STRIP VESTI
Broj:
353
10.02.2006. Godina VIII

prošli broj - arhiva - sledeći broj


SADRŽAJ

  1. PROMOCIJA STRIPA ŠUT U MOZAK! - Damir Smith
  2. 110 GODINA STRIPA - Simon Vučković
  3. STRIPOCENTRIK - Strip Vesti
  4. TRENCOVA ČETIRI ALBUMA - Strip Vesti
  5. kritIVKOVanje 12 - Slobodan Ivkov
  6. POST SCRIPTUM (58) - Zoran Đukanović
  7. JUŽNJAČKA UTEHA No 245. - Marko Stojanović
  8. KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (304) - Darko Macan
  9. Q STRIP - Strip Vesti
  10. INTERNET STRIPOVI - Strip Vesti
  11. ŠTAMPA - štampa
  12. VESTI IZ SVETA - Strip Vesti
    -MARKO AJDARIĆ NEWS
  13. POZIVI NA SARADNJU - mail
  14. PISMA ČITALACA - mail
  15. LINKOVI - Strip Vesti


Svi prilozi su vlasništvo autora. U slučaju da želite da ih na bilo koji način eksploatišete, molimo Vas da se obratite autorima priloga, koji su potpisani (uz potpis će uvek ići i email adresa putem koje možete kontaktirati autora), u slučaju da nisu potpisane možete ih slobodno koristiti jer su to neautorizovane vesti ovog servisa, STRIP VESTI.

Sajt na kom ćete uvek moći da pročitate stare brojeve STRIP VESTI i još neke druge sadržaje vezane za strip je na sledećoj adresi:
www.zmcomics.co.yu

stripvesti.50webs.com



UVODNIK...


Iskoristiću ovog puta uvodnik da Darku Macanu uputimo čestitke povodom dobijanja nagrade za najbolju dečiju knjigu u Hrvatskoj Grigor Vitez za knjigu Žuta Minuta. Takođe Darko ima i novu knjigu, ali o njoj čitajte u rubrikama sa numeracijama 3. i 8....:)

Pošto smo krenuli sa vedrim informacijama, odmah žurim da završim uvodnik, kako bi tako i ostalo. Kukanje ostavljam za neki drugi put, ili neku drugu rubriku...;)

S poštovanjem,

Zlatko Milenković

sadržaj

1.

PROMOCIJA STRIPA ŠUT U MOZAK!

Damir Smith



Promocija fanzina “Šut u mozak 2” u izdanju FOKUS Fondacije biće održana 11. februara u kafeu Spin sa početkom u 19 časova. Promociju i izložbu radova zastupljenih u fanzinu će otvoriti Mile Tasić, likovni kritičar iz Subotice, a o nastanku stripa i planovima u vezi sa budućim projektima, govoriće Miroslav Lazendić aka DJ Gnoj, urednik izdanja.


sadržaj

2.

110 GODINA STRIPA

Simon Vučković



Povodom navedenog jubileja dana 16.02.2006. u Podgorici (mala sala "Kino Kultura") bice otvorene dvije izlozbe:

IZLOZBA KLASIKA NOVINSKOG STRIPA
UVOD U ISTORIJU STRIPA: SIMON VUCKOVIC I NIKOLA CURCIN

IZLOZBA CRNOGORSKOG NOVINSKOG STRIPA
GOSTUJU: LUKA LAGATOR, MIRKO ZULIC, GORAN SCEKIC
I SIMON VUCKOVIC


Uz sve to, promovisat ce se podlistak "110 GODINA STRIPA" koji toga dana izlazi u dnevniku DAN.


sadržaj

3.

STRIPOCENTRIK

Strip Vesti



Ako su vam Kvintalove tjedne kartice među omiljenim prilozima u SVestima, onda svakako treba da kupite zbirku odabranih kartica... Ali, da ne dupliram informacije upućujem vas da o tome više pročitate u produžetku ovonedeljne Macanove kolumne...:)


sadržaj

4.

TRENCOVA ČETIRI ALBUMA

Strip Vesti



Izdavačka godina, od strane zagrebačkog Bookglobe-a, je počela jednim (četvorostrukim) prijatnim iznenađenjem. Izdali su kolekciju stripova, od četiri albuma, Milana Trenca. Ko ga se seća, zna o čemu je reč, oni mlađi će se sigurno rado sa njegovim stripovima upoznati. Preporuka, u svakom slučaju!!!

Milan Trenc kolekcija sadrži sledeće naslove:
Koscak - c/b, tvdi povez
Nord Zucker & Peter Mayne: Berlin 1936 - kolor, tvrdi povez
Nord Zucker & Peter Mayne: Morocco - kolor, tvrdi povez
Nord Zucker & Peter Mayne: Pustinjska oluja - kolor, tvrdi uvez

Kao što se da videti, albumi su linkovani ka stranici knjižare More Comics, gde su se prvo pojavili i gde koštaju skromnih 59 kuna, što je nekih 650 dinara. Sigurno će se ubrzo pojaviti i u ostalim striparnicama, tačnije već sigurno jesu, pa ćete sa lokalnim cenama biti sami upoznati.

Ne morate jako žuriti sa kupovinom pomenutih albuma, sačekajte prvo daja rezervišem svoje primerke...:)


sadržaj

5.

kritIVKOVanje 12

Slobodan Ivkov


OMAŽ ŽILU VERNU
(II deo)


Žak Tardi: “LEDENI DEMON” (strip - album)
saizdavači: “Art 9” i “MDM Komerc”, Beograd, 1997.

Žak Tardi (1946) je, posle studija u Školi lepih umetnosti u Lionu i Školi dekorativnih (primenjenih) umetnosti u Parizu, stečeno znanje javnosti konačno prikazao 1970. u svom prvom stripu objavljenom u tamošnjem uglednom časopisu "Pilot". Do danas ih je publikovao mnoštvo, što po časopisima, što u albumima. Već 1985. je primio najznačajniju francusku nagradu u ovoj grafičkoj disciplini primenjene umetnosti – Veliku nagradu (Grand prix) 12. Salona stripa u Angulemu. Podsetiću, baš taj angulemski salon je ušao u istoriju stripa i po tome što je na otvaranje 26. januara došao lično Fransoa Miteran, ondašnji predsednik Francuske. Do tada nezamisliv postupak jednog “ozbiljnog” svetskog političara koji bi tobože trebalo da drži do svog ugleda!

Ipak, i pored činjenice da su mu scenarija veoma rano, sa punim poverenjem u konačni kvalitetet zamišljenih ostvarenja, uz nešto manje poznate pisce, poveravale i takve veličine kao što su Žan Žiro Mebijus (Jean Giraud – Moebius), Žan Klod Forest (Jean – Claude Forest) i Pjer Kristen (Pierre Christin), mnoštvo priča je sam osmislio i realizovao.

I "Ledeni demon" ("Le Demon des Glaces"), strip sa podnaslovom "Pustolovina Žeroma Plimjea", delo iz rane faze Tardijevog stvaralaštva, ali do danas prevedeno na sve važnije svetske jezike, samostalno je ostvarenje. Kada ga je 1974. predstavio francuskoj javnosti, a biće da ga je, zbog više nego očiglednog, neverovatno velikog obima obavljenog posla, započeo mnogo, mnogo ranije, imao je samo 28 godina i evidentno ogromnu energiju koju je ulagao u svoje ideje. Poduhvatio se grandioznog projekta kojem je, po ambicioznosti, bilo malo sličnih u dotadašnjoj evropskoj produkciji, a ni on ga, kako su ga potom obaveze stizale i poslovi mu se gomilali, nije ponovio ni nastavio, iako je to nagoveštavao na kraju “Ledenog demona”.

