvija se u Srbiji.

Tvorci stripa, i scenarija i likovne obrade, naši su autori, a radnja, iako se dešava ovde, učinila se veoma interesantnom jednom od tri, bar po broju objavljenih stripskih naslova u 2003. godini, najveća specijalizovana francuska izdavača, pariskom "Delkuru" ("Delcourt").

Koliki je to uspeh može se sagledati samo ako se zna da je na frankofonskoj kulturnoj sceni tokom protekle dve godine stripovima, štampanim i povezanim tako da budu namenjeni probirljivom knjižarskom tržištu, a ne kioscima, pripalo između 13 i 20 odsto celokupne tamošnje izdavačke delatnosti.

Uspešna crtana ostvarenja se, ravnopravno sa pisanim, nalaze na listama bestselera koje sačinjavaju umetnički kritičari, a koje rezimiraju najkvalitetniju literaturu. Prikazi stripova se objavljuju u rubrikama kulture najuglednijih novina i časopisa, dok su zarade autora ogromne.

Scenarista "Reka..." je, ako uzmemo u obzir poslednjih godina aktivne stripske pisce, trenutno verovatno najbolji srpski aktivni tekstopisac ove grafičke discipline primenjene umetnosti Zoran Penevski (Pančevo, 1967), a crtač izuzetno talentovani Novosađanin Goran Josić.

Mesto radnje autori smeštaju na prostor koji u prečniku nema ni sto kilometara, a na njemu prate svakodnevni život troje studenata: Ivana iz Novog Sada koji studira na likovnoj akademiji, Miloša, nesvršenog studenta književnosti iz Beograda koji sarađuje na nezavisnoj radio-stanici i devojku Anu iz Pančeva.

Posle pet uvodnih stranica posvećenim ovdašnjim demonstracijama izazvanim Miloševićevim falsifikovanjem rezultata glasanja na lokalnim izborima i upoznavanju čitalaca sa glavnim likovima koji su među demonstrantima, vreme radnje se pomera dve godine unapred, na početak bombardovanja Srbije od strane NATO-a 1999.

Akteri, danju u bizarnim okolnostima pokušavaju da vode normalan život, dok, uglavnom noću, vode intenzivnu imejl prepisku sa prijateljima iz inostranstva, sa jedne strane rezignirani nesposobnom vlašću koja je svojom politikom dovela do svih naših nevolja devedesetih, a sa druge definitivno razočarani bezočnim, bezdušnim, besmislenim i bahatim bombardovanjem od strane zemalja u koje smo svi do tada gledali kao u svetionike demokratije, pravde i slobode. Autori su, kroz mnoštvo poznatih anegdota iz tog perioda, stripovanih susreta sa kriminalcima, doušnicima, dezorijentisanim stanovništvom, sa smrću najbližih i pomerenim sistemima vrednosti, izvanredno opisali atmosferu koja je kod nas vladala tih godina.

Neki stripski likovi su na kraju "Reka..." silom prilika ostali ovde, a drugi, takođe sticajem nepovoljnih okolnosti emigrirali.

Na kraju knjige se nalazi tekst koji objašnjava ono što je strancima malo poznato i fotografije bombardovanjem izazvane ekološke katastrofe, pogotovo Pančeva, kao i razaranja širom Srbije koja dokumentuju sve izneto u stripu.

Rečju, ovo je sjajna grafička novela koja radoznalim, otvorenim i dobronamernim Francuzima na tamo lako razumljiv način konačno omogućava i drugačiji uvid u ovdašnje prilike.


(tekst je pod istim naslovom objavljen pre tačno godinu dana, u rubrici Kultura na str. 16 dnevnog lista "Politika" br. 32980 od 30. avgusta 2005. godine)

sadržaj

5.

POST SCRIPTUM (72)

Zoran Đukanović



KRITIČARSKI BEDEKER - ERŽEOVI TRAGOVI

(Erže: Tintin - Faraonova cigara, “Dečje novine”, Gornji Milanovac, 1990)

Pored sve češće uspešnog korišćenja idioma stripa u dizajniranju naslovnih strana i poneke premijere u svojim strip-separatima, “Politikin zabavnik” je najznačajniju promenu u svom tretmanu stripa načinio dovođenjem Tintina na svoje stranice sredinom marta 1990. Tintin bi, možda, imao šanse da postane “Zabavnikov” zaštitni znak, kao nekada Flaš Gordon i Džoni Hazard, a sada Hogar Strašni i podobro ofucani Paja i Miki. Prateći tekst uz Tintinovo pojavljivanje u “Zabavniku” bio je naslovljen Tintin, prvi put u Jugoslaviji. Ipak, to nije tačno iz dva razloga. Mesec dana pre ovako serijalizovanog Tintina u kjnižarama se već nalazio album Faraonova cigara. Prava jugoslovenska premijera odigrala se još jedanaest godina pre toga, 27. maja 1979. u sto sedamdeset drugom broju “Eks almanaha” koji je doneo kompletnu epizodu, bojenu storiju Crno ostrvo (U databazi “Stripovi.com” sajta može se naći opčaravajuća naslovna stranica ovog izdanja: www.gamer.hr/stripovi/Eks/...

Belgijanac Žorž Remi – Erže (1907-1983), autor Tintina, započeo je svoje najvažnije delo još krajem dvadesetih godina i njime utemeljio ono što se isprva zvalo “briselskom školom”, sledećih decenija uobličilo u snažnu francusko-belgijsku tradiciju i, potom, globalno izrazilo kao evropski pristup stripu. Broj uticaja koje, na ovaj ili onaj način, izvršio Erže, teško da je samerljiv. Ako krenem od njegovih neposrednih saradnika, svakako je najpoznatiji Edgar Pjer Žakob sa svojim Blejkom i Mortimerom. Naravno, od samog nabrajanja imena mnogo je važnije odrediti tip uticaja. Karikaturalnu stilizaciju likova Erže je kontrapunktirao sa okolinom koju je prikazivao s realističkom preciznošću. Direktan produžetak bogatstva faktografije možemo pratiti u istorijskoj potkrepljensti Asteriksa, zatim u većini francuskih i belgijskih stripova s istorijskom tematikom, a ta tendencija dopire i do Pratove opsesije istoriografskom preciznošću.

Tintin je temelj čitave jedne tradicije, a bio je globalna činjenica (danas bi ideolozi, koji u svemu vide zaveru, rekli globalistička!) onog časa kada je postao pokretna sila kulture koja utiče na stvaranje drugih dela, ne samo u stripu nego i drugim medijima (animaciji, igranom filmu, televiziji, slikarstvu, novinarstvu, kritici...), razvivši čitav segment delatnosti koju Belgijanci i Francuzi, ne bez razloga, nazivaju “tintinologijom”.

Ipak, da se vratim unutarstipovnim uticajima. Nisu važna samo globalna pomeranja evropskog grotesknog stripa od gega ka pripovesti, koja dugujemo opet Eržeu, važni su i detalji koji imaju dalekosežno zračenje. Foksterijer Milu preteča je Garoviksa u Asteriksu, no mnogo je interesantnije da je on prototip veverice Spipa iz Spirua i Fantazija. Milu, kao i kasnije Spip, govori ali tako da ga niko od likova u stripu ne čuje. Izev čitalaca. Govor Milua i Spipa je metagovor.

Eržeov crtački pristup, za koji je holandski strip autor Joust Svarte (Joost Swarte; s izgovorom holandskih imena vam ponekad sleduju “vesele zgode i dogodovštine”, što oni isto kažu za naša imena – ne verujte im, tako je lakše) skovao izraz ligne claire (“čista linija”/clear line), doživeo je renesansu sredinom osamdesetih u neoeržeovskom pravcu čiji su najeksponiraniji predstavnici Iv Šalan, Serž Klerk i Španac Danijel Torez - tumačili nostalgiju u postmodernom ključu. Eržeovi uticaji među domaćim autorima bitno su ograničeni njegovim dugogodišnjim izdavačkim odsustvom. Ipak, jedno je od za mene nerešenih pitanja da li je Vladimir Delač (1927- 1968), taj zaista “tihi i samozatajni strip stvaratelj” (vidi tekst o njemu u Lambikovoj enciklopediji: lambiek.net/artists/...), imao prilike da vidi Tintina kada je šezdesetih godina u “Plavom vjesniku” kreirao neodoljive Marinu i zatim Svemirka? Zoran Janjetov, pak, izričito napominje svoju vezanost za Eržea, a njegov Bernard Panasonik sadrži mnoge, doduše indirektne, uplive tintinovske senzibilnosti.

