STRIP VESTI
Broj:
354
17.02.2006. Godina VIII

prošli broj - arhiva - sledeći broj


SADRŽAJ

  1. IZLOŽBA ULUPUDS-a - Strip Vesti
  2. POČITNIŠKA STRIP DELAVNICA - StripCore
  3. THE STAR OFBETHLEHEM - Saša Jovanović
  4. TRAŽI SE!!!!!! - Saša Rakezić
  5. ZA SEDMI ŠLIC - Šlic radionica
  6. NOVA STRIPARNICA - KNJIŽARA - Strip Vesti
  7. LETTER FROM LONDON (4) - Žika Strip
  8. kritIVKOVanje 13 - Slobodan Ivkov
  9. POST SCRIPTUM (59) - Zoran Đukanović
  10. JUŽNJAČKA UTEHA No 246. - Marko Stojanović
  11. KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (305) - Darko Macan
  12. Q STRIP - Strip Vesti
  13. INTERNET STRIPOVI - Strip Vesti
  14. ŠTAMPA - štampa
  15. VESTI IZ SVETA - Strip Vesti
    -
  16. POZIVI NA SARADNJU - mail
  17. LINKOVI - Strip Vesti


Svi prilozi su vlasništvo autora. U slučaju da želite da ih na bilo koji način eksploatišete, molimo Vas da se obratite autorima priloga, koji su potpisani (uz potpis će uvek ići i email adresa putem koje možete kontaktirati autora), u slučaju da nisu potpisane možete ih slobodno koristiti jer su to neautorizovane vesti ovog servisa, STRIP VESTI.

Sajt na kom ćete uvek moći da pročitate stare brojeve STRIP VESTI i još neke druge sadržaje vezane za strip je na sledećoj adresi:
www.zmcomics.co.yu

stripvesti.50webs.com



UVODNIK...


Ko je posumnjao da SVesti neće danas stići do vas? Evo nas, tačno malo pred ponoć...:) Neću gnjaviti sa uvodnikom, javiću samo da se polako radi na redizajnu SVesti, da jeodabrano jedno idejno rešenje koje ide na dalje fino sređivanje, pa će uskoro biti na sajtu. Moram odmah da kažem da zbog malog roka za izradu SVesti - praktično sam pogledao šta imam u folderu za novi broj tek pre par sati - nisam uspeo da dam svoje komentare na predloge za unapređenje SVesti koji su izneti u kolumni "Letter From London". Dužan sam to da uradim za sledeći broj. A dužan sam za sledeći broj i da prenesem sve one silne vesti koje nam je prosledio Marko Ajdarić, a koje zbog žurbe nisu iskorišćenje za ovaj broj.

Takođe bih pohvalio Sašu Jovanovića, koji je napokon dao primer kako treba biti normalno da, kada postignete neki uspeh u inostranstvu, možete lepo sami da pošaljete mail sa informacijom. Naši smo, ne treba se toga suzdržavati, da se lepo obradujemo nečijem uspehu, i da mu na tome ČESTITAMO...;)

Ooo, rekoh kratak uvodnik, do čitanja...:)

S poštovanjem,

Zlatko Milenković

sadržaj

1.

IZLOŽBA ULUPUDS-a

Strip Vesti



četvrtak 16. februara u 18 časova je u galeriji SULUJ (Terazije br. 26 / II sprat) otvorena tradicionalna godišnja izložba novoprimljenih članova udru`enja srpskih primenjenih umetnika ULUPUDS-a. Posle, od strane stručne komisije razmatranih molbi prijavljenih kandidata-umetnika, odlučeno je da se od 2006. godine među članove sekcije Primenjeno slikarstvo i grafikaprime još dvojica stripara: Nenad Vukmirović i Tihomir Čelanović. Time se broj autora stripa raspoređenih po različitim sekcijama povećao na par desetina. Čestitamo!

Zainteresovani izložene radove mogu da pogledaju do 25. februara 2006.godine.



sadržaj

2.

POČITNIŠKA STRIP DELAVNICA

StripCore



POČITNIŠKA STRIPBURGERJEVA STRIP DELAVNICA

sreda, 22. februar 2006 in sobota, 25. februar 2006, od 10.00 do 17.00
Slovenski etnografski muzej, Metelkova 2, Ljubljana

OD ZGODOVINE STRIPA, JAM SESSIONA
DO LASTNEGA MINI STRIPA V DVEH DNEH

Za mlade* z idejami!


sreda
-predavanje o stripu in njegovih značilnostih (likovnost, jezik, razvoj); od njegovega rojstva v 19. st. in njegovih predhodnikov t. i. protostripov, do današnjega avtorskega stripa, grafičnega romana in mini albuma

-predstavitev delovnega procesa, ki ga strip zahteva: izdelava zgodbe ali dramaturgija, njena vizualizacija, skica, postavitev na stran in izdelava končne različice v črno beli verziji

-predstavimo še možnosti uporabe sodobnih grafičnih medijev v stripu: od možnosti uporabe sivin, rastrov, barv in končne priprave za tisk

-izvedemo jam session, kjer udeleženci izdelajo med seboj improvizirane zgodbe

-dobijo še navodila za domov: skicirati (oblikovati) svojo samostojno zgodbo za mini album

sobota
-pregledamo nastale predloge ali ideje, jih individualno analiziramo in jim določimo končno obliko za črno belo izvedbo

-dokončane stripe natisnemo kot samostojne mini albume, ki jih bo dobil vsak od udeležencev še nekaj izvodov za domov

Delavnico bosta vodila Matej Kocjan - Koco in Ciril Horjak - Ćiro.
VSTOPNINA: 3.000 sit, Prijave zbiramo do zasedbe delavnice.

INFORMACIJE IN PRIJAVE: Slovenski etnografski muzej, Sonja Kogej Rus, T. 3008 750, 3008 754
E: sonja.kogej-rus@etno-muzej.si

* od 8. leta dalje


sadržaj

3.

THE STAR OFBETHLEHEM

Saša Jovanović



Pozdrav svima od Saše ALEKSANDRA Jovanovića,

Javljam se sa vrlo srećnim vestima! Moje autorsko delo "The Star of Bethlehem" je u prodaji u USA. Grafička novela od preko 150 strana za čiju izradu mi je trebalo skoro dve godine će napokon videti svetlost dana! U pripremi je i sledeća novela iz istog serijala u saradnji sa Irskim piscem. Ova sledeća novela biće najverovatnije izdata do kraja godine i od strane jednog od većih svetskih izdavača... ali o tom potom... sa sada vas sve pozdravljam i pozivam do posetite web prezetacije i upoznate se sa mojim izdavačem, grafičkom novelom i samnom:

thestarofbethlehem.bizhat.com/

www.bloodstainedproductions.com/

sasajovanovic.bravehost.com/

Sve najbolje ljubiteljima stripa (a i ostalima naravno...),

Saša ALEKSANDAR Jovanović


sadržaj

4.

TRAŽI SE!!!!!!

Saša Rakezić



TRAŽI SE!!!!!!

Pripreme za naredno, peto izdanje Internacionalnog festivala autorskog stripa GRRR! već uveliko traju – pored redovnog programa, radi se i na dve izložbe koje su povezane sa «istraživačkim radom». Naime, Zdravko Zupan (u saradnji sa Sašom Rakezićem) priprema izložbu stripova kreiranih u kućnoj produkciji kao i strip fanzina, nastalih u SCG. Dakle, tragamo za materijalom koji nije deo «oficijelne» produkcije. Interesuju nas kako stripovi i časopisi nastali u jednom jedinom primerku (najstariji do sada pronađeni artefakt je iz dvadesetih godina), tako i izdanja u više primeraka, naročito iz perioda do 1980. godine. Dakle, ne postoje žanrovska niti kvalitativna ograničenja, bilo koji primerak nečega što liči na strip knjižicu dolazi u obzir za razmatranje, kako rukom rađen materijal, tako i šapilografirana ili fotokopirana izdanja, pa čak i štampani materijali, koji su dovoljno opskurni ili nepoznati da su izmakli pažnji strip istoričara, kritičara ili širokog čitalašta. Ukoliko imate bilo šta što milslite da bar približno odgovara ovom opisu, molimo vas da nas kontaktirate.