Ne samo da mu se niko u stripu u narednih 25 godina nije približio po uverljivosti oponašanja, nadgradnje i parodiranja tekstualno-vizuelnog idioma (i imidža) pustolovnih romana iz devetnaestog i s početka dvadesetog veka, naravno i Vernovih, već je i televizija tom obrascu na srodan način pristupila tek više od četvrt veka kasnije. Tokom 2002. godine smo i na na beogradskoj “TV Košava” imali priliku da vidimo slično intonirane epizode kanadske TV serije “Tajne avanture Žila Verna” iz 2000. U njoj iskusni Vernov pustolov Fileas Fog (glumi ga Majkl Pred / Michael Praed), u svojim najrazličitijim letećim vozilima, vodeći saputnike, mlađanog Žila Verna, izvesnog Paspartua i svoju damu – špijunku – rođaku (ko će ga već znati) Rebeku, obilazi svet, najčešće u periodu s kraja i prelaza devetnaestog u dvadeseti vek (premda je bilo i putovanja kroz vreme ŕ la Herbert Džordž Vels), srećući se tobože sa istorijski znamenitim ličnostima, ali i mnogobrojnim izmišljenim zlikovcima i pozitivcima. Parodiraju se, ne samo pripovedački modeli, etika, moral i likovi iz onovremenih veoma popularnih priča i romana, već i organizacije, i postojeće i nepostojeće. Daleko bi nas odvelo komparisanje ovih, ponekad, najverovatnije iz producentskih razloga, ipak nepotpuno razrađenih i nedovoljno iskorišćenih, pa i pomalo naivnih i stereotipnih koncepcijskih okvira iz TV serije ograničenog budžeta, žanrovski svrstane u avanturističku, ali zanimljivih asocijacija na savremenu naučnofantastičku književnost ima mnogo.Navešću samo jedno, izvesno konspirativno, udruženje “Liga tame” protiv čijih članova se srčano bore pomenuti avanturisti, a koje bi valjda trebalo da predstavlja preteču danas u SF-u mnogo korišćenih “Ljudi u crnom”.

I filmovi su na sličan način povremeno skretali pažnju na taj zlatni period za avanture i čudesne pohode u egzotične zemlje koji su privlačili i Verna. Na primer, od nešto starijih, setimo se samo zaista izvanrednog čehoslovačkog “Pogubnog izuma” (“Vynalez zkazy”, režija Karel Zeman) iz 1958. ili američkog “W. W. W.” (“Wild, Wild West”) iz 2000. godine. Oba, u vizulenom pristupu na sličan način stvaraju atmosferu blagonaklonog i neomalovažavajućeg, ali evidentno (pseudo)ironičnog otklona i od izvornog duha “vernovske” epohe i od samog Vernovog opusa. Naravno, uz podrazumevajuću tehnološku superiornost skoro pola veka starijeg američkog ostvarenja, ali, zaprepašćujuće, ne toliko beznadežnu po čehoslovačkog parnjaka koliko bi se u prvi mah očekivalo. Štaviše! Ipak, to nije toliko čudno kada se prisetimo da su se vodeći studiji za filmske trikove u ondašnjoj Istočnoj Evropi nalazili baš u studijima Barandovo, odnosno u Pragu.

Pored ostalih, snimljen je još jedan film koji ću izdvojiti kao svojevrsni reper u osobenim tumačenjima verneovskog sveta. Samo tri godine posle premijere čehoslovačkog remek – dela, 1961. je u SAD snimljen izuzetno zanimljiv film “Gospodar sveta” (“Master of the World”) u režiji Viljema Vitnija (William Witney). Ne može biti da ga Tardi, ili kao dete ili kao mladić, nije video! Čuveni naučno fantastički i fantastički pisac Ričard Metison (Richard Matheson), do tada, između ostalih scenarija, zapažen i po mnogim predlošcima za priče iz legendarne američke TV serije “Zona sumraka” (“The Twilight Zone”), spojio je tri Vernova romana (“Robura Osvajača” iz 1896., “Gospodara sveta” iz 1904. i “20.000 milja pod morima” iz 1870. godine) u jedan zaokružen tekst spreman za filmovanje. Na odličan način je ukomponovao ideje Kapetana Nema koji u podmornici luta svetskim morima i Robura koji na svojoj vazdušnoj lađi leti unaokolo i kažnjava zlonamerne. Oni, kao što znamo, napadaju i bombarduju vojna postrojenja moćnih zemalja, uništavaju nove, potencijalno opasne pronalaske i na druge načine daju lekcije uticajnima, ne bi li svet prisilili da zavede sveopšti mir. Naravno, uzalud.

Nekako u isto vreme sa pomenutom TV serijom “Tajne avanture Žila Verna”, na identičnom po epohi koja služi kao inspiracija, no ipak samo na jednom od nekoliko retro-talasa koji su se poslednje decenije dvadesetog veka pojavili inspirisani određenim fazama u razvoju civilizacije, nastao je i izvanredni strip “Doktor Misterija” preveden i objavljen u časopisu “Stripoteka” (br. 970, “Marketprint” d. o. o., Novi Sad, jun 2002). Da kod nas postoji teorijski časopis za strip kao što je svojevremeno bio “Pegaz”, ili bilo gde neki malo veći prostor eventualno redovno ustupljen detaljnijem promišljanju ove grafičke discipline primenjene umetnosti, o “Doktoru Misteriji” pisca Alfreda Kastelija i crtača Lučija Filipućija bi se sigurno raspredali nadahnuti eseji i organizovali temati.

Ovako, uz tek sporadično, šturo i površno interesovanje javnosti i urednika nespecijalizovanih časopisa, dnevnih novina i rubrika kulture, samo malom broju posvećenika u strip preostaje da usmeno ili preko interneta razmenjuje svoja egzaltirana mišljenja o ovoj, ne samo vanserijskoj isparcelisanoj parodiji u koju su, između ostalih, na neverovatne načine utkani i na najneverovatnijim mestima upleteni zvonar Bogorodičine crkve u Parizu, Petar Pan, “Pigmalion” Bernarda Šoa, Popaj, Marksisti, anarhisti, fantom iz opere, Juraja Hip i ostali slični karakteri iz sveta Čarlsa Dikensa, Fu Manču i ko zna ko još, već i o izuzetno dobro osmišljenom, ukomponovanom i stvorenom zasebnom, zaokruženom, kako bi se danas popularno reklo, apartnom umetničkom ostvarenju.

Iskoristiću prisustvo stripa “Doktor Misterija” u ovom prikazu “Ledenog demona” za jedno interno poređenje. Tardijevo delo je nesporno odlično napisano i sasvim je primereno duhu epohe kojoj je autor težio. No, moj utisak je da je ostvarenje italijanskog tandema kompleksnije i po današnjim standardima bolje pisano; u svakom slučaju je, i u osnovnoj likovnoj kompoziciji tabli i u dijalozima dinamičnije kadrirano i vođeno, te time i primerenije našem vremenu i današnjem čitaocu. Ipak, ukupno posmatrano, Tardi je neuporedivo dublje i strpljivije ušao u atmosferu doba kojim se bavi i koju, kao i njegove kolege, oponaša. Konačni efekat i utisak o razradi njegovih osnovnih postavki i o finalizovanim, definitivno prikazanim likovnim rešenjima je stoga bolji, malo je reći fascinantan, pa je “Ledeni demon” u celini po mnogočemu kvalitetnije delo od “Doktora Misterije”. Vizuelno, Francuz na primereniji i upečatljiviji način postiže cilj povratka u pretprošli vek, ali je zato, paradoksalno, njegov strip verovatno mnogo odbojniji savremenom čitaocu od italijanskog. Podvlačim, ovo je moje mišljenje sa kojim se, najverovatnije, neće svi složiti.

Rečju, prednost dajem Tardiju, ali i jedva čekam novog “Doktora Misteriju”. A i ne preostaje mi drugo, jer se nastavku “Ledenog demona” od prezaposlenog Tardija izgleda više ne mogu nadati.