Želja da se upusti u celovito objavljivanje Tintinovih albuma predstavlja jedan od najznačajnijih izdavačkih planova “Dečjih novina”. Ipak, u kontekstu Frankenovih Avantura Spirua i Fantazija i Eržeovog Tintina, tu nešto nedostaje postmodernom čitaocu. Reč je o najtalentovanijem nasledniku ovog genealoškog stabla – Avanturama Fredija Lombara Iva Šalana, koji je baš ovog leta gospodnjeg 1990. poginuo u saobraćajnom udesu u trideset trećoj godini.


(“NIN”, Beograd, 28. septembar 1990)


P. S.
...

P. P. S.
Bu!

sadržaj

6.

KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (329)

Darko Macan
darko.macan@zg.htnet.hr



OBOJITE LAMPINA

Neka vam prepričam jedan od stripova koji su me u zadnjih godinu dana najviše oduševili. Zove se "Colora Lampino e i vecchi giocattoli", nacrtan je apsolutno amaterski, ima osam crno-bijelih stranica s po dva kadra na svakoj i koštao je samo šest i pol eura. Ide ovako:

Gospodin Samuele, vlasnik trgovine za popravljanje starih igračaka mora na čas napustiti svoj dućan pa je zamolio Lampina (biće koje ima žarulju umjesto glave) neka mu ga pripazi. Lampino nakratko lamentira kako nitko više ne daje popravljati igračke, svi samo kupuju nove i ove stare se više ne traže, kad li začuje plišanu medvjedicu kako plače. Što je bilo? Nema nigdje Salvatorea, medvjedića nogometaša, i ona je tako sama! Lampino se, dobra duša, daje u potragu, nađe i loptu i zviždaljku, ali ne i medvjedića nogometaša ... a tada mu sine ideja! Puhne Lampino u zviždaljku, a medvjedić - koji je na prašnjavoj nekoj polici cijelo vrijeme spavao - poskoči i poviče "GOOL!" Medvjedica i medvjedić su opet zajedno i sretni, a sretan je i Lampino. "Čak i u ovakovom svijetu nešto može poći po dobru," razmišlja on, "to što ove igračke više nitko ne traži znači kako će zauvijek ostati zajedno ..."

Krasno, je li? No, ne privlači me samo ta patetično-sentimentalna pouka uvijek iznova tome stripu. Tu je i njegova namjena, tu je i njegova izvedba!

"Lampino" se po šest i pol eura, dakako, ne prodaje sam. Prodaje se zaklaman uz vreću u Kini proizvedenih igračaka i služi im kao pokriće za prodaju na kiosku. "Nisam", hoće reći Lampino, "ja zaklaman uz igračke već one uz mene! Možda sam jadan i loše dotisnut (da, ovaj moj "Lampino" je drugo izdanje!), ali ja - strip - sam proizvod, a igračke samo bonus. I možda sam nepotpisan i možda sam amaterski nacrtan, ali nisam odvaljen bez truda. Svaka moja crta najbolje je što je anonimni autor mogao i moj završni osmijeh iskren je potez tušem nekoga kome nije bilo ispod časti raditi strip kojeg će probiti klamericom i pričvrstiti uz plastičnog morskog psa!"

Možda želite misliti kako sam ironičan, ali znate da nisam. "Lampino" me nije toliko oduševio zbog svoje izrečene koliko zbog svojih neizrečenih pouka.

sadržaj

7.

Q STRIP

Strip Vesti


Na blogu Q STRIP Darka Macana ima puuuno vesti i zanimljivosti a Strip vesti vam uvek prenesu jednu kao malu drašQalicu:

Napolju je hladno, kišovito i vetrovito, a ja sutra imam ispit (drugi u poslednja 72 sata), te ćemo danas kratqo (i nadajmo se - slatqo): Top lista BD-ova za avgust. Relativne novajlije Futuropolis solidno guraju sa svojom eksperimentalnom izdavačkom politikom (brži ritam izlaženja, manje cene albuma, ne nužno HC - već vidim da bi i na ovim prostorima imali pristalica...:)
(Djole)

Osim toga, na Q Strip-u ste protekle nedelje mogli pročitati sledeće priloge:
  • [povremeniQ] Pregled vijesti za 31.8. (Djole)
  • [priQaz] Kolevqa nacije (Djole)
  • [arQiva] Qolumbo (mcn)
  • [povremeniQ] Pregled vijesti na 26.8. (Bob)
    Kompletne priloge možete pročitati na sledećoj adresi:
    http://qstrip.blog.hr/


sadržaj

8.

INTERNET STRIPOVI

Strip Vesti



Ovo rubrika je redovna, pozicionirana na ovom mestu u SVestima, nije u samom vrhu jer na sajtu već stoje, u samom vrhu na udarnom mestu, linkovi ka svim domaćim internet stripovima koji redovno izlaze. Ostali stripovi, koji ne zadovoljavaju ove kriterijume - dakle nisu na nekom od domaćih jezika ili ne izlaze redovno - će ipak imati svoje mesto u ovoj rubrici.
Dakle zasucite rukave i poradite na dopunjavanju ove rubrike tako što ćete pokretati nove internet stripove. Svaki novi strip na spisku će, onog petka kada bude dodat, imati oznaku NOVO!
Redosled je po abecednom redu:

STRIPOVI KOJI REDOVNO IZLAZE:

-A STAR IS UNBORN (UnBornStar)
unbornstar.blog.hr/

-BLIC STRIP (Marko Somborac)
www.blic.co.yu/strip/

-BUZZ & FZ (Gudvin)
www.screaming-planet.com/comics.php?area_id=

-ČAROBNJACI (Niko Barun)
www.tportal.hr/stripovi/carobnjaci

-KUĆA STRAHA (Jurica)
www.kajgod.co.nr/

-MALI MEUR (Vladislav Gajski)
www.plastelin.com/index.php?option=com_content&...

-MARTINA MJESEC (Macan - Sudžuka)
www.stripovi.com/martinamjesec.asp

-MISTER MAČAK (Macan - Bob)
www.stripovi.com/mistermacak.asp

-NETOVCI (Niko Barun)
www.t.ht.hr/netuskoli/5-5.html

-OVERKLOKING (Dubravko Mataković)
iskon.hr/webcafe/matakovic/

-SERGEJ (Darko Macan)
www.zmcomics.co.yu/sergej

-SIVI GRAD (Rico)
www.stripovi.com/sivigrad.asp

-SOB SA SOBOM (Sonjecka)
www.stripovi.com/SobSaSobom.asp

-STRIP "DAN"-a (Simon Vučković - Mirko Zulić)
www.dan.cg.yu/stripovi.php

-SvRBI iU SVEMIRU (Milivoj Kostić)
vigled.sky.prohosting.com/

ŠTEFICA Jambriščak, prijateljica noći koja je previše znala" (Nik Titanik)
www.niktitanik.com

STRIP ČASOPISI ZA DOWNLOAD

-ZONA 9 (Udruženje strip autora Crne Gore)
www.zona9-stripmagazin.users.cg.yu

STRIPOVI KOJI SE REDOVNO DISTRIBUIRAJU E-MAIL-om

-SAMONIKLI KOROV STRIP (Franja Straka)
prijaviti se na email adresu: fstraka@eunet.yu