Kontakt: Zdrako Zupan, zuzuko@eunet.yu

Druga je izložba koju priprema Saša Rakezić (poznat i kao Aleksandar Zograf), a tiče se crteža i predmeta inspirisanih radovima Volta Diznija, a kreiranih od strane poznatih i nepoznatih ljudi (da ne kažemo autora) u našoj zemlji. U ovom slučaju ograničenja su još tanušnija, a slobodno možete da razmišljate u stilu «što gore to bolje» - ovde takođe važi i pravilo «što starije to bolje», naročito nas zanimaju produkti nastali u prvoj polovini dvadesetog veka. U obzir dolaze: crteži nepoznatih ljudi (i dece), štampani materijali, loše i krišom preštampani materijali, piratska produkcija, docrtani materijali, predmeti, kič. Evo primera koji će vam razbuktati maštu: saradnica iz Pančeva je pronašla vez (kuvaricu) verovatno iz tridesetih, na kojoj su Miki i Mini Maus prikazani u kuhinji – dok Miki ljušti krompire, Mini kuva na starinskom šporetu! Zatim, na buvljaku pronađenih nekoliko crteža Šilje u raznim raspoloženjima («Šilja je tužan», «Šilja je veseo», itd.) – nacrtalo nepoznato dete pedesetih. Zatim, fotografije sa letovanja na Jadranu, nekakvi klinci stoje pored plastičnog Mikija Mausa. Crteži Diznijevih junaka koje je neko crtao i prodavao u ramovima u Beogradu za vreme okupacije. Itd. Cilj izložbe je da prikaže Diznija kao inspiratora narodske umetnosti, popularnih i piratizovanih verzija uzora sa Zapada, modernizacije, kiča, undergrounda, ili čega već ne.

U slučaju da imate bilo šta od navedenog, odmah se javite na
zograf@panet.co.yu
ili pošaljite na adresu:
Saša Rakezić
P.F.163
26000 Pančevo


Primamo originalne uzorke i kopije. Sav materijal se vraća na zahtev pošiljaoca.


sadržaj

5.

ZA SEDMI ŠLIC

Šlic radionica



Dragi prijatelji,

Novi, sedmi broj Šlica je u pripremi!
Zato olovke u šake, obradujte i nas i sebe nečim nesvakidašnjim!
Kao i do sada, razmotrićemo sve radove koje dobijemo, ali štampaćemo samo najbolje!!!

Vaš strip ne bi trebalo da bude duži od 4 table, poželjno je da bude crno beli, ali primamo i radove u boji.
Format A4 ili A3.
Tema: slobodna!
Rok za slanje radova 20. mart

Stripove šaljete na slicradionica@yahoo.com (300dpi za gray scale/color, 600dpi za b&w), a ako preferirate zemaljsku poštu, onda kvalitetne kopije propisno upakujte u koverat i na njemu napišite:
SKC,
Kralja Milana 48,
11000 Beograd
(za Šlic radionicu)

Pozdrav!!!
Šlic radionica


sadržaj

6.

NOVA STRIPARNICA - KNJIŽARA

Strip Vesti



U Beogradu se otvorila nova knjižara-STRIPARNICA, čiju reklamu potpisuje System Comics!

OMEN
KNJIŽARA & GALERIJA

Antikviteti
Beletristika
Filozofija
Rečnici
Istorija
Dečija knjiga
Naučna fantastika
STRIPOVI

Obilićev Venac 16
info tel.:
064 1139 423 / 064 1177 496


sadržaj

7.

LETTER FROM LONDON (4)

Žika Strip



Razmisljanje (Feb 06): Unapredjenje Strip Vesti

Strip Vesti (SV) su usle u osmu godinu izlazenja. Urednik Zlatko Milenkovic je ostvario ono sto je najteze a to je kontinuitet i istrajnost. Njegov rad je neosporan kao i entuzijazam i sposobnost tolerantnog komuniciranja.

Strip Vesti su veoma znacajne za popularizaciju strip umetnosti, informisanje zainteresovanih i sirenje oblika kulture u nasoj zemlji. Mnogo puta su bile ubrajane u najznacajnije kulturne i strip dogadjaje u toku godine. Ipak, u zivotu se sve krece i menja pa je u tom smislu mozda vreme i za neko osvezenje SV. Zlatko je pozvao nas citaoce da to prodiskutujemo i ovo je pokusaj da se dobronamerno doprinese toj diskusiji.

Prilkom nedavnog boravka u Beogradu, razgovarao sam sa drugom i jos jednim stalnim citaocem Strip Vesti, Jugoslavom Gorunovicem, da li SV treba uopste menjati. Zakljucili smo da bi promene bile dobrodosle, ali oprezno i kroz evoluciju (ne kroz revoluciju) da se ne bi ugrozio opstanak SV, sto se cesto desava sa veb sajtovima i elektronskim casopisima posle promena.

Meni licno nedostaje to sto su tekstovi u SV-ima o stripu (literarnom ali i vizuelnom mediju) bez i jedne slicice (crtez, naslovna strana, fotografija). Svedoci smo da novi sajtovi i elektronski casopisi sa slikama nicu kao pecurke (mada mnogi ne ostaju posle pocetnog entuzijazma). Moj predlog je da SV postanu nesto kao magazin sa tekstovima i slicicama i da se to salju u PDF formatu (cita se pomocu Acrobat programa, koji je standard i besplatno se nabavlja)

Jugoslav uspeva da sagleda problematicnu stranu ovog predloga. Izgleda da je Zlatko negde ranije obrazlozio zasto su SV samo sa tekstovima i da je to zbog jednostavnijeg distribuiranja SV za siroki krug zainteresovanih. Za mnoge koji imaju slabije kompjutere, veci fajl bi bio prava mora, jer za slabe racunare ucitavanje skeniranih stvari traje nesnosno dugo. Pitanje je i kakvo je Zlatkovo umece i vremenske mogucnost da napravi magazinske SV, a para da se ukljuce pravi profesionalci verovatno trenutno nema. Dobra strana sadasnjih SV je sto postoje linkovi koji mogu da dodatno informisu. Jugoslav takodje misli da bi mozda resenje bilo izdavanje lux i obicnih SV.Lux izdanje bi stajalo na web starnici, a e-mail-om bi se slale vesti samo sa tekstovima i linkovima, kao i do sada.

Ipak, Jugoslav i ja smo se slozili oko nekih zajednickih zelja:

  • SV treba da se rade profesionalno. Zlatko, urednik, treba da bude placen za svoj posao a ne da radi volonterski i zivi od neceg drugog. To se moze ostvariti kroz razgovore sa izdavacima.
  • Izdavaci bi trebali (poput Marketprinta na pocetku) preko SV da objavljuju redovno najave novih izdanja (recimo za prosli sajam knjiga se niko nije oglasio). Dakle, urednik SV treba da uspostavi stalni kontakt sa izdavacima i da im ponudi besplatnu reklamu (najave novih izdanja) a da oni pomognu profesionalizaciju SV (placanje urednika pa mozda i tekstova)
  • Kiosk izdanja bi morala da se prate stalno (u sumi izdanja na kioscima, stripovi se i ne vide ili ih i nema svuda) i da se time pomogne citaocima da nadju stripove koji ih interesuju.
  • Svetska strip scena bi morala da bude bolje i redovno obradjivana (stalni dopisnici iz Pariza, Londona, New York-a)
  • Istorija i teorija stripa treba da budu stalne rubrike (Slavkovic, Zupan, Tucakov)
  • Aktivnije ucesce citalaca o raznim pitanjima (strip godine, izdanje godine, sta se kupuje i kako, razne liste)
  • Po svaku cenu okupiti najbolja kriticarska pera, kako doajene (Zika Bogdanovic, Srba Ignjatovic, Vasa Pavkovic, Bogran Tirnanic) tako I srednju generaciju (Slobodan Ivkov, Zoran Djukanovic, Veljko Krulcic, Darko Glavan), kao i mladu gardu (Macan, Stojanovic, Lazic, Djukic, Bakic, Manic i td)

Jugoslav i ja se zaista nadamo da ce se ovo prihvatiti kao dobronameran i pozitivan doprinos za dalju diskusiju u vezi sa pravcima unapredjenja Strip Vesti


sadržaj

8.

kritIVKOVanje 13

Slobodan Ivkov


OMAŽ ŽILU VERNU
(iII deo)


Žak Tardi: “LEDENI DEMON” (strip - album)
saizdavači: “Art 9” i “MDM Komerc”, Beograd, 1997.