Bilo kako bilo, tek ova prva i jedina pustolovina Žeroma Plimjea ukupno ima 52 stranice (table). Autor ih je izdelio na 7 nejednakih poglavlja:

1. “Sablasni jedrenjak” (11 tabli)
2. “Sahrana Luja Ferdinana Šaputjea” (7 tabli)
3. “Nepoznata iz voza Pariz - Brest” (3 table)
4. “Dobronamerna prijateljica” (3 table)
5. “Kraj francuske naučne ekspedicije” (5 tabli)
6. “U skrovištu demona” (15 tabli)
7. “Simon Pufjo stupa na scenu” (8 tabli)

Pored impresivnih tabli, Tardi je samoinicijativno nacrtao i predivan originalan crtež iskorišćen i za “forzec” i za “nahzec” (kao što znamo, u ove svrhe izdavači obično samo koriste uvećane efektne kadrove iz stripa koji je u albumu), kao i 10 manjih crteža kojima je ukrasio “šmustikle” (ubačene listove) između poglavlja, ulaz i izlaz iz albuma i poleđinu korica.

Vreme radnje: novembar 1889 – početak 1890. godine.

Kada bi u jednoj rečenici morao da se prepriča ceo strip, ona bi mogla da glasi ovako:

“Mladi student medicine se pridružuje dvojici zlih naučnika, svom ujaku pronalazaču i njegovom prijatelju biologu na njihovom strašnom, destruktivnom pronalasku, plovilu LEDENI DEMON na kojem su se odmetnuli i okrenuli protiv čitavog čovečanstva koje ih nije prihvatilo i podržalo, te sa koga, pošto ga je ratna mornarica napala, a uništili sami naučnici da ne padne u ruke vojnih vlasti, njih trojica odleću u Južnu Ameriku, u svoju amazonsku bazu i spremaju novu osvetu čovečanstvu.”

(Nastaviće se)


Nešto sažetija verzija ovog teksta, a što je najvažnije, sa mnoštvom ilustracija, objavljena je u Reviji za kulturu "Art 032" br. 12 ( str. 80 - 88, urednik: Milen Alempijević, izdavač: "Dom kulture Čačak", Čačak, decembar 2005.godine). U Beogradu, časopis je moguće pronaći u sledećim knjižarama: "Plato" (Akademski plato br. 1), "Beopolis" u Domu omladine i "Stubovi kulture" u Kulturnom centru Beograda (prizemlje) na Trgu Republike. Za druge gradove nemam informacije.


sadržaj

6.

POST SCRIPTUM (58)

Zoran Đukanović



KRITIČARSKI BEDEKER - OTAC PET OČEVA

(Marjan Amalietti: Pet očeva Neninog deteta, izdanje Petera Amaliettija i Jure Križanića, Ljubljana, 1989)

“Često se u našoj kulturi dešavaju neverovatne pojave.” Jedna od njih bila je prispeće stripa Pet očeva Neninog deteta na konkurs “Stari mačak” koji su 1986. zajednički organizovale redakcije “NON-a” (“Nedeljne omladinske novine”) i “Stripoteke”. Najveće i najprijatnje iznenađenje konkursa bio je šezdesetčetvorogodišnji Marjan Amalietti, do tada nepoznat u svetu stripa. Naknadno su bili utvrđeni podaci o autoru. Rođen je 19. jula 1923. godine u Ormožu, u Sloveniji. Maturirao je 1944. u Jagodini, u Srbiji, i potom otišao u partizane. Diplomirao je arhitekturu 1954. u Ljubljani. Pedesetih godina bio je zaposlen u “Pavlihi”. Od 1978. bio je vanredni profesor na Fakultetu za arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju u Ljubljani. Više od četrdeset godina bavio se karikaturom, ilustrovanjem knjiga i slikarstvom.

Amaliettijev strip osvojio je treću nagradu (neki članovi žirija - moja malenkost- predložili su ga za prvu). Januara 1988. pojavio se “Striponon”, specijalno izdanje “NON-a” posvećeno minulom konkursu, u kome je Pet očeva Neninog deteta premijerno objavljen. Iste godine Amalietti je umro. Januara 1989. “Poletov” žiri dodelio je stripu Pet očeva Neninog deteta nagradu za najbolji jugoslovenski strip objavljen u 1988. godini, rukovodeći se propozicijama nagrade koja se odnosi na delo, a ne na autora, kao i na vreme prvog objavljivanja, a ne na vreme nastanka dela. Potpisniku ovih redova, očigledno i žiriju “Poleta”, činilo se legitimnim da delo nastavlja da živi i posle smrti svog tvorca. S tom logikom se, nažalost, nije mogao složiti kritičar “Večernjeg lista”. Između njega (od koga potiče citirana rečenica s početka teksta) i “Poleta” nastala je polemika oko toga da li je besmisleno nagraditi delo mrtvog autora, umesto da se stimuliše “tekuće” stvaralaštvo, stvaraoci koji su (još, ipak) živi. Bar u biološkom smislu.

Kao što obično biva u polemikama, tekući, manje ili više lokalni kulturni život (i motivi njegovih protagonista) dobio je prioritet nad kulturom u nešto širem medijsko-istorijskom kontekstu. Amalietti i, da stvar bude gora, vrednost dela bili su gurnuti u drugi plan.

No, ajde da budemo iskreni, i meni, bar ovde, za samo delo ostaje svega nekoliko redaka. Ono što je zbunilo i opčaralo u susretu sa prvim Amaliettijevim stripom nije bila toliko neobičnost tematike, koliko preciznost vođenja priče. Ipak, i za samo tematiku nije se moglo očekivati da potekne iz pera jednog šezdesetogodišnjaka koji se tek oprobava u mediju. Pet očeva su feministička priča sa kriminalističkim zapletom. Dve lezbijski orijentisane žene siluje i masakrira banda motociklista, ali ih ostavlja živima. One prećutkuju zločin, tajno priređujući svakom od počinilaca odmazdu kastracije. Dete začeto pri silovanju odgajaju kao zajedničko, mirno živeći svoj javni život.

Ova brutalno i nepatetično ispričana priča bila je praćena ekspresivnim grafizmom. Dvadeset osam tabli stripa predstavljalo je optimalan raspon za u svom ritmu dobro uravnoteženu priču. Album Pet očeva Neninog deteta, koji je u sopstvenom izdanju na (tada) srpsko-hrvatskom jeziku izdao Amaliettijev sin, donosi nam drugu verziju proširenu na 44 table. Prečišćeniji crtež i gotovo dvostruko veći obim nude nam konkurentnu interpretaciju iste priče od strane istog autora, koja možda ipak manje dobija nego što gubi. No, većina razloga su tu da ostanemo opčarani labudovom pesmom Marjana Amaliettija.


(“NIN”, Beograd, 22. april 1990)


P. S. Pretraživanje Googlom mi je potrvdilo da se Amaliettijevo ime pojavljuje kao Marjan (319 puta) i kao Marijan (20 puta). Ivo Antich (Antič) u tekstu o osamdesetogodišnjici Amaliettievog rođenja njegovo ime piše kao Marijan:
www.revijasrp.si/knrevsrp/revsrp55/ivoan55/profe55.htm



sadržaj

7.

JUŽNJAČKA UTEHA No 245.

Marko Stojanović
misto83@ptt.yu



LEARNING TO FLY...(2)

All the vampires walkin’ through the valley
Move west down ventura boulevard
And all the bad boys are standing in the shadows
All the good girls are home with broken hearts

FREE FALLIN’, Tom Petty

Kad me pitaju o Strip Pressingu, uvek se setim vampira. Da li ste možda znali da je vampir jedina srpska reč (rekao bih takođe da je i papirka naša, ali znam da ćete to odmah odbaciti na račun mog paprikaškog lokalpatriotizma, pa ću ovo prosto da prećutim...) koju su usvojili drugi jezici, na primer Engleski? Sad, ja jesam profesor engleskog jezika, ali to nije razlog što mi se javljaju vampiri kad me sete na Strip Pressing. Razlog je to što sam u vreme kad je Strip Pressing sklapan već neko vreme aktivno učestvovao na serijalu Pali anđeo Dejana Vujića, o srpskom vampiru Luki Vraniću. Pomenuta krvopija stotinak godina luta po svetu i upoznaje istorijske ličnosti i književne likove, učestvujući u svim srpskim ratovima prošlog stoleća i boreći se za sopstveno, sasvim nedostižno iskupljenje. Znajući da mi treba makar dva stalna serijala, Luku Vranića sam udomio u Strip Pressingu... I nisam se pokajao. Preko petnaestak objavljenih epizoda, koje su naišle na uglavnom topao doček autetične, domaće publike željne autentičnog, domaćeg strip junaka, došli smo i do strip albuma Postelja od gloga, objavljenog u režiji Siica, koji je kombinovao radove velikog broja sjajnih autora, od Dejana Vujića preko S.N. Peke, Alekse Gajića, Mirka Čolaka, Saše Arsenića, Jovana Ukropine, Miloša Nicića pa do Siniše Radovića i Dragana Bosnića. Pokojni Luka Vranić danas veoma lepo živi – šta više jedan vampir može da očekuje od života, a šta jedan časopis od svoje maskote?