STRIPOVI SA ZAOKRUŽENOM PRIČOM

-Bilo jednom u Makarskoj (Dalibor Brdar)
www.stripovi.com/makarska.asp

-Zagor & Chico u Paklu Droge (Saša - Venes)
www.najbolje.com/zagor/

-Stripovi Maje Veselinović (Maja Veselinović)
www.majaveselinovic.com/comics.php

-Stripovi Dunje Janković (Dunja Janković)
deenes.ffzg.hr/~tdujmovi/strip.htm

STRIPOVI DOMAĆIH AUTORA NA STRANOM JEZIKU

-ACTION TRIP COMICS (Jojić - Grabović - Solanović)
www.actiontrip.com/index/comics.phtml

-GHOST OF THE PAST (Vladimir Kuzmanov & Mišo Živanov)
www.celestialheavens.com/viewpage.php?id=491

-JOHN'S PARADISE (Alić/Gelemanović)
www.johnsparadise.com

-Mc DUFFIES (Srđan Aćimović)
mcduffies.keenspace.com

-LITTLE WHITE KNIGHT (Srđan Aćimović)
www.graphicsmash.com/series.php?name=littlewhiteknight&view=current

-LEGOSTAR GALACTICA (D. M. Jeftinija)
legostargalactica.keenspace.com/

STRIPOVI KOJI VIŠE NE OBNAVLJAJU SVOJE STRANICE

-JOHN'S PARADISE (Saša - Venes)
www.crazytwo.com/novi/

-NEDELJNI STRIP (Oljača, Aćimović, Ikonić, Jovanović, Vučković)
members.lycos.co.uk/zmcomics/strip/strip.htm

-VILINTULJKOVA DRUŽINA (zmcomics)
www.zmcomics.co.yu/vilintuljak



sadržaj

9.

ŠTAMPA

štampa


Zoran Đukanović, Dušan Banjanin i Damir Smith su obezbedili sledeće priloge:

Festival nove francuske književnosti i stripa

„FRANCUSKA, UPUTSTVO ZA UPOTREBU“

Danas u Francuskom kulturnom centru (FKC) i beogradskom klubu „Ana i četiri pištolja“ počinje dvodnevni Festival nove francuske književnosti i stripa „Francuska, uputstvo za upotrebu“.

Uz FKC organizator je izdavačka kuća „Rende“, čiji čelnik Vladimr Arsenijević za „Blic“ kaže: „Jednostavno, primetan je nov senzibilitet u francuskom stvaralaštvu koji izvire i iz upliva različitih kultura što rezultira vrlo zanimljivim delima. Bolnija strana tih procesa su zbivanja koja, prirodno, imaju odraza i na stvaralaštvo, poput ne tako davnih demonstracija. Takođe, Francuska među evropskim zemljama prednjači u, da kažemo, brisanju razlika između viših i nižih umetnosti; primerice tzv. ozbiljna književnost i strip su u istom rangu. Ovom manifestacijom nastojimo da damo svojevrstan presek tog savremenog francuskog senzibiliteta. Gosti su mladi autori Arno Katrin, Reni Malengre, Iv Pažes i Žoel Eglof a ‘Rende’, „Beopolis’ i „Fabrika knjiga“ objavljuju po jedno prozno i po jedno strip delo pomenutih autora kao i još nekih koji su bili sprečeni da dođu.“

U okviru programa manifestacije danas (15) je u FKC strip radionica, za 18 je zakazana projekcija animiranih filmova a u 20 će biti otvorena izložba nove francuske ilustracije i stripa.

Sutra strip radionica nastavlja sa radom a Vladimir Arsenijević organizuje (od 11 do 14) „Ćaskanje na tabureima“. U klubu „Ana i četiri pištolja“ uveče će biti organizovana „Francuska književnost uživo“, odnosno čitanje uz muziku, a Festival zatvara koncert „Obojenog programa“.

T. Nježić


Objavljeno: BLIC, Beograd, 31.08.2006.godine

Sjećanje
Karim Zaimović

13.8.1995. - 13.8.2006.
Redakcija magazina Dani


DANI, Sarajevo, 25. 08. 2006.
Izložbe
24 ŽELJE ZA KARIMA

Povodom obilježavanja jedanaeste godišnjice smrti Karima Zaimovića, jednog od najvećih književnih talenata u novijoj historiji Bosne i Hercegovine čiji je život u avgustu 1995. prekinuo četnički projektil, sarajevski umjetnik Andrej Đerković će u Vijećnici, 27. augusta, u 13:00 sati, prezentirati svoj rad Sanjam... U aulu Vijećnice bit će kao instalacija postavljena 24 oblačića koji simboliziraju snove i želje za svaki rođendanski san, odnosno želju, kratkog života Karima Zaimovića. Performans zajednički organiziraju Dani, Fondacija Karim Zaimović i Andrej Đerković.

"Moderna umjetnost je puna primjera praznih prostora - bijelo na bijelim slikama ili panelima - počevši sa Rauschenbergom sve do njegovih postmodernističkih interpretacija u jednobojnim instalacijama. Naslanjajući se na bezbrojne primjere umjetničkih dijela sa tzv. prazninama i ova intervencija u zadatom prostoru može poslužiti kao predmet dvosmislene želje. Prazni oblačići su otvoreni za bezgraničnu interpretaciju u kojoj sposobnost percepcije postaje preduslov za učestvovanje u samom djelu", obrazložio je Đerković svoju instalaciju.

Karim je bio izuzetan poznavalac i zaljubljenik u strip, i njegova je kolekcija, prisjeća se Miljenko Jergović, bila uredna i sistematizirana na neki njemu, Jergoviću, teško shvatljiv način. "Trebale bi mi godine, možda i cijeli život, za koji ne znamo ni koliko će još trajati, da svoje knjige, albume, enciklopedije poslažem na tako smislen i razložan način. Karim stoji uz svoju policu, kao da je kustos u muzeju svoga života", zapisao je Jergović o svojem prijatelju.

Đerković u svojem radu insistira na minimalističkom pristupu koji je sam po sebi jedna od bitnih značajki devete umjetnosti, stripa: "U dobu digitalnih slika koje traže pažnju posmatrača korumpiranog od strane masmedija, ovo djelo je minimalistično u svom obliku, ali komplicirano u svom imaginarnom sadržaju, usmjerava pogled na introvertirano i apstraktno putovanje."

Putovanje Karima Zaimovića prekinuto je u njegovoj 24. godini. A možda je tek tada počelo. Jergović kaže: "Mi starimo, dragi naš, a ti si gore vječno mlad, kao strip junak, kao Aster Blistok s tvoje uredne police..."

E. Ha. (Eldin Hadžović)


Objavljeno: DANI, Sarajevo, 18.08.2006.godine

Stripovska alhemija: Ranko Munitić

LUCKASTA OPSESIJA

Nedavno objavljena knjiga „Deveta umetnost, strip” primljena je kao neophodan i preko potrebni udžbenik

Da udžbenik može da bude interesantno štivo koje se sa radošću čita potvrđuje nedavno objavljena knjiga Ranka Munitića „Deveta umetnost, strip”, u izdanju „TK Mont imidž digital printinga” i Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu. Reč je o prvoj knjizi nove edicije „Signum” odseka Primenjena grafika FPU koji je iznedrio vrsne i u svetu priznate strip autore.

Baš u takvoj kreativnoj atmosferi u kojoj se stripu prilazi sa ozbiljnošću i poštovanjem, zanimljiva i sadržajna knjiga Ranka Munitića primljena je kao neophodna literatura.

Udžbenik poznatog publiciste i scenariste Ranka Munitića predstavlja znatno dopunjeno i doterano izdanje teksta „Strip – deveta umjetnost?”, koji je objavljen 1975. godine kao esej tematskog broja časopisa „Kultura”. Na putu ka ovoj knjizi tekst je, moglo bi se reći, s pravom izgubio znak pitanja, a u međuvremenu se strip kod nas izborio za ravnopravno mesto među ostalim umetnostima. Iako deluje pomalo nestvarno, strip se posle trideset godina našao u programu univerzitetskih studija, a tekst Ranka Munitića u ulozi udžbenika.