Radnja, detaljnije raščlanjena prema navedenih sedam poglavlja, mogla bi da se prepriča i ovako:

1. Brod “Anžu” 3. novembra 1889. napušta rusku luku Murmansk i, valjda (pokušao sam da rekonstruišem prema geografskom "atlasu"), kroz Severno ledeno more po Arktičkom krugu krivudavo putuje između ledenih santi ka dalekoj francuskoj luci Avr. Na brodu je i putnik Žerom Plimje, student medicine. Osmatrači sa broda primećuju drugi jedrenjak, zaleđen na samom vrhu ledenog brega kraj koga prolaze. Radoznali Plimje, sa većim delom posade u pomoćnom čamcu, usred noći i snežne oluje, dolazi do sante, a onda se svo to društvo, kanda pre i bolje uvežbano i tehnikom opremljeno za alpinizam nego za moreplovstvo, uz potpuno vertikalnu ledenu liticu bez problema penje do vrha. Konačno, ulaze u ledom okovanu lađu, prevedimo njen naziv kao “Islandska skitnica” (“The Iceland Loafer”), kad tamo, ima šta i da se vidi: cela posada "Skitnice", sve sa kapetanom, zaleđena je u jednom trenutku za vreme svojih svakodnevnih poslova. Prst mrtvog kapetana usmeren je u jednu tačku na karti koja je ispred njega. Plimje fotografski pamti sve koordinate na karti, a, pokazaće se kasnije, one će i ostalima precizno, do najsitnijih detalja, ostati u sećanju. U međuvremenu, brod “Anžu” sa kojeg su pošli, iznenada, bez ikakvog objašnjenja eksplodira i niko od tamo ostalih putnika i posade se ne spašava. Oni koji su pošli na zaleđeni brod na santi, tu i ostaju zarobljeni. Odatle ih, posle mnogo muka i gladi, slučajno izbavlja neka holandska lađa.

2. Po povratku u Pariz, Plimje odlazi do kuće ujaka – izumitelja Luja Ferdinana Šaputjea. Saznaje da nema sreće da ga vidi živog, jer je, navodno, učenjak baš tog dana sahranjen. Na groblju je ceremonija već gotova, Plimje ne zatiče nikoga, a tek iz daljine ugleda jednu ženu. I ona negde nestaje. Vraća se, čemernik, u pustu kuću u kojoj je samo domaćica pokojnika. U laboratoriji zatiče spravu koja proizvodi - led. Prvi frižider? Ne! Šetajući gradom, u novinama pročita da je na Arktiku na istom mestu, na plovnom putu na kojem je i sam nastradao, opet potopljen, već osmi brod za šest meseci. Iz istog članka doznaje da će iz francuske luke Brest uskoro tamo poći naučna ekspedicija koja će pokušati da "rastolmači" o kakvom se tu čudu tajanstva i mašte radi, a kojoj ekspediciji je ovaj vrli, svake hvale vredan mladić nameren da se pridruži. Avaj!

3. U vozu Pariz – Brest opet sreće onu dostojanstvenu i staru damu, samo sada, posle hica koji se začuje, dotrčava i zatiče je sa zadimljenim pištoljem u njenoj ruci. Nesrećnica je u susednom "kopeju" ubila nekog nevoljnika, (bivšeg) putnika namernika. Njenu komandu: “Hajde! Nestanite, mlada budalo!” Plimje poslušno izvršava i o svemu, dok voz huji kroz tavnu noć, zgranut u svom odeljku, ćuti sve do odredišne stanice, ne prijavljujući krajnje neprijatan i uznemirujući događaj gospodinu kondukteru, a, bogme, ni u Brestu se nikome ne ispovedajući, duši eventualno olakšavajući. Nikom ništa. E, Žerome, Žerome...

4. U luci, jednom mornaru koji ga je od nevolje prepoznao jer je, kao što znamo, onomad sa njim grdno postradao planinareći po ledenim bregovima i jedva preživevši svakojaka iskušenja na zlehudoj santi kada je ono “Anžu” iznebuha eksplodirao nemalo uznemirivši foke i pingvine unaokolo, predlaže da ga zameni na istraživačkom brodu, čiji je on, o sudbe hude, božjom voljom baš nekim slučajem i proviđenjem bio jedan od članova posade. Žerom uspeva u lukavom naumu. Zamenjuje identitet sa mornarom. U hotelu zatiče pismo podrške kojim ga neka potpuno tajanstvena osoba, potpisana kao “dobronamerna prijateljica” bodri i krepi mu dušu rečima: “Na dobrom ste putu, mlada budalo!”. Lupa glavu, ali nikako ne može da se doseti ko bi to mogao da napiše i tako precizno sroči. Posle neuspešnog dumanja, on, žiznjeradostan, uzima ono malo svojih stvari iz hotela i hrli na pristanište.

5. Brod, kombinovani jedrenjak i parnjača, u kojeg se ukrcavaju vrli naučenjaci i druge časne mudre glave, njih 18 svetskih autoriteta ukupno, naravno, ima naziv “Žil Verne”. I naravno da mu se ne piše dobro. Tardi doduše ne objašnjava kako se udesilo da tako lako i neprimetno Plimje izvrši zamenu i ukrca se na brod, a pogotovo ne kako je to u svakodnevnim mornarskim poslovima tokom pune tri nedelje ovaj student medicine potpuno uspešno odmenjivao jednog iskusnog moreplovca, ali koga još interesuju ti nebitni detalji kada je radnja postala krajnje napeta i neizvesna?! Pa zar ko naivan još pita kako je "Indijana Džounz" u prvom filmu radosno mahnuo sa vrha neprijateljske nemačke podmornice koja je upravo zaranjala pred put dug više nedelja i desetak hiljada milja, a pre no što je krišom ušao u nju, sa posadom neprimećen boravio unutra tokom celog puta i posle neprimetno izašao?! Kako god! Nekom božijom promišlju udesilo se da, eto baš na Badnje veče, samo nekih petnaest minuta uoči Božića brod stiže baš na one koordinate koje je otoič pokazivao smrznuti kapetan “Islandskog skitnice”, baš u tom trenutku Plimje se popeo na palubu da se punim plućima nadiše svežeg arktičkog vazduha, baš u tom trenutku je shvatio gde je pozicioniran i šta će se dogoditi lađi, baš u tom sekundu brod biva razoren strahovitom eksplozijom, baš nekim čudom preživljava samo Plimje koji potpuno obučen pliva po ledenoj vodi Arktika dok ga baš tada u neprozirnoj ponoćnoj vodi ne spazi hobotnica koja ga odvlači u dubinu. Kanda se potrefilo i da je okean baš na tom mestu dubok svega petnaestak metara. Eto, svedočim, BAŠ u tom trenu sve se steklo! Šta ti je jedinstvo povoljnih okolnosti, vremena i mesta radnje! Neobjašnjivo čudo sasvim ravno Verneovim i Robidainim nepojamno sinhronizovanim i suptilno promišljenim isforsiranim “koincidencijama” koje sebi mogu da dopuste samo pijani ili dekoncentrisani literarni demijurzi, ne samo iz devetnaestog veka! Da, i neki njihovi obožavaoci iz dvadesetog! Ko te šta pita, samo plivaj ili veslaj dalje! I tako...