Kad me pitaju o Strip Pressingu, uvek se setim Dekse Pantelejskog. Sećam se da da je samo jednog dana odnekud iznikao (toliko smiren da vas jeza uhvati), da je rekao da je došao da izvuče kola iz blata. Kolima, tad još anonimnom strip magazinu pripremanom za Siic, još je samo levi far virio iz živog blata – sasvim kompletiran projekat je skoro godinu dana lagano krepavao među ptašnjavim starim brojevima Pressinga u dopunskoj prostoriji Siica i bio sasvim spreman da otegne papke. Ganut tim prizorom, novi član porodice Pressinga i stari ljubitelj dobrog stripa, književnosti i kapljice, odlučio je da mu pomogne i to ne tako što će mu prekratiti muke. Dok je kod Bobe uporno lobirao, Deksa je mene podjednako uporno gnjavio nekim glupostima oko koncepcije časopisa, koncepcije tekstova i sličnog. Na kraju sam pristao na sve njegove zahteve, čisto da ga skinem s vrata. Ispostavilo se da je njegova odlučnost da se sem domaćeg i stranog intervjua ubace i dve standardne rubrike bila iskusan potez dokazanog novinara i literate, kao i vredna lekcija koju sam dobio iz prve ruke. Od tada pa do petog broja Deksa je bio moj kourednik, neko ko je povremeno vadio kestenje iz vatre, završavao tehničke stvari i dostavljao poneki svoj tekst za Strip Pressing, ali uvek bio moj saborac u rovovskoj borbi za opstanak domaćeg stripa, glas razuma u časovima kad je razum deficitaran...

Kad me pitaju o Strip Pressingu, uvek se setim Vanje Miškovića. Vrbovao sam tog čupavog klinca iz Beograda visokog preko dva metra čije je poznavanje američkog stripa bilo apsolutno na visini za Strip Pressing, i za taj mi poduhvat trebalo tačno pola minuta. Istina, piskarao je on i pre Strip Pressinga po nešto, ali ništa sistematičnost, ništa zanat, samo entuzijazam i ljubav... Koji te, nepokrepljeni supstancom, na kraju mogu dovesti samo do slepe ulice, ako si uopšte sposoban da je vidiš. Šljaka za Strip Pressing u koju je naglavačke uleteo naterala ga je da se pomuči, da pokuša da dostigne svog kritičarskog idola Bojana M. Đukića (čije smo nove i ekskluzivne članke takođe udomili u Strip Pressingu), da bude na nivou Dejana Kostića, Borisa Lazića, Danijele Petković, Dušana Banjanina, Đorđa Milosavljevića, Pavla Zelića... I kao što ničega što nastavnik voli više nego da vidi učenika kako zahvaljujući njegovim lekcjama napreduje, tako nema ničega što urednik voli više nego kad se ispostavi da se rizik u koji je ušao sa novim i nedokazanim saradnikom isplatio, kako njemu i publici, tako i saradniku...

(Nastaviće se)


Četvrti broj broj Think Tanka posvećen fenomenima treša i kempa u umetnosti! Originalni i kritički tekstovi Gordane Ćirjanić, Aleksandra Blagojevića, Darija Grgića, Dejana Ognjanovića, Dejana Stoiljkovića, Miloša Holclajtnera, Dejana Kostića, Filipa Kora, Bogdana Tirnanića, Ljube Živkova... Plus mini strip specijal – treš u stripu! Pod autorsku lupu Saše Stojanovića, Zlatibora Stankovića i moje malenkosti stavljeni su stripovi Zorana Smiljaniča, Zorana Stoiljkovića Kize, Lazara Bodrože , pa i sam Super Toše... A to je sve samo uvod u pravi pravcati strip specijalac koji stiže u najskorijoj budućnosti...


sadržaj

8.

KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (304)

Darko Macan
darko.macan@zg.htnet.hr



PRIČA O SERGEJU (4)

Drugi razlog Sergejeva uskrsnuća je... njegova popularnost.

Koliko je u stripu (kod nas, danas) o popularnosti uopće moguće govoriti, ja se nemam na što žaliti. Kako izlazim iz kuće nešto češće od prosječnog, za crtaću dasku privezanog autora, događa mi se da sretnem ljude koji mi spomenu kako im se svidjelo nešto što sam nekoć napravio. U SF krugovima znam, tako, čuti da im je drag Bočko, bivše mi djevojčice znaju spomenuti kako su u osnovnoj školi voljele Borovnicu... Prosječno vrijeme tih reakcija je oko pet godina po objavljivanja no, štono rekoh, nemam se razloga žaliti.

Al' kako se ipak najviše krećem u nekakvim stripaškim i stripočitalačkim krugovima koji navedene serije ne prate dok ne izađu u albumima, tu mi je feedback na nacrtano rijedak. Zna se, kao, da ja nešto radim, ali nitko nije posve siguran što. Onda me, kad se minuli rad uknjiži, znaju pitati da "kad ja sve to stignem", ali skrećem s teme ...

Sergej je, dakle, imao iznenađujuć učinak. Već po objavljivanju prve epizode u propalom časopisu sretao sam ljude koji su me pitali "Ima toga još?" ili "Kad će druga epizoda?". Zbunilo me to, prestrašilo i raznježilo. Osjetio sam se obveznim objaviti epizode iz ladice, makar na internetu, kad mi već u Q-u nekako nisu pristajale. Željenost je, znajte, moćan afrodizijak.

A, što je to u Sergeju što čini da ljudi požele još? Ja sam mu vjerojatno preblizu kako bih točno procijenio, ali ne mislim da je riječ baš o najboljoj seriji ikada, čak ni o najboljoj domaćoj seriji. To su solidne, male priče, nacrtane onako kako umijem. Ne vjerujem ni da su medvjedići s mačem baš svakome rajc. Bit će onda da se ljudima svidjelo već to što je riječ o - seriji.

Jer, serije su nas navukle na stripove, nisu li? Serije su naučile da, što god nam se mučno ili sivo desilo, uvijek postoji utočište: otvorimo knjižicu i u svijetu smo koji ima smisla, u kojem još uvijek vrijede ona ista pravila koju su vrijedila i zadnji puta kada smo je čitali. Lijepo je znati da postoje Pulitzerom nagrađeni stripovi te da se stripom mogu iskazati najosobnija čuvstva, ali serije su - serije.

Ova mala serija tekstova o Sergeju ovdje staje, ali on - putuje dalje.

***
"Stripocentrik", "Stripocentrik", "Stripocentrik"!
Oduvijek ste željeli čitati ove kolumne, udobno zavaljeni u krevetu, ali devetnaestinčni monitor vam je tištao želudac? Veza vam je bila spora i arhiva se beskonačno učitavala? Išla su vam na organ moja neprestana kukanja i osobne jadikovke samo usput povezane sa stripom?
Sve te muke od danas prestaju jer stigao je - "Stripocentrik"!
"Stripocentrik" je izbor STOTINU najzanimljivijih i najvedrijih Kvintalovih tjednih kartica u prekrasno oblikovanoj knjižici šarmantne naslovnice i izuzetno pristupačne cijene. Za bijednih 29 kuna (nešto manje od 4 ojra, u svim strip-knjižarama), možete to esencijalno domaće razmišljanje o stripu od sada pa nadalje uvijek nositi u stražnjemu džepu, poklanjati ga djevojkama kojima se udvarate i u svakome ga društvu podastirati kako biste se podičili svojom naobraženošću te njih posramili njihovim neznanjem.
"Stripocentrik" je tu i čitanje stripova je kul.
"Stripocentrik", "Stripocentrik", "Stripocentrik"!


sadržaj

9.