Na pitanje gde je nestao znak pitanja, Munitić samouvereno odgovara:

– Nikada nisam sumnjao u strip, međutim, to vreme je sumnjalo. Nisu baš svi strip tada javno kritikovali, niti u njega sumnjali, ali niko nije znao šta da radi sa njim. Oduvek sam branio tezu da je strip kolekcija opsesija, znakova, značenja, u onom lepom smislu. Strip je nastao u dnevnim listovima krajem 19. veka sa ciljem da poveća tiraž. I uvek je bio osuđen na komercijalnost, što znači da se oslanjao na stereotipe koje svi vole i troše. Strip je veoma brzo shvatio da stereotipe treba shvatiti kao blagoslov, a ne kao prokletstvo. Čitava istorija umetnosti nije ništa drugo do pronalaženje arhetipa u stereotipu, dakle one primarne vrednosti koja stoji u ishodištu svih stvari. Jer, stereotip je samo hibernirani arhetip.

Naš sagovornik objašnjava da je opreznost bila neophodna u vreme kada je prvi put u časopisu „Kultura” objavljen njegov esej o stripu, pa je otuda postojao upitnik. To je ipak bio časopis koji je vlast finansirala i zato nije smeo da digne veliku prašinu.

– Strip je neverovatno kreativna stvar. Počeo je kao komercijalni medij, jedno obogaćenje belih listova, a strelovito se razvio do neverovatno kreativnog medija. Nije strip imao za šta da se izbori, nego se društvo moralo izboriti za onaj nivo svesti na kojem će shvatiti koliko je strip zapravo dragocen – tvrdi Munitić, objašnjavajući da je osamdeset odsto kompletne produkcije stripa čista komercijala, a samo deset odsto predstavlja kreativnu i maštovitu tvorevinu.

– Strip je strip i ništa ga ne može zameniti. Pričanjem priče u iseckanim zaustavljenim trenucima dobija se metailuzija prostora i vremena. Strip je do te mere jedna otkačena, luckasta, potencijalno stvaralačka struktura da nema ni jedne druge koja je njemu slična. Zato strip ima svoje mesto među ostalim umetnostima i medijima – tvrdi Munitić i dodaje da „stripovska alhemija” leži upravo u njegovoj varljivosti. On smatra da jedino ovaj medij uspeva da sa neverovatnom lakoćom i jednostavnošću uspostavi kontakt sa konzumentom.

– Međutim, ako malo razgrnete tu jednostavnost, onda dobijate jedan od najkompleksnijih fenomena koji postoje. Strip barata prostorom i vremenom, a niti je to prostor, niti vreme, niti pokret. Taj ključ prividne jednostavnosti i lakoće komuniciranja zapravo predstavlja vrlo složenu strukturu koja ne zaslužuje etiketu koju su stripu decenijama lepili – da je neozbiljan, da je to vulgarizacija, da odvraća čoveka od ozbiljnih, duhovnih aktivnosti i da ga utapa u nekakvo zabavljanje. To su čiste gluposti – kaže Munitić i podseća da se minulih nekoliko decenija na kreativnoj sceni mnogo toga značajnog desilo, dok teorija malo kasni.

Munitićev udžbenik zanimljiv je i zbog toga što sadrži hronoantologiju stripa kojom je na sažet način predstavljena istorija „devete umetnosti”.

– Antologiju stripa smo izmislili za ovu knjigu. Obraćamo se i onima koji možda nisu videli Princa Valijanta, Flaša Gordona ili Malog Nema. Iznenadio me je broj studenata Fakulteta primenjenih umetnosti koji su nastavili da se bave stripom, čak i na inostranoj sceni. I njih smo uvrstili u knjigu.

Naš sagovornik otkriva šta je to zapravo stripovska alhemija:

– Likovi su ti koji vas očaraju. To sve spada u tu, kako je nazivam, alhemiju. Ona se nalazi u podsvesti društva. Paralelno sa Merlin Monro pojavilo se još desetak lepotica, a ipak je ona privukla pažnju, iako nije bila baš talentovana. Šta je to? Zašto baš Džems Din pedesetih, Šon Koneri šezdesetih, Džim Hekman sedamdesetih, Brus Vilis osamdesetih? Čovek u tim likovima prepoznaje nešto što ga interesuje. Nije to identifikacija. Baš to što taj čovek igra, to vas se jednostavno tiče, a neko može biti podjednako zanimljiv, ali vas prosto ne zanima. Na kraju krajeva, sve vam se to svodi na ljubav. Ne postoji „zašto”, jednostavno je tako i dobro je da je tako. Lepota umetnosti je upravo u tome što tačno znate da vrlo malo toga možete da objasnite.

Isidora Masniković


Objavljeno: POLITIKA, Beograd, 30.08.2006.godine




VREME UZIVANJA

ALAN FORD

"Napravili ste strip koji se sviđa samo vama", nestrpljivo je, negde potkraj sedme decenije prošlog veka, u pismu autorima reagovao jedan čitalac Alana Forda... Publika je očekivala više čemera i provokacije, a dobila je melasu apsurdnih likova i naivnih zapleta začinjenu paprenim sarkazmom. Tih meseci su crtač Roberto Raviola (Magnus) i scenarista Luciano Secchi (u bogomolji stripa zamonašen kao Max Bunker) trošili aspirine protiv glavobolje i polako krpili dronjke čitalačkog razočaranja. Nakon dve godine uspeli su namamiti svoju komiranu zlatnu koku, Superhika, da dune u jedra bolje prodaje. Kada je brojčanik tiraža prešao 100.000, već se počela ispisivati legenda o grupi TNT! Autori žele parodirati džejmsbondovski svet špijunaže i zato cede stereotipe, smeštaju oštre kamenčiće u praćke inverzije, mešaju žanrove kao špil karata – a sve oslanjajući se na duhovit scenario i odličan crtež.

Alan Ford je, osim u rodnoj Italiji, još jedino u staroj ("pra-pra-šukun") Jugoslaviji postao – simbol. Čitaoci su pobožno čuvali te knijžice koje su u mitologiji svagdanjeg života imale status relikvija i bile pažene kao Faberžeova jaja. Pravi posvećenik ovog stripa će vam i danas, ukoliko ga barutni ili deputatski smrad nije odvojio od vredne kolekcije, radije ponuditi četkicu za zube, kolekciju ploča, poslednji džoint ili, u posebno škakljivim slučajevima, vlastitu ženu, nego neki primerak stripovanog ciničnog haosa. U doba moje mladosti više vremena smo provodili u poređenju Azrinih pesama i finoj analizi AF gegova, nego u plićaku svih ostalih priča u koje posebno ubrajam palamuđenja o ljubavi, naciji i budućnosti. A većina decenijskih generacijskih štosova žilice svog korenja pruža do stranica Alana Forda .

A od kakvog su brašna naši heroji? Za kormilom je Njegova Visost – Broj 1. Stari paralitik brine za duhovni odgoj ekipe i stara se da ne osete blagodeti civilizacije. Doduše, ni on ne voli raskoš i često deli sirotinjski ugođaj sa svojim posilnim, što ga abolira čitalačkog prezira. Njegova Visost poznata je po beskrajnim tiradama – gde vešto zavrće mit na čekrk, ismeva ga, prazni od ćara i šićara i gasi mitske opasne varnice od kojih lako plane slama u praznim glavama. Često koristi i rečenicu koju su seniolozi postavili na sve grbove naših propasti: "Deco, ja sam star i umoran, ali vama ostavljam priliku..." Ko se nakon ovoga ne priseti SANU-a, nek odmah odloži svoje lupe, prekine čitanje i pođe negde zakuvati kavgu! Visost, dalje, poseže za tajnim sveskama punim kompromitujućih podataka o svakoj ličnosti koja je više nego jednom kročila iz svog zabrana u javni život. A svi režimi vole ladice pune opasnih papira koji se daju pretvoriti u rezance, ako to gazdama odgovara ili ako im se priskrbi zelena banknotna trava zaborava!