6. Plimje se budi u nekoj, naizgled luksuznoj hotelskoj sobi, ali mu ujak koga tu, o čuda, zatiče živog, objašnjava da su i on i nećak, u stvari, u veštačkom ledenom bregu koji je realizovan po njegovoj ideji i po principima neusavršenog hipertrofiranog proto-frižidera koji, šta ćemo, 'ladi samo spolja. Ukratko, oni su u najsigurnijem i najtoplijem delu tog zaleđivača - dakle, unutra. Plovilo čini metalni toranj obložen ledom, prepun torpeda i još kojekakvih sokoćala i rčina. Izgradili su ga: izgubljeni ujak koji je inscenirao svoju smrt i sahranu, zamenivši identitet sa nekim drugim naučnikom, i njegov kolega, priznajem, pomalo mi nesimpatični izvesni biolog sumnjive reputacije Karlo Đelati kojem je glavno zanimanje da “uzgaja klice smrtnih bolesti” i, što mi je najstrašnije, da potpuno bez zazora i moralnih kočnica praktikuje njihovu primenu. Izgleda, kako je “Žil Verne” potopljen, tako su, sa iščezavanjem ovog zaštitničkog, dobrog spisateljskog duha, istopljene i naše naivne predstave i karakterni stereotipi o “dobrom i simpatičnom požrtvovanom mladiću”, a u nas, nemoćne čitaoce, uselila se zlehuda sumnja u to da pravda uvek pobeđuje, da zlikovci uvek na kraju bivaju po zasluzi kažnjeni i tiha zebnja da će sve ovo skupa na dobro izaći. Slaba mi je uteha bila to što je, u trenu kada se Plimje zdušno, radosno i dobrovoljno (Možda drogiran od strane biologa? Avaj - ne!) zanavek pridružio mračnom tandemu, “dvojici bednika vrednih najvećeg prezira”, kako veli stripar, taj nevidljivi pripovedač podelio moj zlozlut mudrim rečima: “Ah! Zašto zlo dovodi čoveka u iskušenje? Zašto Plimje odjednom više nije onaj simpatični student kakvim smo ga smatrali? Zašto nas uvek prevare oni koje volimo?”. No, iako su ovi naši glasovi vapijućih u pustinji ostali bez odgovora, bar smo saznali ko je tajanstvena gospođa sa groblja i iz voza, pa nam je s te strane malo lakše. I tako, konačno nam je dočarano kompletno ludilo motivacionih pokretača radnje, sumanutih psiholoških profila i maskiranih unikum – karaktera, do sada prisutnih u “Ledenom demonu” i vozu. Nama i gospodinu Plimjeu, sve to belodano, lično i veoma ekspresivno razjašnjava njegov ujak Šaputje: “To je Simon Pufjo, babuskera koja je htela da uništi svet u vreme kada smo Đelati i ja želeli dobro čovečanstvu. Sada kada mi hoćemo sve da uništimo, ona je na strani dobra! Radi za vladu i progoni nas..." Utom u domet golemog demonskog antifrižidera nailazi novi brod. Sva trojica iniciraju i posmatraju potapanje još jedne lađe i ubijanje mnoštva ljudi. Posle toga, malom podmornicom idu do potopljenih brodova i posmatraju njihovo pljačkanje koje po nalogu Đelatija Sladoledarevića vrši posada “Ledenog demona”.

7. Posle nekoliko nedelja iznenada su napadnuti od flote brodova–oklopnjača-topovnjača koja je, takođe na osnovu koordinata izvedenih iz uprtog zaleđenog prsta onog smrznutog kapetana, otkrila položaj “Ledenog demona”. Napad kao komandant predvodi lično madam Simon Pufjo koja nam usput trijumfalno otkriva šta joj je životni cilj: “Za nekoliko sati Đelati i Šaputje će biti u mojim rukama, a ZA KOJI DAN JA ĆU BITI PRIMLJENA U JELISEJSKOJ PALATI”. Vala, za to se odista i vredelo boriti i toliko trpeti morsku bolest! Usput, nešto se u sebi pitam, kako bi nekome moglo da se dozvoli da komanduje flotom ratnih francuskih brodova, a da pre toga već nije bio primljen u Jelisejskoj palati?! Ali opet – ko te pita! Komanduj, Miško! Dok ja ovo prepričavam i dangubim, vojni ronioci su, ne samo već savladali do tada potpuno nepoznat im pronalazak, gnjuračka odela i tehniku ronjenja, već i očas spretno onesposobili topove “Demona”, kao i izlaze za njegove male naoružane podmornice. Katastrofa! Zli naučnici uviđaju poraz i sluhte propast “Ledenog demona”. Sva trojica se penju na više spratove lažne sante i tamo zaprepašćenom Plimjeu pokazuju da su avion (i to kako usavršen!), spravu koju su nazvali “ihtiornis sa elisama” otkrili bar 15 godina pre naivne braće Rajt. Ukrcavaju se, izleću iz hangara i aktiviraju samouništavanje “Ledenog demona”, usmrtivši pritom hladnokrvno i celu svoju posadu i pretvorivši zauvek to plovilo u podmornicu. Lete hiljadama i hiljadama kilometara, snabdevajući se gorivom i hranom “na stanicama koje su dvojica naučnika postavila po celom svetu” (kad pre?). Sleću na neku reku u prašumama Amazonije i ulaze u adaptiranu piramidu, dobro skriveni artefakt neke prekolumbovske kulture. Tu se planiraju novi zločini protiv čovečanstva i nagoveštava nova epizoda.

Kraj.

Kako je to bilo pre više od tri decenije, tačnije 1973. godine kada je strip kreiran, a nastavak se do danas, ni posle 33 godine nije pojavio, računam i da neće, premda - nikada se ne zna.

* * *

Vern je umro 1905. Podrazumeva se da se sve sprave u "Vernovskom univerzumu" zasnivaju na “ljutoj” mehanici i pari, dok je električna energija inkorporisana u njegovo tkivo kao deus ex machina, čudo kojim se objašnjava sve ono što u toku izmišljene radnje prelazi granice mogućnosti koje mehanika i parna energija podrazumevaju i dozvoljavaju. Manje od pola veka kasnije ulogu deus ex machina-e u naučnofantastičkoj literaturi i filmu preuzima čudesna i svemoguća atomska energija, da bi je krajem dvadesetog veka zamenile subatomske čestice, kvarkovi, mezoni... Danas se ovakva "retro" tehnološka filmska i stripska rešenja svrstavaju u izdiferenciran, lako prepoznatljiv žanr, ponegde nazvan "steam technology", pa i time dobijaju na težini.

Samo iz neverovatno iskrene ljubavi prema nekom stvaraocu iz minulih, u tehnološkom smislu beznadežno prevaziđenih epoha, mogla je da proistekne Tardijeva želja da se, ne grubo i brutalno, jer prve ljubavi u literaturi su najlepše, najtrajnije i najviše toga praštaju, već suptilnom ironijom i impresivnom crtačko - narativnom demonstracijom "usvojenog gradiva" jednog poštovaoca, svojevrsnog učenika, diskretno ukaže na naivnosti, nedoslednosti i, uopšte, belodane mane Vernovih dela.

Neverovatan uloženi Tardijev trud jedino ovim može da se objasni. Nema tih para kojima ikome adekvatno može da se plati toliki rad unapred investiran u, i tada je autoru i izdavaču moralo biti jasno, ne baš visokotiražno izdanje, ma kada i ma na kom jeziku da se objavljuje. Srećom, sve je izašlo na dobro. Od našeg izdavača Mihaila Kurtovića sam čuo i da je, nekako u vreme rada na "Ledenom demonu", a možda i nešto ranije, stripar ilustrovao jedno od francuskih izdanja sabranih ili izabranih izdanja Vernovih romana. Time bi u velikoj meri mogli da se objasne umetnikov kreativni zamah, hrabrost da se uopšte započne ovakav posao, istrajnost da se stvar istera do kraja i crtačka kondicija kojom je sve na ujednačen način uspešno okončano. No, "Ledeni demon" nikako nije nekakav nusprodukt pomenutih ilustracija. Album je potpuno osobeno i zaokruženo delo, samo njima podstaknuto.