Q STRIP

Strip Vesti



Na blogu Q STRIP Darka Macana ima puuuno vesti i zanimljivosti a Strip vesti vam uvek prenesu jednu kao malu drašQalicu:

Uvijek mi se činio drugorazrednim crtačem, ali eto što nostalgija čini - sad bih ga baš čitao iako nikad njegovog Bricka Bradforda nisam baš cijenio. Dame i gospodo, Paul Norris ima devedeset i jednu i osjeća se dobro. A ako skočite na Lambiekovu stranicu o njemu, na prvi pogled ćete vidjeti (što Castelli nikad nije ni krio), po kome je vizualno kreiran Marti Misterija.



Osim toga, na Q Strip-u ste protekle nedelje mogli pročitati sledeće priloge:
  • [Qolumna] oQo stripa (Vladimir Tadić)
    Knjige oQo stripa: Čudo!
  • [članaQ]Jedan čudan dan… (mcn)
  • [glavolomQa]Ma nije vraq? (mcn)
  • [antiQvarijat]Veljačqa ponuda! (mcn)
  • [priQaz]Ratovi Apola i Marsa (Djole)
  • i naravno [dnevniQ] Pregled vijesti za svaki dan 03.02.-10.02.


    Kompletne priloge možete pročitati na sledećoj adresi:
    http://qstrip.blog.hr/



sadržaj

10.

INTERNET STRIPOVI

Strip Vesti



Ovo rubrika je redovna, pozicionirana na ovom mestu u SVestima, nije u samom vrhu jer na sajtu već stoje, u samom vrhu na udarnom mestu, linkovi ka svim domaćim internet stripovima koji redovno izlaze. Ostali stripovi, koji ne zadovoljavaju ove kriterijume - dakle nisu na nekom od domaćih jezika ili ne izlaze redovno - će ipak imati svoje mesto u ovoj rubrici.
Dakle zasucite rukave i poradite na dopunjavanju ove rubrike tako što ćete pokretati nove internet stripove. Svaki novi strip na spisku će, onog petka kada bude dodat, imati oznaku NOVO!
Redosled je po abecednom redu:

STRIPOVI KOJI REDOVNO IZLAZE:

-A STAR IS UNBORN (UnBornStar)NOVO!
unbornstar.blog.hr/

-BUZZ & FZ (Gudvin)
www.screaming-planet.com/comics.php?area_id=

-ČAROBNJACI (Niko Barun)
www.tportal.hr/stripovi/carobnjaci

-KUĆA STRAHA (Jurica) NOVO!
www.kajgod.co.nr/

-MALI MEUR (Vladislav Gajski)
www.plastelin.com/index.php?option=com_content&...

-MARTINA MJESEC (Macan - Sudžuka)
www.stripovi.com/martinamjesec.asp

-MISTER MAČAK (Macan - Bob)
www.stripovi.com/mistermacak.asp

-NETOVCI (Niko Barun)
www.t.ht.hr/netuskoli/5-5.html

-OVERKLOKING (Dubravko Mataković)
iskon.hr/webcafe/matakovic/

-SERGEJ (Darko Macan)
www.zmcomics.co.yu/sergej

-SIVI GRAD (Rico)
www.stripovi.com/sivigrad.asp

-SOB SA SOBOM (Sonjecka)
www.stripovi.com/SobSaSobom.asp

-STRIP "DAN"-a (Simon Vučković - Mirko Zulić)
www.dan.cg.yu/stripovi.php

-SvRBI iU SVEMIRU (Milivoj Kostić)
vigled.sky.prohosting.com/

ŠTEFICA Jambriščak, prijateljica noći koja je previše znala" (Nik Titanik)
www.niktitanik.com

STRIP ČASOPISI ZA DOWNLOAD

-ZONA 9 (Udruženje strip autora Crne Gore)
www.zona9-stripmagazin.users.cg.yu

STRIPOVI KOJI SE REDOVNO DISTRIBUIRAJU E-MAIL-om

-SAMONIKLI KOROV STRIP (Franja Straka)
prijaviti se na email adresu: fstraka@eunet.yu

STRIPOVI SA ZAOKRUŽENOM PRIČOM

-Bilo jednom u Makarskoj (Dalibor Brdar)
www.stripovi.com/makarska.asp

-Zagor & Chico u Paklu Droge (Saša - Venes)
www.najbolje.com/zagor/

-Stripovi... (Dunja Janković)
deenes.ffzg.hr/~tdujmovi/strip.htm

STRIPOVI DOMAĆIH AUTORA NA STRANOM JEZIKU

-ACTION TRIP COMICS (Jojić - Grabović - Solanović)
www.actiontrip.com/index/comics.phtml

-JOHN'S PARADISE (Alić/Gelemanović)
www.johnsparadise.com

-Mc DUFFIES (Srđan Aćimović)
mcduffies.keenspace.com

-LITTLE WHITE KNIGHT (Srđan Aćimović)
www.graphicsmash.com/series.php?name=littlewhiteknight&view=current

-LEGOSTAR GALACTICA (D. M. Jeftinija)
legostargalactica.keenspace.com/

STRIPOVI KOJI VIŠE NE OBNAVLJAJU SVOJE STRANICE

-JOHN'S PARADISE (Saša - Venes)
www.crazytwo.com/novi/

-NEDELJNI STRIP (Oljača, Aćimović, Ikonić, Jovanović, Vučković)
members.lycos.co.uk/zmcomics/strip/strip.htm

-VILINTULJKOVA DRUŽINA (zmcomics)
www.zmcomics.co.yu/vilintuljak



sadržaj

11.

ŠTAMPA

štampa


Marko Ajdarić, Dušan Banjanin i Damir Smith su obezbedili sledeće priloge:

ALEKSANDAR ZOGRAF & GORDANA BASTA
– Izložba stripova i vezova u galeriji O3one


OLOVKA I IGLA

Pored dve stranice stripa koje redovno objavljuje u nedeljniku Vreme , Aleksandar Zograf sarađuje sa brojnim publikacijama (uglavnom u inostranstvu), a njegov se rad proteže i na ilustraciju knjiga, dizajn majica i plakata...


Izložba traje u galeriji O3one od 31. januara do 10. februara 2006.
Otvaranje: utorak, 31. januar, u 19:00.
Predavanje i razgovor: 3. februar u 19:00

Aleksandar Zograf (pravim imenom i prezimenom: Saša Rakezić) je sredinom 80-ih počeo da objavljuje stripove u domaćim časopisima kao što su NON i Ritam. Tokom 90-ih postaje aktivan na inostranoj sceni – u Americi sarađuje sa časopisima Weirdo (urednik: Robert Crumb), The Comics Journal, Zero Zero, Rare Bit Fiends, Buzzard i drugim.

Jedna od najznačajnijih američkih nezavisnih izdavačkih kuća Fantagraphics Books objavila je nekoliko Zografovih kolekcija stripova, nakon čega su usledila i izdanja u Velikoj Britaniji, Italiji, Španiji, Nemačkoj, Francuskoj (za izdavača L'Association) i dva naslova u Srbiji (Okean iznenađenja i Mesec i ognjeno srce). Počev od 2003, stripovi Aleksandra Zografa redovno izlaze u beogradskom nedeljniku Vreme, a nedavno se kolekcija ovih stripova (pod nazivom Tušta i tma) pojavila kao prvo strip izdanje u katalogu najvećeg hrvatskog izdavača VBZ.

Pored objavljivanja knjiga stripova i redovnih priloga u Vremenu, ovaj autor je ostao veran objavljivanju samostalnih publikacija (Hypnagogic Review, sa crtežima nastalim prema vizijama iz polusna) i fanzina (Kuhinja, izdanje strip radionice koju je sam pokrenuo), a prema njegovim crtežima kreirane su i majice (kako u zemlji, tako i u Italiji, SAD i Brazilu, gde je štampana čitava serija).