Centralni štoper svih po(r)uka stripa je Bob Rock. On je epski stradalnik, pravedni Bob. Autori su mu natovarili najteži krst – kompleks niže vrednosti. Njegov otac tvrdi da sve što je preko 1,30 m ne valja, ali Bob, stara napržica, ne miri se sa svojim džepnim formatom. Posebno mu je nos upadljivo izložen na braniku dostojanstva. Zbog svog stasa i "grčkog profila", Bob uglavnom biva ismevan, a njegov temperament na to bljuje lavu unaokolo. Ali i kada pokuša okoristiti se svojim manama, sve se okrene i opali ga po nosu (evo, sad bi i na mene kidisao da je tu).

Alan Ford je kreiran (u smislu facijalnom) kao blagi rastvor glumca Pitera O Toolea, a u njegovu karakternu perjanicu dodato je koje perce lakovernosti, spretnosti i stidljivosti. Carlo della Corte tačno zapaža da se u AF-u "likovi uvijek doimaju kao da se čitateljima žele ispričati zbog svoje neprimjerenosti, nesposobnosti da se uzdignu do herojskog mita, da narastu bar nekoliko centimetara".

Lakoprsti Sir Oliver je kolopletom okolnosti udaljen od rodne domaje, gde bi mu se obradovali kao Mladiću na Baščaršiji. Stalno zavarava trag pred zajapurenim prodavcima ili tupim čuvarima reda ("ravnim tabanima") koji su svetli primeri kakvi policajci ne bi smeli biti (a uvek i svugde – jesu). U ludim trkama, kakvih ima u svim epizodama, mačijim instinktima sprečava katastrofe. Oliver se jedini od družbe očeše i za malo raskoši i ženske pažnje. Iako su mu džepovi puni uspomena na drage ljude kojih se, avaj, više ne seća, žali se na rugobnu ćud sveta gde "ne možeš ništa ukrasti, a da te neko ne pokrade".

Od Jeremije se očekuje da legne u sanduk i obavi tu formalnost. Njegova Visost u prazametku transakcione analize kaže za njega da "ne bi bio živ, kad ne bi morao zbog nečeg umirati". Ovom ostaje da spava, kuva čorbuljake u kojima plutaju čepovi namesto sanjanog mesa i, dobro skriven, izbegava najčešću bolest tajnih agenata – trovanje olovom.

Pronalazač sumnjive prošlosti, Grunf, u stanju je da, osokoljen kakvom crkavicom, kroz vragolije savremene tehnike – patentira čudne izume. Koristi sve razastrte resurse: solarne hirove, povoljan vetar i, posebno, ubrzanja nizbrdice. Grunfovi natpisi na majicama pravi su pokliči žmirkave suštine. Konačno, trumbetaše je trebalo smestiti u odgovarajući depresivni prostor njujorške podružnice koju je, baš kao i u gangstersko doba Al Kaponea, zamaskirala jedna beznačajna – cvećara.

Ambijentalno, AF je velika elegija o siromaštvu. Tu je sve dogurano do paroksizma, a blizu prepoznavanja. Ljudi maštaju kako će otplatiti 68. ratu za TV, i preseliti se iz ruine prizemlja u sjajne odaje visokog prizemlja ... Licemerni bogataši koji u paketima donose "malo mesa, malo sira, malo pekmeza i veliku fotografiju ljudi velikog srca" tu samo mogu da odmognu. Članovima grupe TNT katkad "naviru suze na usta", ali ne znaju za bolje i to je sve.

A nama, na kraju, ostaje zajamčena ona sloboda koju Njegova Visost obećava ugnjetavanom Bob Rocku – da vrištimo kad nam se vrišti . A možda pometnji i panici nema mesta, već je sve , kako reče Sir Oliver, pokušavajući da nekom naivku uvali limeni sat namesto ukradenog zlatnog – stvar osvetljenja!

Predrag Ž. Vajagić


Objavljeno: Vreme, Beograd, 24.08.2006.godine

KRISTOFER NOLAN - koji režira predstojeći nastavak Betmena, film "Mračni vitez", najavio je promene u odnosu na prvi deo. "Mislim da je dobar odziv publike na ‘Betmenov početak' uzrokovan činjenicom koliko je bio drugačiji u odnosu na očekivanja, pa zato mislim da bi bilo glupo to ne priznati i ne ponoviti sistem", izjavio je Nolan. On je dodao da će stoga smisliti nešto novo, te da neće ponavljati stvari viđene u njegovom prvom Betmenu. U filmu "Mračni vitez", glavna uloga ponovo pripada Kristijanu Bejlu, dok će Het Ledžer biti Džoker. Film stiže u bioskope tokom juna 2008. godine.

V. T.


Objavljeno: DANAS, Beograd, 01.09.2006.godine





Kultura: Rat u BiH kao inspiracija inostranih umjetnika (IV)

SARAJEVSKI TANGO UZ ROCK AND ROLL

Rat u Bosni i Hercegovini (1992. - 1995.) našoj je zemlji donio nemilu globalnu slavu. Ta se slava, međutim, nije isključivo iscrpljivala u masmedijskim izvještajima. Naš suradnik bavi se ratom u BiH kao inspiracijom inostranih umjetnika: u posljednjem nastavku riječ je o stripu i popularnoj muzici

Jedna od najinteresantnijih priča o utjecaju rata u Bosni i Hercegovini na svjetsku umjetnost veže se za takozvanu devetu umjetnost, odnosno strip. Neki kultni strip-autori posvetili su važne dijelove svog opusa upravo ratu u našoj zemlji i njegovim posljedicama. Znakovito je da ih je sve prvenstveno ponukao neki intimni motiv, a ne puko traganje za aktualnom i vrućom pričom.

Hermann Huppen (1938.) je ime poznato čak i onima koji nisu hipnotizirani magičnim kaiševima stripa. Tvorac Bernarda Princea , Comanchea , legendarnog Jeremaiha te jedan od tvoraca Tornjeva Bois-Mauryja, spada među one rijetke vrhunske strip-autore koje skoro podjednako poštuje i takozvana masovna publika, i sladokusci, i kritika. Već četrdeset godina Hermann je nezaobilazan dio historije stripa i jedan od najslavnijih belgijskih umjetnika našeg vremena. Svoja veća i važnija djela Hermann je redovito crtao u crno-bijeloj tehnici. Pravilo je prekršeno albumom Sarajevo tango.

Utjecaj SAF-a Siže je jednostavan i možda u nekim aspektima sličan sižeu Forsythovog romana Avenger. Švicarska bogatašica unajmljuje ratnog veterana Zvonka Dupreza, bivšeg pripadnika Legije stranaca, tražeći od njega da iz opsjednutog Sarajeva izvuče njezinu kćer Maju. Ono čime je strip, međutim, prvenstveno privukao pažnju jest nemilosrdna Hermannova politička satira. Svi koji se sjećaju likova koji su medijski obilježili vrijeme rata prepoznat će karikaturalne portrete generala McKenzieija, Butrosa Ghalija i Yashushija Akashija. Na maestralan način Hermann se narugao indolentnosti zapadnih sila i njihovoj ravnodušnosti spram patnji građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine. U brojnim prikazima i recenzijama gotovo redovito se ističe upravo Hermannov prezir i gađenje prema stranim političkim moćnicima i UN birokratiji; prikazi i recenzije također su uglavnom složni u ocjeni da Sarajevo tango spada među najbolje Hermannove radove uopće. Djelomična inspiracija i povod za nastanak albuma Sarajevo tango bio je zasigurno i Hermannov prijatelj i izdavač Ervin Rustemagić. Upravo je baš koju godinu prije rata Rustemagić od Bosne i Hercegovine načinio važnu tačku na svjetskoj strip-mapi jer je njegov SAF (Strip Art Features) ekskluzivno izdavao stripove mnogih vodećih svjetskih strip-autora. Hermann tako i nije bio jedini koji se preko Rustemagića zainteresirao za rat u našoj zemlji i opsadu Sarajeva. Taj je interes još očitiji u albuma Joea Kuberta - Fax iz Sarajeva.