Veoma bi zanimljivo bilo da se prevede i objavi neki Tardijev stariji intervju iz tamošnje stripske štampe, a moralo ih je u vreme njegovog izlaska, ili bar u vreme osvajanja velike nagrade u Angulemu 1985. biti više. Njegovi odgovori bi, verujem, mnogo toga objasnili. Ovako, preostaje nam samo da nagađamo.

(Nastaviće se)


Nešto sažetija verzija ovog teksta, a što je najvažnije, sa mnoštvom ilustracija, objavljena je u Reviji za kulturu "Art 032" br. 12 ( str. 80 - 88, urednik: Milen Alempijević, izdavač: "Dom kulture Čačak", Čačak, decembar 2005.godine). U Beogradu, časopis je moguće pronaći u sledećim knjižarama: "Plato" (Akademski plato br. 1), "Beopolis" u Domu omladine i "Stubovi kulture" u Kulturnom centru Beograda (prizemlje) na Trgu Republike. Za druge gradove nemam informacije.


sadržaj

9.

POST SCRIPTUM (59)

Zoran Đukanović



TRAGEDIJA SALIJERIJEVA

Tragedija Salijerijeva i razlog za ubistvo Amadeusa, onakvi kakve ih možemo posmatrati u Formanovom filmskom mitu, adaptaciji komada Pitera Šefera, nisu izazvani Salijerijevim nedostatkom talenta, a iritantnost Amadeusovog smeha poluboga-poludebila ipak nisu mogli biti baš dovoljan razlog da mu se smrse konci. Nesrećni razlog pre se krije u Salijerijevom neprepoznavanju vlastitog talenta. Salijeri je bio neverovatno senzibilna osoba: bio je u stanju, više od svoje okoline, pa i od samog Amadeusa, da prepozna zaprepašćujuću punoću vrednosti Amadeusovog talenta. U tom vrlo specifičnom pogledu bio je talentovaniji i od Amadeusa. Dobro, koje je, onda, najpreciznije određenje Salijerijevog talenta? Bio je rođeni, ne kompozitor, nego kritičar.

Makijavelijeva veličina sastojala se u moći sagledavanja razlike između politike i morala. Tu se krio njegov talenat, a ne, recimo, u političkoj korektnosti. Da je sameravao sebe u kontekstu bilo iskrene bilo lažne moralnosti, prepoznao bi se kao pervert, otkrio bi u sebi monstruma. Za pogrešno postavljanje zahteva vlastitom talentu, Salijeri je platio upravo tu cenu. Verovao je da mora da bude umetnik. Raspinjanje između Amadeusove nedosežnosti i nerazumevanja svog tako srodnog a tako različitog potencijala, odvelo ga je u nerazrešivu aporiju. Tja, nevolje s aporijama neretko se razrešavaju zločinom. Zločin je tako još jedan od mnogih utopijskih načina dosezanja nedostižnog. Hoćemo li ubiti Amadeusa ili razbiti čekićem Pijeti nos, ne predstavlja suštinsku razliku. U oba slučaja mi smo u poseti (pravom ili imaginarnom) muzeju vrednosti. Salijeri se, međutim, poneo još nespretnije od onog praktičnog utopiste, čoveka sa čekićem čije je ime većina zaboravila. Umesto da utrčava među eksponate i tamo pravi ršum, trebalo je da shvati (nije shvatio) da mu je mesto među kustosima muzeja. A šta je kritičar drugo nego kustos - čuvar, pazitelj, ukazivač na vrednosti?


(“Vreme”, Beograd, 9. februar 2006)



sadržaj

10.

JUŽNJAČKA UTEHA No 246.

Marko Stojanović
misto83@ptt.yu



LEARNING TO FLY... (3)

Well I don’t know what I’ve been told
You never slow down, you never grow old

LAST DANCE WITH MARY JANE, Tom Petty

Kad me pitaju o Strip Pressingu, uvek se setim Vladimira Vukašinovića zvanog Vuk. Priprema za štampu urađena za prvi broj je bila podnošljiva, ali jedva, priprema za drugi je bila užas bez kraja! Bili smo u nokdaunu, odbrojavali su nam najozbiljnije, što je bilo najgore, znao sam da ćemo, ako i treći put padnemo na ispitu tehničke zrelosti, na podu i ostati. Raditi pripremu za strip je maratonsko, mukotrpno iskustvo (koje se kod nas svakako ne isplati) za koje je retko ko spreman, još ređe kvalifikovan – i dok mi se kosa dizala na glavi gledajući loše obavljen posao na drugom broju, pala mi je na pamet spasonosna ideja: angažovati Vuka! Vuk, dobričina-kolekcionar-kompjuteraš-dobričina, koga sam lično navukao na američki savremeni strip, već se ranije bavio skeniranjem, pripremom za štampu i bio saradnik kakav se samo poželeti može. Na moju veliku žalost, vrlo se retko desi da se kod bilo kog čoveka sklope ama baš sve kockice – pored gomile vrlina, ljudi najčešće imaju neku ključnu manu koja čini da saradnja s njima izgleda tek mrvicu ugodnije od posete lokalnom zubaru. Vuk je, na moju sreću, upravo ta retka zverka – marljiv, profesionalan, zainteresovan, strpljiv, inteligentan, prijatan za saradnju te vrhunski dizajner i stručnjak! Nisam imao mnogo izbora, lično sam ga navukao na pripremu Strip Pressinga...

Kad me pitaju o Strip Pressingu, uvek se setim Gorana Sudžuke. Ganjao sam internetom sadašnju scenarističku zvezdu Endija Digla koji je tada tek počinjao (i nahvatao ga, da ne bude zabune), ali me je tokom mejlanja sa pitanjima i odgovorima sevnuo levicom „Radim trenutno na jednom stripu sa jednim hrvatskim crtačem, hoćeš li da te s njim povežem?“ „Pa nisam baš nešto planirao... Ali daj.“ Tako sam došao do Džuke, i to baš u trenutku kada je ovaj prvi put dobio odmor u američkoj strip industriji posle neprekidnog rada od tri godine. Bio je euforičan, dobro situiran i veseo upravo poput osvajača titule prvaka teške kategorije u boksu koji posle teške borbe pleše svoj pobednički ples u ringu, a bio je i toliko spreman za razgovor sa dosadnim novinarom koga će tek nekoliko meseci kasnije upoznati uživo. Posle mi je nekoliko ljudi reklo da im se taj jako dugačak intervju dopao jer nisu imali utisak da razgovaraju novinar i crtač, već da dva prijatelja opušteno ćaskaju... I nisu se prevarili. Na stranu to što je Džuka savršeno normalan tip s kojim je stvarno teško ne naći zajednički jezik, nas smo dvojica kroz taj razgovor postali i stvarno dobri prijatelji... A to mogu reći i za veliku većinu drugih koji su intervjuisani, kao što su Nebojša Pejić, Toni Fejzula, Toni Radev, Endi Digl, Zoran Stoiljković Kiza, Dejan Vujić, Aleksandar Sotirovski, Tihomir Čelanović. Jednostavno, preko Strip Pressinga upoznao sam gomilu ljudi koje danas ubrajam u svoje prijatelje, osobe bez kojih bi mi život definitvno bio mnogo siromašniji.

I šta da kažem za kraj, sem da snosite ceh što me ne pitaju o Strip Pressingu dovoljno često – jer bi inače ovaj tekst bio mnogo, mnogo kraći...