Na izložbama poslednjih godina Zograf uključuje i radove svoje supruge Gordane Baste, koja pored toga što povremeno piše scenarija za njegove stripove, takođe kreira i vezove zasnovane prema Zografovim crtežima. Ovako nastale kuvarice (kako su nekada nazivani ovi primeri kuhinjske uradi-sam umetnosti) bile su predstavljene na nekoliko izložbi kod nas i u svetu – od Zografove samostalne izložbe u galerijama Liquid Ad Store u Minhenu i Mondo Bizzarro u Rimu, do Festivala autorskog stripa GRRR! u Pančevu i Pozorišnog festivala u Užicu.

Iz intervjua objavljenog decembra 2005. u listu Feral Tribune:

Postoji više različitih linija kojima se bavim u svom radu na stripu... Ponekad se bavim prepričavanjem snova. Drugi put je moj pristup skoro novinarski. A neki od mojih radova mogu zaista više da liče na ono što biste očekivali od književnog rada nego od strip storije. Već i sam ispovedni ton mnogih od mojih priča podseća na postupak književnika koji progovara kroz vlastito iskustvo. Teško je zamisliti tako nešto u većini popularnih strip storija – zamislite da se Bonelli ili neko od crtača iz njegovog studija pojavi kao lik u stripu o Zagoru!

Neprekidno se odvija saradnja sa magazinima i strip časopisima iz različitih sredina, i ja uživam da učestvujem u tome, iako je rad na nedeljnom stripu u listu Vreme strašno ograničio moje raspoloživo vreme. Recimo, upravo sam završio rad na ilustrovanju neobične knjige poezije (nazovimo to horor-poezijom) pod naslovom Abramacabra, prema stihovima koje su napisali Emanuele Del Medico i Francesca Faruolo. Knjiga uskoro izlazi u Italiji, malo nakon zbirke stripova iz Vremena, koji su se već pojavili italijanskom prevodu i nastaviće da izlaze u obliku serijala pod nazivom Appunti u izdanju bolonjske kuće Black Velvet.

Iz mojih stripova koji izlaze u listu Vreme moguće je zaključiti da me privlači prošlost, smatram je velikom misterijom. Pogledajte te ulice – njima su nekada hodali neki drugi ljudi, čitave generacije ljudi kao što smo mi. Oni su silom univerzuma iščezli, a nama ostaje da se pitamo kako je razmišljalo neko drugo ljudsko biće, koje je, recimo, u neolitu prolazilo pored ove reke, i mahalo toljagom, ili šta već? To što je moje prodiranje u prošlost Srbije možda produbljenije jeste zato što svoju vlastitu sredinu bolje poznajem. Volim da na buvljim pijacama pronalazim potpuno zaboravljene književne radove; recimo, u jednom od stripova koji su našli mesta u zbirci Tušta i tma obradio sam jedan minorni roman koji je objavljen 30-ih godina, a koji opisuje život u Beogradu tog vremena.

Opisan je sloj zelenaša, s jedne strane, i, nasuprot njima, grupice umetnika-buntovnika, koji bi hteli da nešto promene, i uglavnom u tome ne uspevaju. Pomislite da je to skoro neprijatno nalik na današnju situaciju. Ali zatim vas iznenadi pisac romana, koji jednom od glavnih junaka, novobogatašu i bankaru, daje isto ime kao što se zove jedan od današnjih srpskih tajkuna! Ne samo što je isto ime u pitanju, već i veoma slični maniri i karakter. Pomislite da je taj pisac (čije ime ne možete da pronađete ni u najkonciznijoj lokalnoj istoriji književnosti) ipak bio dovoljno darovit da je iza sebe ostavio jedan skoro vidovit zapis...

Još jedna tema mojih stripova u Vremenu su putovanja....Kada se nađem u nepoznatom gradu, pokušavam da pronađem neku zanimljivu priču, a ne da se "bavim turizmom". Možete da primetite da je neki grad lep i sjajan (a verujem da sva mesta u kojima žive ljudi imaju neku svoju lepotu i kvalitet koji možete otkriti), ali to nije baš nekakav materijal za priču. Možda zato moje "reportaže" iz evropskih gradova nisu ono što bi se unapred moglo očekivati. Ponekad je to smešno. Recimo, u vreme boravka u Minhenu, tokom jednog razgovora koji je bio upriličen povodom izložbe vezova Gordane Baste (moje supruge i koautorke), i mojih crteža, neko iz publike je pitao šta je to u Minhenu što mi se najviše dojmilo, i što nameravam da opišem u stripu. Ja sam rekao da je to bio susret sa gorilama u minhenskom zoološkom vrtu!

Tu nije bilo nikakve zlobe – volim Minhen i imam puno prijatelja u tom gradu. Međutim, tokom boravka u tamošnjem zoo-vrtu desilo se nešto zaista uzbudljivo. Naime, planinske gorile, koje spadaju u veoma stidljive i skrovite životinje, teško trpe zarobljeništvo i obično borave u najudaljenijem delu kaveza, iznenada su ustale iz senke i počele da promatraju ljude, od kojih ih je delila samo staklena ograda.

To je bilo fantastično, nezaboravno iskustvo, iako ni danas ne shvatam zašto su te životinje osetile potrebu da urade tako nešto. Približili su nam se zastrašujući, ogromni tata-gorila, i delikatna mama-gorila sa čupavim mladunčetom u naručju, dakle čitava porodica, i stajali su tako na desetak centimetara udaljenosti, gledajući nas pravo u oči...


Objavljeno: POPBOX, 30.01.2006.godine






DARKO MACAN DOBITNIK NAGRADE

Knjiga Darka Macana "Žuta minuta : Rock' n' roll bajka" objavljena u biblioteci knjiga za mlade Novi grafiti Autorske kuće, ovogodišnji je dobitnik godišnje nagrade "Grigor Vitez" za najbolju dječju knjigu. Darko Macan je svog prvog Grigora Viteza dobio još davne 1997. godine za knjigu "Knjige lažu!" a ovogodišnjom se nagradom potvrdio kao vrsno pero književnosti za mlade.

Stručno povjerenstvo Godišnje nagrade "Grigor Vitez 2005." u sastavu: Snježana Krpes, Maja Matković, Sanja Pilić, Zvonko Todorovski, Ivan Vitez i Branko Vujanović od 5 autora koliko ih je izabrano u uži izbor za ovogodišnju nagradu, za najbolju knjigu proglasilo "Žutu minutu" Darka Macana.

U užem su izboru za književni tekst sudjelovali autori i njihove knjige: Maja Glušćević, "Tajanstveni svjetionik" (Znanje, 2005); Hrvoje Kovačević, "Tajna šutljivog dječaka" (Znanje, 2005); Sanja Lovrenčić, "Sunčev sjaj" (Autorska kuća, 2005); Darko Macan "Žuta minuta" (Autorska kuća, 2005); i Zoran Pongrašić, "Vidi majmuna"" (Autorska kuća, 2005).

Darko Macan rođen je u Zagrebu 1966 godine. Autor je stripova "Borovnica", "Pirati", "Bočko" i drugih te scenarist "Komarca", "Svebora i Plamene", "Mistera Mačka", "Modre", "Guja i Zmuja", "Kvarka i Krune", i drugih koji i nisu baš za djecu. Za razne je udžbenike radio niz stripova. Piše i knjige od kojih romane za djecu, mlade i pametne starije: "Knjige lažu!", "Pavo protiv Pave" i "Žuta Minuta".

Izdvač knjige Autorska kuća ponosi se i time što je dobila posebnu pohvalu nagrade "Grigor Vitez", koja se dodjeljuje nakladnicima za osobito kvalitetnu produkciju knjiga za djecu i mlade.

Nagrade će dobitnicima biti uručene na svečanosti 24. veljače 2006. godine u Zagrebačkom kazalištu lutaka, u mjesecu rođenja pjesnika Grigora Viteza po kojemu nagrada nosi ime.