U Kubertovom Faxu iz Sarajeva Rustemagić je najdirektnija moguća inspiracija. Naime, u prvim mjesecima rata jedina veza koju su Rustemagić i njegova familija imali sa svijetom izvan opkoljenog Sarajeva bio je telefax. Glavni protagonist ovog stripa jest upravo Ervin Rustemagić. U faxovima koje šalje Kubertu Rustemagić opisuje ratno stanje. Strip, dakle, nastaje na tragu uspomena i dokumentarnog materijala, a žargon autentičnosti upotpunjuju faksimili originalnih faxova.

Joe Kubert je, inače, legendarni američki strip-crtač rođen u Poljskoj 1926. godine. Kubert je, među ostalim, crtao i Batmana, Supermana i Tarzana. Za Fax iz Sarajeva je dobio cijeli niz uglednih nagrada (Harvey, Eisner, Don Thompson).

Treba spomenuti i strip Joea Saccoa Goražde: Zaštićena zona . Najbolje ga je možda u jednom prikazu opisao David Rieff: "Zasigurno, u jednom se nivou Goražde: Zaštićena zona doima kao poznata kombinacija reportaže i priče u prvom licu (mada je tu i izuzetna razlika: novost je da se radi o stripu). Ali Saccov album ne posjeduje samo dramatsku snagu. Važnije je to što ima amblematski kvalitet dobrog historijskog ili političkog romana. Na neki način, barem kod Saccoa, strip otkriva neke prednosti koje nemaju ni romani ni nefikcijska literatura. Ima tu nečeg filmskog. Sacco pušta protagoniste svog stripa da govore i govore, ponekad i o najtrivijalnijim stvarima. A opet nikad ne dosađuje čitatelju niti gubi nit radnje."

Iz Irske s ljubavlju Na kraju, ali nikako ne i najmanje važna, dolazi trilogija Enkija Bilala. Rođen u Beogradu kao Enes Bilalović, ovaj francuski strip-autor i režiser spada među kultne umjetnike našeg doba. Njegova takozvana Hatzfeld trilogija bavi se sudbinom troje sarajevske siročadi (Nike Hatzfeld, Lejla Mirković i Amir Fazlagić) u postapokaliptičnom svijetu. Prva dva dijela trilogije (San monstruma i 32. decembar) objavljeni su i kod nas, a nedavno je u Francuskoj tiskan završni dio Rendez-Vous a Paris.

Ako govorimo o utjecaju rata u Bosni i Hercegovini na svjetsku popularnu muziku, onda sve ostaje u sjeni angažmana ubjedljivo najvažnije činjenice globalne popularne muzike - irske grupe U2. Od angažmana tokom cijele ZOO TV turneje preko pjesme Miss Sarajevo do koševskog vrhunca 1997. godine, odnos Bona i U2 spram naše zemlje je jasan i nedvosmislen. Pjesma Miss Sarajevo bila je i ostaje najljepša posveta koju je globalna popularna muzika mogla uputiti našoj zemlji.

Treba ipak spomenuti još jednu irsku grupu. Radi se o grupi The Cranberries koja je negdje sredinom devedesetih širom svijeta doživljavana kao prvorazredna rock atrakcija. Uspon u njihovoj karijeri nekako je koincidirao sa vremenom rata u BiH. No i u ratu, i kod nas su se slušali njihovi prvi veliki hitovi: Linger, Zombie, Ode to My Family. Godine 1996. The Cranberries objavljuju album To the Faithful Departed. Jedan od hitova sa ovog albuma bila je i kompozicija Free to Decide. Na jednom mjestu u ovoj pjesmi Dolores O'Riordan pjeva: There's war in Russia and Sarajevo, too. Nije to, međutim, sve. Posljednja pjesma na albumu zove se Bosnia. U pjesmi se, među ostalim, ističe kako je Bosna bila amblem koji je jednoj generaciji što je na Zapadu ugodno živjela promijenio viziju svijeta.

Šta kažu propovjednici Naposljetku, valja nam se dotaći i jedne pjesme grupe Manic Street Preachers. Ovo je bend koji u jednom dijelu publike na svim stranama svijeta ima pravi kultni status. Neki ugledni muzički kritičari ove su Velšane kasnih devedesetih ubrajali među tri-četiri najvažnija britanska benda. Pjesma o kojoj je riječ nalazi se na albumu Know Your Enemy iz 2001. godine. Album je, inače, dobio ime po poznatom citatu iz glasovitog Sun Tzuovog Umijeća ratovanja. Pjesma se zove The Convalescent. Tekst ove kompozicije je briljantan; lirski subjekt na jednom mjestu primjerice kaže kako su za njega papirni ubrusi i televizija sa teletekstom najvažniji izumi dvadesetog stoljeća. Tekst također vrvi imenima: od Bonnie i Clydea do Klausa Kinskog i Wernera Herzoga. Najjači stih ipak dolazi pred sami kraj: Srebrenica cousin of Treblinka . To da su Srebrenica i Treblinka takorekoć rodbinski povezani, nije nešto što u bosanskohercegovačkom kontekstu već nije spominjano. (Ona poznata fotografija Tarika Samaraha, recimo, upućuje u istom pravcu) No nikad ta misao nije bila tako pregnantno iskazana kao kod Manicsa. Riječ Srebrenica pjevač izgovara na način na koji bi je izgovarao da se radi o engleskom toponimu. U ovoj se pjesmi na najplastičniji mogući način Srebrenica i Treblinka rimuju. A to izgleda i jeste poruka koju Zapadu mogu uputiti jedino ludi ulični propovjednici.

Muharem Bazdulj


Objavljeno: DANI, Sarajevo, 25.08.2006.godine

sadržaj

10.

VESTI IZ SVETA

Strip Vesti



MARKO AJDARIĆ NEWS - Neorama dos Quadrinhos

Mirko Čolak - preview za Russian Sunset 1:
neorama2.blogspot.com/...

Goran Parlov za Magični Vetar - Galeria naslovnica već je na Portalu TexBr, najveći site posvećen stripovima Bonelli produkcije u Južnoj Americi:
www.texbr.com/forum/viewtopic.php?t=1860

Aleksa Gajić i Le Fléau des Dieux 6 - Kažu naše kolege od BD Selection da je naš crtač je sjajno crtao u tom albumu (kao i do sada...)
www.bdselection.com/...

Stjepan Šejić - recenzija od The Darkness/Wolverine
www.thefourthrail.com/reviews/...
Da Stjepan Šejić dobro radi The Darkness / Wolverine, kažu i naše ozniljne kolege od The X-Axis!
www.thexaxis.com/minis/darknesswolverine.htm

Sudžuka u Italiji - Među nekoliko recenzija od Lo Spazio Bianco, imate nešto i o poslednjem TPB od Y The Last Man preko Magic Press, u kome je prisutan naš Sudžuka:
www.lospaziobianco.it/articolo.php?chiave=3261

Da se ne zaboravi - 35 godina već nije Andrija Maurović među nama:
www.lambiek.net/artists/m/maurovic_a.htm

Bilal u Francuskoj - 'Les Phalanges de l'Ordre Noir', od Enki Bilala i Christina, u novom izdanju:
www.bdnet.com/9782203353367/alb.htm

Enki Bilal - Immortal stigao na DVD formatu u Nemačkoj:
www.analph.ch/catalog/product_info.php?products_id=63718

Zvezde u Torontu - Kraj nedelje dešava se Canadian National Comic Book Expo (kao jedam deo od Fan Expo 2006) Biću prisutni Alice Cooper (da, pevač rocka), CB Cebulski (editor Marvela), Roman Dirge, Mike Mignola, Jim Lee, Geoff Johns, Brian Michael Bendis, Terry & Rachel Dodson, Steve McNiven, Ethan van Sciver, David Finch, Olivier Coipel, Humberto Ramos, Tom Raney, Angel Medina, Mark Morales, Josh Middleton, Dale Eaglesham, Skottie Young, Ty Templeton, Tommy Lee Edwards, Jim Zubkavich, Sal Abbinanti, Francis Manapul, Greg Titus, pa i lokalne zvezde koje imaju nama dosta familijarni imena Nick Marinkovic i Nick Postic.