(Kraj)


Četvrti broj broj Think Tanka posvećen fenomenima treša i kempa u umetnosti! Originalni i kritički tekstovi Gordane Ćirjanić, Aleksandra Blagojevića, Darija Grgića, Dejana Ognjanovića, Dejana Stoiljkovića, Miloša Holclajtnera, Dejana Kostića, Filipa Kora, Bogdana Tirnanića, Ljube Živkova... Plus mini strip specijal – treš u stripu! Pod autorsku lupu Saše Stojanovića, Zlatibora Stankovića i moje malenkosti stavljeni su stripovi Zorana Smiljaniča, Zorana Stoiljkovića Kize, Lazara Bodrože , pa i sam Super Toše... A to je sve samo uvod u pravi pravcati strip specijalac koji stiže u najskorijoj budućnosti...



sadržaj

11.

KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (305)

Darko Macan
darko.macan@zg.htnet.hr



THE GREAT PRETENDER

Bio je nekidan na televiziji "Galaxy Quest" pa sam ga ponovo odgledao. "Galaxy Quest" je, za one koji ga nisu vidjeli ili ni ne namjeravaju, priča o posadi iz TV serije opako nalik "Zvjezdanim Stazama" koju otmu izvanzemljani što misle da je sve u GQ epizodama istina, a kojima očajnički treba netko da ih spasi. Film je zabavan, dobar je SF, eulogija je geekovima, no to nisu jedini razlozi zašto ga volim. Jer volim i sve druge priče o ljudima koji su se pretvarali da su nešto što nisu, a onda ih je život natjerao da to i postanu. A razlog tomu je...

No? Dajte, dajte, nije tako teško!

Stripovi, pisanje, izdavaštvo... To su redom sretne igre moga djetinjstva. Igre za koje nisam htio da prestanu iako nisam vjerovao kako bi se zaista mogle ostvariti. Sjećam se kako nas je na kraju osnovne razrednica pitala (nisam vam valjda to već ispričao?) čime se mislimo u životu baviti. Na što sam ja odgovorio da se kanim baviti stripovima, ali da ne vjerujem kako ću od toga moći živjeti pa ću studirati nešto, valjda poslije i raditi, a stripovima se baviti usput.

I eto me danas gdje se pitam kako sam uspio izblefirati svijet da me već četvrt stoljeća pušta neka se igram? I eto me gdje se pitam kada li će netko provaliti kako se stvarno previše zabavljam (uprkos agoniji prečesto evidentiranoj u ovim Karticama) i otjerati me na neko sumorno radno mjesto? I eto me gdje podsvjesno još uvijek čekam da netko shvati kako nemam pojma što radim.

Periodički mi kažu da sam "stručnjak" za ovo ili ono (SF, strip, dječju književnost)... Ovih ih dana uglavnom puštam da to govore, ne zato što ne bih znao da bi se u svemu našlo većih stručnjaka, onih "pravih", već zato što mi je poprilično jasno kako su svi stručnjaci u stvari - samozvanci. Odlučiš da nešto jesi, guraš se da te priznaju, a jednom kad te priznaju nema više natrag. Dobio si što si htio, tu si gdje si i nema ti druge - glumi kao da ti život o tomu ovisi.

Nejasno se sjećam da je bilo trenutaka kada sam mislio kako mi je ovo zvanje sudbinski predodređeno i da svijet samo čeka neka pucnem prstom.

Sada bih - to je moja velika tajna - samo da me puste neka se i dalje igram.

Nemojte nikome reći!


***
"Stripocentrik", "Stripocentrik", "Stripocentrik"!
Oduvijek ste željeli čitati ove kolumne, udobno zavaljeni u krevetu, ali devetnaestinčni monitor vam je tištao želudac? Veza vam je bila spora i arhiva se beskonačno učitavala? Išla su vam na organ moja neprestana kukanja i osobne jadikovke samo usput povezane sa stripom?
Sve te muke od danas prestaju jer stigao je - "Stripocentrik"!
"Stripocentrik" je izbor STOTINU najzanimljivijih i najvedrijih Kvintalovih tjednih kartica u prekrasno oblikovanoj knjižici šarmantne naslovnice i izuzetno pristupačne cijene. Za bijednih 29 kuna (nešto manje od 4 ojra, u svim strip-knjižarama), možete to esencijalno domaće razmišljanje o stripu od sada pa nadalje uvijek nositi u stražnjemu džepu, poklanjati ga djevojkama kojima se udvarate i u svakome ga društvu podastirati kako biste se podičili svojom naobraženošću te njih posramili njihovim neznanjem.
"Stripocentrik" je tu i čitanje stripova je kul.
"Stripocentrik", "Stripocentrik", "Stripocentrik"!


sadržaj

12.

Q STRIP

Strip Vesti



Na blogu Q STRIP Darka Macana ima puuuno vesti i zanimljivosti a Strip vesti vam uvek prenesu jednu kao malu drašQalicu:

Pa, kažu ovi: nakon mange (Japan) i manhwe (Koreja), sad je red na manhru (Kina) da se uguzi u francusko tržište. Nekako mi se čini da ovo postaje kao pop-muzika, bitno je da ima etiketu i da se proda trendoljupcima, a je l' što valja … Mislim ono, o mangi smo slušali ii prije no što je prevođena, ali tko je čuo za manhwu (lošu kopiju mange) prije no što su se poželjeli ogrebati za trenutak na suncu? Tko je i pomislio da Kinezi rade nešto osim revolucionarnih stripova?


Osim toga, na Q Strip-u ste protekle nedelje mogli pročitati sledeće priloge:
  • [članaQ mali]Ivana u Manchesteru (Ivana Kovačević/mcn)
  • [glavolomQa]Komšiluq? (mcn)
  • i naravno [dnevniQ] Pregled vijesti za svaki dan 11.02.-17.02.

    Kompletne priloge možete pročitati na sledećoj adresi:
    http://qstrip.blog.hr/



sadržaj

13.

INTERNET STRIPOVI

Strip Vesti



Ovo rubrika je redovna, pozicionirana na ovom mestu u SVestima, nije u samom vrhu jer na sajtu već stoje, u samom vrhu na udarnom mestu, linkovi ka svim domaćim internet stripovima koji redovno izlaze. Ostali stripovi, koji ne zadovoljavaju ove kriterijume - dakle nisu na nekom od domaćih jezika ili ne izlaze redovno - će ipak imati svoje mesto u ovoj rubrici.
Dakle zasucite rukave i poradite na dopunjavanju ove rubrike tako što ćete pokretati nove internet stripove. Svaki novi strip na spisku će, onog petka kada bude dodat, imati oznaku NOVO!
Redosled je po abecednom redu:

STRIPOVI KOJI REDOVNO IZLAZE:

-A STAR IS UNBORN (UnBornStar)NOVO!
unbornstar.blog.hr/

-BUZZ & FZ (Gudvin)
www.screaming-planet.com/comics.php?area_id=

-ČAROBNJACI (Niko Barun)
www.tportal.hr/stripovi/carobnjaci

-KUĆA STRAHA (Jurica) NOVO!
www.kajgod.co.nr/

-MALI MEUR (Vladislav Gajski)
www.plastelin.com/index.php?option=com_content&...