Objavljeno: Moderna vremena info, 02.02.2006.godine






BITKA KOD TERMOPILA U FENTEZI RUHU


Zak Snajder, reditelj filmske verzije grafičke novele "300" Frenka Milera, kaže da je pronašao novi način kako da doda fantazijski element priči koja je bazirana na istorijskom događaju - u ovom slučaju reč je o bitki kod Termopila 480. godine pre nove ere. Za taj pomak biće zaslužan novi narator - Dilios, jedan od 300 Spartanaca koji su koristili strategiju i poznavanje terena u Grčkoj kako bi tri dana zadržali nadiruću persijsku vojsku. Dilios je nešto poput pecaroša koji preteruje - nikada se neće ustručavati da iskoristi "umetničku slobodu". Pisac grafičke novele Miler, konsultant je na snimanju filma, i zasad je više nego zadovoljan vernošću onoga što je urađeno.

V. T.

Objavljeno: DANAS, Beograd, 09.02.2006.godine





FEBRUARSKI MIKI MAUS NA KIOSCIMA

Miki Maus, dečji časopis koji je (legalno) vratio Diznija u Srbiju, pojavio se ovih dana, u svom drugom, februarskom izdanju za 2006. Zimske čarolije, kao moto, kriju između korica nove avanture Mikija Mausa, Baje Patka, Paje Patka i ostatka patkovgradske ekipe, kao i niz edukativnih tekstova i ilustracija, te "crtana pisma čitalaca". Ima li lepše?

K. R.


Objavljeno: DANAS, Beograd, 04.02.2006.godine





HRIST KAO SUPERMEN (I OBRNUTO)

9. februar 2006. | 14:19 | Izvor: B92
Ljubljana - Učitelji veronauke u Velikoj Britaniji Isusa Hrista porede sa Supermenom.

Učitelji smatraju da će, koristeći poznat lik iz stripa, mladima omogućiti da se upoznaju s moralnošću i verskim razmišljanjem i smatraju da nije iznenađujuće što mladi dobro i zlo i moguće i nemoguće delom temelje na onom što gledaju u bioskopima i na TV-u, prenosi slovenačka TV POP.

Profesorka Helen Kuk smatra da između Supermena i Hrista zaista postoje sličnosti, pa tako kaže da su oba došla na Zemlju pod nerazjašnjenjim okolnostima, da je obojicu poslao otac, da su imali tajanstveno detinjstvo, da vole da pomažu ljudima u nevolji i da su se oba borila za pobedu dobrog nad zlim.

Predstavnik za versko vaspitanje pri Anglikanskoj crkvi kaže da bi takva poređenja mogla da se pokažu kao jako efikasna u učenju, za B92 javlja Jelica Greganović.






«BESSART»
Galerija karikatura Osijek
je u ponedjeljak 30. siječnja otvorila 55. izložbu karikatura po redu. Izložbu njemačkog karikaturista Winfrieda Besslicha , nazvanu « Bessart».

Winfried Besslich
- BESS Rođen 1951. u Trieru (Njemačka).
Živim u Reutlingenu (Njemačka) i Ceriale (Italija). Studirao grafički dizajn.
Studirao pedagogiju umjetnosti i religije. Radim kao karikaturist, grafički dizajner i učitelj.
Izložbe: Trier, Tübingen, Reutlingen, Luxemburg, Ludwigsburg, Schwäbisch-Gmünd, Metz, Köln, Stuttgart, London, Tokio, Haifa, Taipei, Seoul, Istanbul, Skopje, Teheran, Madrid, Brüssel, Cuneo, Rim, Porto, Ankara, Havanna, Rotterdam, Zagreb, Berlin, Sofia, Mexico City, Beograd, Kyoto, Alanya...
Nagrade: 1. nagrada na 10. "Olense Kartoenale", Olen / Belgija, 1998.
3. nagrada na 14. Međunar. festivalu karikature, Slavonski Brod / Hrvatska, 1998.
Prize of Excellence na "Courage World Cartoon Contest", Taipei / Tajvan, 1999.
Nagrada na "Grafikatur", Lüben / Njemačka 1999.
Silver Stiletto Prize na "Courage World Cartoon Contest", Taipei / Tajvan, 2000.
5. nagrada na Taejon Međunar. natjecanju u karikaturi, Wolpyongdong / Koreja, 2000.
Posebna nagrada na "Courage World Cartoon Contest", Taipei / Tajvan, 2001.
1. nagrada pri "Rotary Cartoon Awards Coffs", Harbour / Australija, 2001.
5. nagrada na Taejon Međunar. natjecanju u karikaturi, Wolpyongdong / Koreja, 2002.
5. nagrada na Taejon Međunar. natjecanju u karikaturi, Wolpyongdong / Koreja, 2003. Glavna nagrada na Taejon Međunar. natjecanju u karikaturi, Wolpyongdong / Koreja, 2002.
3. nagrada na 8. "Salon Diogenes Taborda", Buenos Aires / Argentina, 2003.
Posebna priznanja: 12. Bienal Internacional del Humor, Vedado / Kuba, 2001.
7. Međunarodni festival karikature, Zagreb / Hrvatska, 2002.

Svečanost otvorenja izložbe karikatura u poetskom dijelu uveličao je Zal Kopp

Izložbu je otvorio Vladimir Džanko, slikar

Karikatura je uglavnom vezana za ljudski lik, a njen osnovni zadatak je ukazati, istaknuti i ismijati sve nepravde koje se događaju u društvu.
Majstorstvo likovnoga smijeha je staro kao i pojava same likovnosti. Postoji gradacija u karikaturi od blagog zanovijetanja i ismijavanja do žestoke ironije, grubog sarkazma i cinizma.
Karikaturista ima posebnu moć opažanja i uočavanja što ne vidi «obični» čovjek.
Kroz povijest slikarstva poznati su i slikari koji su svojim djelima ismijavali pojedince, ljudsku nepravdu i glupost: Goya, Bosch, Bruegnel i Daumier.
Karikature gospodina Winfried Besslicha govore o veličini majstora koji zauzima visoko mjesto u samom vrhu svjetske karikature. Tu se nema što reći.
Treba doći, vidjeti i upoznati ovog osebujnog autora. Treba zahvaliti gospodinu Tomislavu Dušaniću što nam je svojom upornošću i zalaganjem, da u ovoj jedinstvenoj galeriji karikatura prvoj u Hrvatskoj i šire, omogućio da možemo vidjeti i upoznati velike majstore naše i svjetske karikature.

Tod

Najava izložbe se može pročitati na engleskom i ovde.


sadržaj

12.

VESTI IZ SVETA

Strip Vesti



-MARKO AJDARIĆ NEWS
Strip crtac Aleksandar Sotirovski, iz Makedonije,završava 144 strana dugačku Grafičku novelu "Shelter" po scenariju Marie Croall za Speakeasy Comics (možete pogledati prvih 8 tabli ovde), koja treba da izađe u Aprilu. Na istoj stranici, ali sada ovde, možete da vidite novi projekat Zeu Gouveia, koji sada najznačajniji portugalski crtač za Američko tržište.

Među jedanaest novih albuma koja Le Cycliste izdaje pocetkom ove godine, imamo Les Capucins: Geographie du Ventre koji piše Dabitch u saradnji sa 8 crtača! Christophe Dabitch-u objavljen je in album Abdallahi kod odličnog Futuropolis-a. Za one koji se ne sećaju, Dabitch je napisao "Voyages aux Pays des Serbes" i srpskog je porekla.

Nova serija klasika novinskog stripa italijanskog dnevnika La Repubblica je krenula ovog meseca (knjige uz novine) u saradnji sa Panini iz Italije.

11 izložbi će biti na festivali BD a Bastia 2006, dok će 36 crtača zajedno biti u Belgiji. 100 godina stripa predstavljeno je na jednom Fordu iz 1928. Gotove su vesti sa ciframa?...;)

U Nemačkoj se održava festival stripova i pozorišta: "Comic meets Theater. Kunst und Rebellion".