Možda neće biti Angouleme 2007. - Toliko gužve ima oko ra(t)da za štandove na najvažnijem festivalu stripa u Evropi da može doi do bojkota od strana umetnika:
www.lemague.net/dyn/article.php3?id_article=2378
Kako ce to da reši predsednik, Lewis Trondheim?
www.lemague.net/dyn/article.php3?id_article=2378

Milton Glaser govori o svom saradju sa Mirkom Ilićem
houseoflabor.tpmcafe.com/blog...

Darwyn Cooke i Tim Sale - nova serija Supermana - Superman Confidential počinje da izlazi u novembru:
www.dccomics.com/comics/?cm=6238

Grand Comic-Book Database Charter već pokazuje preko 120.000 naslovnica online:
neorama2.blogspot.com/2006/08/120000-covers...


sadržaj

11.

POZIVI NA SARADNJU

Mail


Marko Ajdarić nam je prosledio sledeće pozive:



VIII BIJENALE MEDJUNARODNOG SALONA EKO-KARIKATURE,
SOKOBANJA 2006.

Potovani,
Organizacioni odbor "Clean up the world" - Srbija, organizuje VIII Bijenale medjunarodnog salona eko-karikature, Sokobanja 2006.

Uslovi konkursa:
Uraditi crte, slobodnom tehnikom na temu ekologije uključujući i CV i poslati do 10.09 2006. godine na adresu, SO Sokobanja, ul. Sv Save br 23. 18230 Sokobanja, Srbija, ili u elektronskoj (ЈPEG format, do 500
kb) na e-mail: ekokarikatura@gmail.com .

Tema: Ekologija- uma
Broj radova: Tri
Dimenzije: A4 format
Tehnika: Slobodna, crtezi originalni
Organizator zadrava sva prava, crtezi se ne vracaju autorima
Katalog CD
Rok za slanje radova:10.09.2006. godine
Datum odravanja izlobe:16. 09. 2006.
Datum rada troclanog irija:14.06.2006.

Nagrade: Zlatni list... /deset dana za dve osobe u Sokobanji, hotelski smetaj, pun pansion
Srebrni list/ sedam dana za dve osobe u Sokobanji
Bronzani list/vikend u Sokobanji.

Pozivaju se karikaturisti da prisustvuju svečanom otvaranju dana 16.09.2006.godine u 14 sati i svečanom ručku u Sokobanji u 15:00 sati, u Sokobanji. Autobus krece iz Beograda sa Trga Marka i Engelsa, ispred zgrade KompanijE "Borba" u 6 sati ujutru i vraća goste iz Sokobanje u 18 sati uveče.

Organizator: Organizacioni odbor "Clean up the world" - Srbija
Direktor festivala: Suzana Djokić
Umetnički direktor: Aleksandar Blatnik



Sokobanja (Serbia):
8th International Exposition of Eco Caricature - Sokobanja 2006
Theme: Ecology-forest
Deadline: 10.09.2006

Dear Sirs,

Organization committee of campaigne "Clean up the world" - Srbija, invites you to take a part in 8th International Exposition of Eco Caricature, Sokobanja 2006.

* Number of drowings: max 3 (three).
* Measurements: A4 format.
* Technique: Free, original drawings.
* For digital cartoons: JPG format, max 500 kb.
* Organization committee preserves all rights and keeps all drowings, CD Catalogue.
* Dedline for reciving drowings: 10.09.2006.
* Date of opening exposition: 15.09. 2006.

Awards:
* Golden leaf: 10 days in Sokobanja for two persons.
* Silver leaf: 7 days in Sokobanja for two persons.
* Bronse leaf: weekend for two persons in Sokobanja.

Art director: Aleksandar Blatnik, cartoonist

You can send cartoons by post or by e-mail.

Post address:
SO Sokobanja
(for Eco Caricature)
ul. Sv Save br 23. 18230 Sokobanja
Srbija E-mail:
ekokarikatura@gmail.com





Konkurs za socijalno angažovane radove

Danas, u vremenu tranzicije, kulturna produkcija mahom ima samo jedan cilj zgrtanje profita uz obaveznu degradaciju kvaliteta. Većina studentskih i omladinskih umetničkih radova i kulturnih događaja svodi se na promovisanje organizatora i proširivanje njihovog curriculum vitae kako bi se što bolje prodali na tržitu kulture. Mladi stvaraoci se brzo ukalupljuju u svet ponude i potražnje, i čini se kao da niko više nije zainteresovan za umetnost u službi progresivne društvene kritike ili za stanje u kome se društvo nalazi i pravac u kome se društvo kreće.

U takvim okolnostima, Programski savet Centra za liberterske studije raspisuje konkurs za socijalno angažovane radove. U izbor ulaze radovi u bilo kojoj formi i žanru pisane reči. U izbor takođe ulaze crteži i grafike. Konkurs je otvoren do 1. marta 2007. godine, a izabrani radovi biće objavljeni tokom aprila 2007. u okviru zbirke socijalno angažovanih radova. Svi autori i autorke čiji radovi budu štampani dobiće po tri primerka zbirke.

Svoje radove možete slati na adresu:
CLS
Potanski fah 6
11077 Beograd
ili na e-mail adresu cls@inicijativa.org

Dodatne informacije:
Kontakt telefon: 063/712-6662;
E-mail adresa: cls@inicijativa.org ;
Web strana konkursa: www.inicijativa.org/konkurs





Second World Biennial Exhibition of Student Poster,
Novi Sad, Serbia, 2006

ENTRANT CRITERIA
The Second World Biennial of Student Poster, organized by the University of Novi Sad and the Academy of Arts in Novi Sad, is open to all undergraduate and graduate students of art colleges where the discipline of poster art is a part of the curriculum.

ENTRY DIVISIONS
All posters must represent the students work performed within a school year and verified by the professors signature at the back.

APPLYING PROCEDURE

ENTRY CATEGORIES
Free subject: posters made during the school year as a part of the curriculum

ENTRY FORMAT:
Minimum size 70 x 50cm

NUMBER OF ENTRIES:
Each student can participate with three (3) posters.

TECHNIQUE:
There are no limitations concerning techniques and realization of the posters.

HOW TO APPLY:
All posters and application forms must be delivered at the Academy of Arts in Novi Sad not later than 28 September 2006. The Academy address is at the application form:
Akademija Umetnosti
Dure Jakslca 7
21000 Novi Sad
Serbia

All entries must be post marked on or before 28 September 2006 . The entrants bear all expenses.

All received posters will become a part of a special Biennials collection at the Academy of Arts in Novi Sad and can be used in didactic purposes. They will be presented at the Biennials web site. By filling in the application form, the entrants accept the terms of the organizer of the Biennial exhibition.

The Selection Board is entitled to reject those works that are not in agreement with the undisputed world standards on human rights to identity, nation, religion, language and the like. The organizers of the Biennial have no authorities to transfer any rights to third party in the sense of using and reproduction of works from the Biennial. The entrants accept that their work can be used in non-commercial purposes as well as in the promotion of the Biennial.

SUBMISSIN PROCEDURES
The entrants should send their works, a CD with their works on and signed application forms. The back of the poster should be marked with a sticker clearly stating the entrants data written in print letters both in mother tongue and English. Copying and further distribution of the application form is allowed. Posters should be sent un-equipped. There is no entry fee.

JURY
The posters will be judged by a five-member jury:
Ferenc Barat graphic designer, Budapest, Hungary
Olga Sram - director of the art gallery Likovni Susret, Subotica
Ivan Ilic-Dovani - the Art Council president of the Association of Artists of Applied Art and Designers of Vojvodina, Novi Sad
Laslo Kapitanj graphic designer, Novi Sad
Menelaos Meletzis editor of the photo magazine NEXUS, Athens, Greece

In addition to the main prizes awarded by the jury within the stated category, special prizes will also be presented by companies and individuals. The judges decision is final and the winners will be announced at the opening ceremony of the Biennial in Novi Sad in November 2006.

AWARDS AND PRIZES
The 1st prize winner gets the right to organize a solo exhibition at the next Biennial with ten (10) posters an optional choice, and will be invited as a guest at the opening ceremony of the Biennial 2008. The prizes and awards consist of: monetary prizes, plaques and certificates.