-MARTINA MJESEC (Macan - Sudžuka)
www.stripovi.com/martinamjesec.asp

-MISTER MAČAK (Macan - Bob)
www.stripovi.com/mistermacak.asp

-NETOVCI (Niko Barun)
www.t.ht.hr/netuskoli/5-5.html

-OVERKLOKING (Dubravko Mataković)
iskon.hr/webcafe/matakovic/

-SERGEJ (Darko Macan)
www.zmcomics.co.yu/sergej

-SIVI GRAD (Rico)
www.stripovi.com/sivigrad.asp

-SOB SA SOBOM (Sonjecka)
www.stripovi.com/SobSaSobom.asp

-STRIP "DAN"-a (Simon Vučković - Mirko Zulić)
www.dan.cg.yu/stripovi.php

-SvRBI iU SVEMIRU (Milivoj Kostić)
vigled.sky.prohosting.com/

ŠTEFICA Jambriščak, prijateljica noći koja je previše znala" (Nik Titanik)
www.niktitanik.com

STRIP ČASOPISI ZA DOWNLOAD

-ZONA 9 (Udruženje strip autora Crne Gore)
www.zona9-stripmagazin.users.cg.yu

STRIPOVI KOJI SE REDOVNO DISTRIBUIRAJU E-MAIL-om

-SAMONIKLI KOROV STRIP (Franja Straka)
prijaviti se na email adresu: fstraka@eunet.yu

STRIPOVI SA ZAOKRUŽENOM PRIČOM

-Bilo jednom u Makarskoj (Dalibor Brdar)
www.stripovi.com/makarska.asp

-Zagor & Chico u Paklu Droge (Saša - Venes)
www.najbolje.com/zagor/

-Stripovi... (Dunja Janković)
deenes.ffzg.hr/~tdujmovi/strip.htm

STRIPOVI DOMAĆIH AUTORA NA STRANOM JEZIKU

-ACTION TRIP COMICS (Jojić - Grabović - Solanović)
www.actiontrip.com/index/comics.phtml

-JOHN'S PARADISE (Alić/Gelemanović)
www.johnsparadise.com

-Mc DUFFIES (Srđan Aćimović)
mcduffies.keenspace.com

-LITTLE WHITE KNIGHT (Srđan Aćimović)
www.graphicsmash.com/series.php?name=littlewhiteknight&view=current

-LEGOSTAR GALACTICA (D. M. Jeftinija)
legostargalactica.keenspace.com/

STRIPOVI KOJI VIŠE NE OBNAVLJAJU SVOJE STRANICE

-JOHN'S PARADISE (Saša - Venes)
www.crazytwo.com/novi/

-NEDELJNI STRIP (Oljača, Aćimović, Ikonić, Jovanović, Vučković)
members.lycos.co.uk/zmcomics/strip/strip.htm

-VILINTULJKOVA DRUŽINA (zmcomics)
www.zmcomics.co.yu/vilintuljak



sadržaj

14.

ŠTAMPA

štampa


Dušan Banjanin i Zoran Đukanović su obezbedili sledeće priloge:


MALA VELIKA MISIJA:
ALEKSANDAR ZOGRAF

STRIPOVI OD SNOVA

Radove našeg crtača objavljuju najpoznatiji američki časopisi, ali sakuplja ih i strasni ljubitelj stripa, poslastičar iz Fergone


Aleksandar Zograf izložio je u beogradskoj galeriji „Ozon” seriju svojih stripova objavljivanih u nedeljniku „Vreme”, u kombinaciji sa vezovima čiji je autor njegova supruga Gordana Basta. Pravo ime Aleksandra Zografa je Saša Rakezić, ali pseudonim je uzeo 80-ih godina iz praktičnih razloga. Stripove je tada počeo da objavljuje u časopisima „NON” i „Ritam”, a tokom 90-ih postaje aktivan na inostranoj sceni. U Americi sarađuje sa časopisima Weirdo, The Comics Journal, Zero Zero, Buzzard... Jedna od najznačajnijih američkih nezavisnih izdavačkih kuća Fantagraphics Books objavila je nekoliko Zografovih kolekcija stripova, nakon čega su usledila izdanja u Velikoj Britaniji, Španiji, Nemačkoj i Francuskoj. U Srbiji su objavljeni naslovi „Okean iznenađenja” i „Mesec i ognjeno srce”. Kolekcija Zografovih stripova pojavila se kao prvo strip izdanje i u Hrvatskoj pod nazivom „Tušta i tma” u katalogu hrvatskog izdavača VBZ.

Zašto objavljujete pod imenom Zograf?
– To ime je nastalo iz namere da prevarim urednike. U NON-u sam objavljivao članke pod pravim imenom, a onda sam poželeo da objavljujem i stripove. Pomislio da će mi urednici sigurno reći da je to malo mnogo i da nema mesta, pa sam se poslužio pseudonimom. Zografi su, kao što je poznato, bili srednjovekovni slikari fresaka.

Koji su stripovi odabrani za izložbu u „Ozonu”?
– Radovi su nastajali od 2003. godine do danas, i to je najnovija faza u mom radu započeta nakon saradnje sa listom „Vreme”. Novine zahtevaju drugačiju formu od one koja je prilagođena knjizi, što sam do tada radio. U „Vremenu” su izlazile dve strane stripa u boji svake nedelje. Izloženi vezovi nastali su prema mojim crtežima. Oni su rezultat želje da se na ovoj izložbi nađe i nešto drugačije od mog uobičajenog rada. Upotrebili smo tu staru tehniku, rasprostranjenu u svim centralnoevropskim državama, gde u stvari već par stotina godina postoji tradicija takozvanih „kuvarica”. Bila je to ženska umetnost, budući da su je kreirale „obične” žene. Tokom godina dodavale su nešto novo i prilagođavale vremenu. Video sam „kuvarice” iz Mađarske 20-ih godina na kojima su bili prikazani Karl Marks i Šandor Petefi. Na srpskim „kuvaricama” iz 30-ih godina nalaze se Miki i Mini Maus, mada većina prikazuje porodične i kuhinjske teme. Mi smo se trudili da tradiciju „vezenih kuvarica” postavimo u moderan milje. Vezovi i stripovi na ovoj izložbi razlikuju se i po sadržaju i po tehnici, ali mi smo ih ovom prilikom spojili da bi postigli dinamičniji kolorit.

Šta je sadržaj stripova koji su predstavljeni na izložbi?
– To su, pre svega, stripovi koji su odražavali moja lična istraživanja iz nedelje u nedelju. Bilo da je reč o nekom časopisu, ili knjizi koju sam pronalazio na buvljoj pijaci. Tragao sam za potpuno zaboravljenim materijalima i tako, na primer, pronašao knjigu državnog islednika iz 60-ih godina u kojoj on opisuje svoju karijeru u policiji od 40-ih do 60-ih godina. Knjiga je verovatno bila zaboravljena već 60-ih godina, ali ona daje izuzetno koloritan prikaz načina na koji su funkcionisali sitni kriminalci u Srbiji u tom periodu. Zato mi se činilo da je pronaći takav materijal, ilustrovati ga i spasiti od zaborava, bila neka vrsta misije. Naročito zato što živimo u periodu introspekcije, u Srbiji, u vremenu jednog velikog društvenog pomeranja. U 21. veku mi ponovo pokušavamo da shvatimo ko smo i šta nam se desilo. Pored tih stripova, zastupljeni su i oni koji predstavljaju neku vrstu reportaže iz zemalja po kojima sam putovao. Jer, pored introspekcije, vrlo je važno upoznati i druge, a putovanja su jedan od načina.

Vi ste ostvarili veliki uspeh u Americi u vreme kada Internet ovde praktično nije postojao. Kako?
– Ne napuštajući Pančevo, grad u kome živim, počeo sam da sarađujem sa izdavačima u Americi početkom 90-ih godina. Bilo je to pre Interneta i radove sam slao poštom. Stupio sam u kontakt sa autorima kao što su DŽej Linč, DŽim Vodring, Robert Kramb. Bio sam jedan od prvih Evropljana čiji su stripovi objavljeni u izdavačkoj kući Fantagraphics books iz Sijetla. To je najvažniji izdavač kada je reč o nezavisnom stripu. Hteo sam da pokažem da ne postoji autsajderska pozicija umetnika, što zapravo većina savremenih umetnika danas i pokušava. Ako su crnci u Americi 50-ih godina dokazali da je moguće stvarati i biti kreativan u društvu u kojem dominiraju pripadnici druge rase, možda je moja mala misija bila da pokažem da je moguće živeti u Pančevu i objavljivati u Sijetlu.

Neki vaši stripovi nastajali su kao zabeleške snova...
– Ideja je bila da se zamišljeni snovi pretoče u formu stripa. Bilo je to neko moje lično istraživanje, iako nisam bio svestan da postoje autori u drugim zemljama koji su već radili sličnu stvar. Kada su moji stripovi počeli da se pojavljuju u američkim časopisima, a kasnije i u Evropi, stupio sam u kontakt sa ljudima, koji su istovremeno, nezavisno od mene, radili istu stvar. To su Rik Vič (Amerika), Žili Duse (Kanada), David B (Francuska) i Maks (Španija).