"Barrio 2" je novi album majstora Carlos Giménez-a. Album Section financiére - T1- Corruptionu izdanju Vents d'Ouest-a zanimljivo priča o korupciji ruski "nouveaux riches" - novopečenih bogataša, jel'te ako sam dobro razumeo...;)

Zanimljivo izdanje DC Comicsa je iHouse of Mystery na 552 strane. Checkmate je nova serija koju piše Greg Rucka. Dave Gibbons počinje sa radom na mini seriji Thunderbolt Jaxon. Jimmie Robinson počinje Bomb Queen za Image, ovde možete videti i naslovnicu. Jimmy Palmiotti i Dan Jurgens počinju novu seriju "Battle For Bludhaven" u četvrtom mesecu.

U istom filmu: Charles Burns, Dupuy et Berberian, Jerry Kramsky i Lorenzo Mattotti.


...i to je to od Marka... i verujte, nisam stigao sve da ubacim, ostalo je malo i za idući broj, a nešto, kao i obično možete naći i na qstrip blogu Darka Macana.


sadržaj

13.

POZIVI NA SARADNJU

Mail



Sa afNews, je preuzet sledeći poziv. Zato jevaljda i na italijanskom...:)

Concorso Internazionale di Ilustrazione - Pictor

Riceviamo: Il Concorso Internazionale di Illustrazione e arrivato alla settima edizione. Quest'anno il tema del Concorso e stato improntato sulla favola "Pierino e il Lupo" di S. Prokofiev; ed e stato organizzato in collaborazione con Torino Comics, con il Patrocinio della Citta di Torino, della Provincia di Torino, della Regione Piemonte e dell'Associazione Nazionale di Autori Anonima Fumetti. L'Accademia PICTOR collabora, ormai da alcuni anni, con l'associazione nazionale di Autori ANONIMA FUMETTI organizzando concorsi per fumettisti ed illustratori. I lavori selezionati dei rispettivi concorsi verranno inseriti in un Catalogo Multimediale e sui siti delle rispettive Associazioni. Al LINGOTTO FIERE, nell'ambito di TORINO COMICS, nei giorni 19, 20 e 21 Maggio 2006 sara allestita la Mostra delle illustrazioni meritevoli e la Premiazione dei vincitori; di esse 50 saranno selezionate per il Catalogo multimediale. Per ulteriori informazioni rivolgersi a: Associazione Culturale Accademia PICTOR ? Via Pietro Micca 4 Torino Tel. 011/5622969 ? e-mail accademia@pictor.it. Info: www.pictor.it.

Pictor International Illustration Contest
Info: www.pictor.it - accademia@pictor.it.



 

sadržaj

14.

PISMA ČITALACA

mail



From:Aleksa Gajic <galexa@EUnet.yu>
Subject: Demant na bur(leska) Gajic, Borisa Lazica


Gospodine Lazicu

Ovako me neoplavise od kad sam dosao na cas srpskohrvatskog sa neprocitanom lektirom. Mislim da je zaista ishitreno i nepromisljeno ovako nesto tvrditi na osnovu jednog pasusa casopisa diskutabilnog kvaliteta (o cemu sam se na najneprijatniji nacin i uverio). Mislim da ste ipak svoj gnev trebali da izbacite na licnoj prepisci, a ne praviti zutu stampu od Strip Vesti.

Kako to obicno biva istina je mnogo prostija nego sto se to cini. Drugim recima - smesteno mi je.

Ovaj nakaradan tekst plod je lose krojenog i jos losije prevedenog mnogo duzeg intervjua. Nigde nisam rekao da sam pionir. Vec samo potvrdio da sam jedan od prvih crtaca u novoj generaciji koji se pojavio na francuskoj sceni. Da budem iskren, nisam preterano skroman covek, ali trudim se da svoj status opravdam kroz konstantnu produkciju i odrzanje kvaliteta. Mislim da je domaca strip scena ipak premala da bi trebao nekom da zabijam klinove u tockove da bi sebe izbacio u prvi plan, a i davno sam shvatio da je rad i kvalitet ipak mnogo bolji nacin za eksponiranje.

Gospodin Anh Hoa Truong za koga mislite da je radoznali stranac je novinar - sljaker koji platu prima na kolicinu teksta i ciji je posao da izvice autore koji rade za Soleil, izmedju ostalih i mene. Gorespomenuti je kao prvo mislio da sam Ceh, i nema pojma da Jugoslavija postoji a kamoli strip scena u njoj.

Jako mi je zao da covek vase upucenosti moze da tvrdi da moj stil nema svoju bazu u klasicnom Jugoslovenskom stripu. Upravo tako, kao i mnogi iz moje generacije, i ja sam odrastao na stripovima ljudi koje ste spomenuli. Nekoliko godina kasnije imao sam srecu da neke od njih i upoznam, i shvatim da nema razloga porediti se ni sa njima kao ni sa bilo kime drugim vec sesti i nauciti nesto od njih ali i od Diznija i Japanaca - morate priznati da ni oni nisu bas toliko losi.

A vama Borise porucujem da nisam ja kriv zbog vaseg gneva koji je najzad nasao rupicu na koju bi pokuljao. Vas lokal patriotizam uslovljen verovatno zivotom u Francuskoj nece stvoriti Jugoslovenski stil u stripu.
A vi bi mogli ipak malo realnije da pogledate na domacu strip scenu koju ja ne gledam vec se u njoj i nalazim, i druzim se sa njom.


Aleksa Gajic




From:Nenad M. <cet@EUnet.yu>
Subject: RE:STRIP VESTI #352

"Pod uredničkom paskom uvaženog Boba Živkovića"  

mala greška :-)

Pozdrav,

Nenad 
__________
Hm, da. U prošlom broju je u okviru rubrike Štampa, prenet teks o strip izdavaštvu prošle godine gde je napisano ime Boba Živkovića, umesto Bobana Kneževića, kao urednika strip izdanja Belog puta. (zmcomics)


sadržaj

15.

LINKOVI

Strip Vesti


Nećete verovati ali urednik ovog časopisa surfuje netom tek toliko da na par foruma vidi šta je novo izašlo, a za šta nisam dobio news, ko se s kim posvađao, te gledam macanov qstrip blog, statistiku na zmcomics.co.yu, i... ništa više. Par puta dnevno, ritualno sve obiđem i... eto ostadoh suv sa idejama šta bi stavio u ovu rubriku.
Da ne bi stalno u uvodniku kukao kako nema dovoljno vesti, prenosim stranicu sa linkovima ka news servisima gde možete naći sveže informacije, da ih prenesete i ostalim čitaocima SVesti. Naravno, dopuna linkova će takođe dobro doći, jer nije urađena... dugo...:(


- ComiCon.com/splash
www.comicon.com/splash/

- CBR - Comic Book Resources

www.comicbookresources.com/

- Silver Bullet Comic Books

www.SilverBulletComicBooks.com

- Comics Continuum

www.comicscontinuum.com/

- The Comic Reader

www.thecomicreader.com/newsmain.htm

- Comics 2 film

www.comics2film.com

- Mania.com-Newsarama

www.mania.com/newsarama/index.html

- Fandom.com/comics

www.Fandom.com/comics/

- Zentertainment

www.zentertainment.com

- DC Comics - newsletter

www.dccomics.com/newsletter.html

- DCB Service

www.dcbservice.com

- Jazmaonline

www.jazmaonline.com/

- ComicList

www.comiclist.com



sadržaj

...
Ako znate nekog ko bi bio raspoložen da svakog petka dobije email sa STRIP VESTIMA, pošaljite mi njegovu email adresu ili mu predložite da nam se on sam javi i tako upiše na mailing listu.

Zlatko Milenković

zmcomics@neobee.net
www.zmcomics.co.yu

Zlatko Milenković, Petra Drapšina 16, 21000 Novi Sad

STRIP VESTI SU BESPLATNE
Ako ne želite da ubuduće dobijate STRIP VESTI, jednostavno odgovorite na ovaj email i u naslovu (subject) napišite ODJAVA.