POSTERS MADE DURING THE SCHOOL YEAR
1st prize ... Euro 1500
2nd prize ... Euro 800
3rd prize ... Euro 400

EQUIPMENT COMPENSATION
1st ... Euro 300
2nd ... Euro 200
3rd ... Euro 100

PROFESSORS PRIZE ... Euro 1500

CALENDAR
The deadline for the receipt of the entries is 28 September 2006. The opening ceremony of the Biennial will be held at the hall of the Executive Council of Autonomous Province of Vojvodina in Novi Sad in November 2006.

ENTRY FORM

WORLD BIENNIAL EXHIBITION OF STUDENT POSTER NOVI SAD 2006
Name and Surname
Date and Place of Birth
Address
Telephone No
E-mail
University (Faculty, Academy, Institute)
Tutors / Professors Name

Posters Title (English Translation)
Date of the Poster
Size (cm) Height Width
Method of Printing
Thematic field of the poster (sport, ecology, culture, etc)

STICKER
No
Title
Name and Surname
Date of Poster (school year when the poster was made)
Tutors / Professors name
University (Faculty, Academy, Institute) www.student-biennial-ns.com

plakatila
novi sad, zmaj jovina 22
021/451-077
www.plakatila.com

4th international cartoon contest 'KARPIK 2006' Niemodlin-Poland

Competition rules:
1.EACH AUTHOR CAN SENT AT MAXIMUM 2 ORiGINAL WORK
2.THE FORMATS OF THE WORKS SHOULD NOT EXCEED THE A-4
3.EACH WORK SHOULD BE SIGNED ON THE REVERSE AND BEAR THE AUTHOR'S FULL
ADDRESS
4.THEME: 'FISH, FISHERMEN, FISHING, ANGLERS'
5.THE FOLLOWING PRIZES HAVE BEEN ESTABLISHED:
1 st PRIZE OF 2000 PLN
2 nd x 2 PRIZE OF 1000 PLN
6.THE WORKS MUST ARRIVE BY 30 SEPTEMBER 2006!
7.AT THE END EXHIBITION, ACCORDING TO THE YEAR BEAFORE EDITION, ALL
WORKS WILL BECOME AUCTION FOR CHARITABLE AIM
8.THE WINERS AS WELL AS CARTOONISTS QUALFIELD TO PARTICIPATE IN THE
POST-COMPETITON EXHIBITION SHALL BE PROVIDED WITH A FREE COPY OF A
CATALOGUE PUBLISHED BY ORGANIZRS
9.SEND YOUR WORK AT THE ADDRESS:
OÂŚRODEK KULTURY
(KARPIK 2006)
UL. MIKOÂŁAJA REJA 1
49-100 NIEMODLIN
WOJ. OPOLSKIE
POLAND



Bali is My Life
International Cartoon Exhibition

Deadline: September 25th 2006

The Annual International Cartoon will be held in Bali for the first time every October 2006. We invite cartoonist from all over the world to join us in this first event.

Bali is well-known as the Paradise Island in Indonesia. This Island possesses a unique culture which is very different from the other islands in this country. Where most of the societies are Hindus and they apply their ancestor tradition very much. Bali is a unique island because of its beautiful nature, temples, dance, paintings, statues, masks, and the characteristic puppet. Since 1970's there was a huge mobilization of tourism industry. Bali becomes more unique as it has the mixing of cultures from entire of the world. Most of the tourists are coming from Australia, Japan, Europe, and America. In early days most Balinese were farmer and fishermen. Nowadays, they are working in the hotel, café and the others tourism industry. Although some Balinese people still preserve their traditional culture such as arts, fashion and still conduct their traditional ceremonies but most of them have forgot about how to plant and how to fish in the sea. In 2002 there was a terrible tragedy in Bali. Terrorists from outside Bali had bombed exactly in the centre of tourists activities in Kuta area near from the beach. Actually 300 victims were involved after the tragedy and mostly foreign tourists. But after this period, Bali faces a more terrible tragedy. Tourists are afraid to visit Bali, many hotels and resorts which depend on tourism are closed. Many people are unemployed, moreover the psychological effects felt by Balinese who are typically very kind people. Not yet the hurt had been recovered, the terrorists blast the second bomb again in the same place in 2005. The unemployment is getting developed and it has been too late to go back to agriculture or marine industry.

This time Bali is trying to promote again that Bali expects the tourism industry to be recovered. The tourists who have known Bali are also promoting that Bali is still the appropriate and safe place to visit and that bombing tragedy was only a tragedy which can be happened anywhere.

This International Cartoon Exhibition is one of the efforts to promote Balinese culture.

Have you ever visited Bali? If not yet .... imagine an island with the tropical beach and many beach activities in which the communities wear traditional dress and with a flower over their ears. You can find the description of Balinese culture in web sites and through search engine by typing the words: Bali.

We expect your participation to build peace in Bali really much and also the entire world moreover this exhibition will be noted as the first historical event in Bali.

Details of participation:
* Your works can be sent via post or e-mail.
* Paper size: A3 (42 cm x 29,7 cm)
* If sending via e-mail, scan the picture and send at resolution 300 dpi
* Material and technique: free (allowed to use digital technique)
* Topic: Bali is my Life (Balinese culture)
* Includes your short profile with photo and your face sketch in simple cartoon version to be viewed in the catalogue.
* The deadline of sending your profile, photo, and face sketch (point 6): must have been received at least September 25th 2006, to be printed for the catalogue. (Can be sent via e-mail). The deadline of sending your cartoon works: must have been received at least October 1st 2006, the works without sending the profile firstly will not be included in the catalogue.

Delivery - via post:
BOG-BOG Bali Cartoon Magazine
Jl. Kedondong Gg. I No. 3 Denpasar 80231
Bali-Indonesia

Via e-mail:
balicartoon@gmail.com

We expect so much that your name can be noted in this first historical event in Bali. We will continually conduct this event every year. In the following year we will conduct it in the form of International Cartoon Competition.

Putu Ebo - Indonesia Cartoonist Association

Basis 12 th Diògenes Taborda Salon 2007

Can participate: painters, photographers, sculptors, printers, humorists, etc.
Theme: free.
Format: 0,40cm x 0,30 / 0,20 x 0,30 cm only on paper, cardboard.
Jury: Integrated by critics of art residing in Mercosur.
Deliveries: the art will be personally presented or sent in a sealed envelope (no framing, not paspartu) to the Volpe Stessens Cultural Foundation, Caseros 2739, CP 1246, Buenos Aires, Argentina, until august the first 2007.
Prizes: 1st, 2nd, 3rd and one mention will be awarded in the following categories: Graphic humor / illustration / painting / digital art / popular naïf art / drawing / photography (monochrome or color up to 6 per artist).
12 works of art: paintings, sculptures, engravings, drawings from great masters of painting from Mercosur will be awarded valuated in 5000 US dollars.

press: fernandopaillet@fernandopaillet.org.ar



sadržaj

12.

LINKOVI

Strip Vesti



Damir Smith nam je prosledio link:
EVOLUCIJA STRIP OBLACICA:
bugpowder.com/andy/e.speechballoons.evolution.html


Kada već pričamo o Balončićima odmah se setih da napokon postavim link nove lekcije na Ballon Tales sajtu,...
Lettering: Sawtooth Balloons
www.balloontales.com/tips/sawtooth/
gde osim toga možete naći još puno drugih zanimljivosti koje se tiču digitalnog leteringa.


sadržaj

...
Ako znate nekog ko bi bio raspoložen da svakog petka dobije email sa STRIP VESTIMA, pošaljite mi njegovu email adresu ili mu predložite da nam se on sam javi i tako upiše na mailing listu.

Zlatko Milenković

zmcomics@neobee.net
www.zmcomics.co.yu

Zlatko Milenković, Pariske komune 31, 21000 Novi Sad
STRIP VESTI SU BESPLATNE
Ako ne želite da ubuduće dobijate STRIP VESTI, jednostavno odgovorite na ovaj email i u naslovu (subject) napišite ODJAVA.