Kako doživljavate činjenicu da Vas je proslavio strip, još nedovoljno priznata sfera umetnosti?
– Nisam razmišljao o tom terminu „slava” budući da se bavim delatnošću koja se tiče usamljeničkog rada. Ali, shvatio sam da ipak postoji neka vrsta raspoznavanja onoga što radim, kada sam saznao da jedan poslastičar iz italijanskog sela Fregona, od 3000 stanovnika, ima kolekciju mojih stripova!

Marija Đorđević


Objavljeno: POLITIKA, Beograd, 14.02.2006.godine








Los Anđeles

BETMEN PROTIV OSAME BIN LADENA

Najnovija grafička novela legendarnog Frenka Milera zvaće se Sveti Teror, a čovek-šišmiš imaće zadatak da Gotam odbrani od al Kaide.

Nova Milerova grafička novela, odnosno strip koji čini celinu i ne izlazi u nastavcima, baviće se napadom al Kaide na Betmenov rodni Gotam.

Reč je, kako bez ustezanja ističe sam autor, o totalnoj propagandi, u kojoj Betmen 'rastura' al Kaidu.

Mnogi američki superheroji su se sukobljavali sa stvarnim nitkovima - Kapetan Amerika i Supermen su se, na primer, tukli sa Hitlerom - pa zašto ne i Betmen i zašto ne al Kaida, dodaje Miler.

Džef Ejerz iz njujorške prodavnice stripova Forbiden planet misli da je Betmen pravi čovek za obračun sa Osamom:

Od svih superheroja, upravo je Betmen najstvarniji. On nema neku superherojsku moć, niti je vanzemaljac. On je običan čovek koji je odlučio da postane Betmen i zato baš njemu odgovara da se sukobi sa stvarnom pretnjom. Betmen je lik koji nije jako definisan - u poslednjem iz serije filmova o Betmenu, 'Betmen počinje', ima mnogo elemenata stvarnosti. Nema razloga da se u novu priču o Betmenu ne unese još jedan stvarni element.

Džef Ejerz dodaje da, iako u američkim stripovima postoji tradicija obračuna sa stvarnim negativcima, toga u poslednje vreme nije bilo baš mnogo:

Stripovi, a posebno stripovi o superherojima su postali vrlo incestuozni, zatvoreni u svoj mali svet u koji ne zadire stvarnost sa kojom se svakodnevno suočavamo. Ali, ne smemo da zaboravimo da je Supermen boksovao protiv Muhameda Alija. Ja zaista mislim da je Betmen pravi superheroj za borbu protiv al Kaide, jer je on jednostavno čovek koga ljuti sve ono što korumpira čovečanstvo.


Objavljeno: B92, Beograd, 17.02.2006.godine






BUDŽET NOVOG SUPERMENA MANJI OD 250 MILIONA DOLARA

Brajan Singer, reditelj predstojećeg filma "Povratak Supermena", demantovao je glasine da je budžet ovog ostvarenje veći od 250 miliona dolara, i da će neke scene morati ponovo da se rade. "Postoji idiot koji je napisao da film košta 250 miliona dolara, što je nešto najapsurdnije što sam čuo. Reći ću vam tačno - 184.5 miliona dolara iznosi budžet ali će se popeti, zbog više od 1.400 vizuelnih efekata, negde na oko 200 miliona dolara. To jeste dosta para, ali nije onoliko koliko je napisano", izjavio je Singer u San Francisku. Kad je reč o dodatnim snimcima, poenta je u tome što je Singer snimao manje od predviđenog broja dana zbog premora. Pošto su usledila neka pomeranja, počelo je da se šuška kako je on morao da ponovo snima neke scene, što nije istina. Film "Povratak Supermena" stiže u bioskope 30. juna.

V. T.


Objavljeno: DANAS, Beograd, 15.05.2006.godine






Skandalozno


FALSIFIKAT ILI PREVID?

U vremenima globalnih nerazumijevanja i sukoba "velikih" koncepcija, neke nama važne stvari mogu i promaknuti. Ipak da ljudska glupost nema granice, te da se uvijek treba čuvati džepnih "sveznadara" pokazuje The Essential Guide to World Comics (u izdanju kuće Collins & Brown) autora Tima Pilchera i Brad Brooksa. Knjiga dvojice Britanaca, koja pokazuje presjek kroz tradicije i prakse stripa na svim paralelama i meridijanima, u potpunosti je zakazala kad je u pitanju naša strana svijeta.

Naime, Srbija i Crna Gora i Bosna i Hercegovina su smještene u isto poglavlje, u kojem ima zaista šokantnih podataka, koji idu dotle da se zapitate je li riječ o zlobi, nemaru, neznanju ili idiotluku! Kako drukčije komentarisati da Karima Zaimovića, sarajevskog novinara, pisca i strip-publicistu, autori predstavljaju kao Srbina? Paljevina studija producenta i agenta Ervina Rustemagića, te Zaimovićeva pogibija od granatiranja u Sarajevu, okarakterisani su kao veliki gubici za srpski strip.

Takve stvari, naprosto, vrijeđaju: ako već neko kreće s pretenzijama da piše o svjetskom stripu, valjalo bi da usvoji da je smrt Karima Zaimovića gubitak za svjetski strip. Zločin srpske artiljerije je pokazan kao njezin plus, i to je, zaista, strašno! Možda strip i nije toliko bitna stvar, ali poslije ovakvih stvari ostaje gorak ukus. Kako, poslije svega, onda vjerovati u dobronamjernost svijeta iz kojeg dolaze ovakve knjige i autori?

(A.B.)


Objavljeno: "Dani", Sarajevo, 10.02.2006.godine


sadržaj

15.

VESTI IZ SVETA

Strip Vesti



-MARKO AJDARIĆ NEWS
Goran Sudžuka
- rezenzija naSequential Tart za Y The Last Man 41 može da se pročita ovde! Mirko Čolak, koji je prezentiran ovde u Strip Vestima, će raditi sa Dan Jolley na stripu Sawed-Off Mojo, novi projekat izdavačke kuće Speakeasy, o čemu više možete pročitati ovde!!! Još dva broja stripa 'Superman: Metropolis', koje je crtao Danijel Žeželj, izlaze u Španiji kod Planeta de Agistini, ovog meseca. U trećem broju fanzinaNervi, koj izlazi ovog meseca, izdaju se stripove Miroslava Lazendića (više poznat preko Madburger-a), pa i od Matthias Lehmann i dva dobra imena iz nezavisne strip scene iz Šapnije: Miguel Angel Martin iMiguel Brieva. Na blogu fanzineitaliane su Nervi, ovako predstavljeni. Marc Piskic, autor hrvatskog porekla (kao što možete videti ovde), je objavio 11. album svoje serije Agatha Christie, kod Emmanuel Proust.

I za kraj ovog, skraćenog, bloka vesti - malko da izdvojimo - informacija da možemo najzad naći jedan strip Marka Ajdarića u novom magazinu!!!


Moram odmah da se izvinim Marku, jer je jako malo pristiglih vesti ubačeno ovog puta u SVesti. Praktično, samo one koje se tiču domaćih autora. Naime, ovom broju sam praktično bio slobodan da se posvetim tek večeras, a već rano ujutro idem izvan grada, pa je nekako morao da se postigne tajming za slanje broja.
Doduše, jedan broj tih, izostalih, vesti možete naći na qstrip blogu Darka Macana.



sadržaj

16.

POZIVI NA SARADNJU

Mail


Marko Ajdarić se potrudio da nam ovog puta ova rublika bude puna...:)



BioRob 2006
Concorso di fumetto e illustrazione


In occasione del convegno BioRob 2006, la prima Conferenza Scientifica Internazionale sulla Robotica Biomedica e la Biomeccatronica (20-22 Febbraio, Pisa) il comitato organizzatore della stessa in collaborazione con la Scuola di Fumetti DMP di Pisa e la Scuola Internazionale di Comics di Firenze indice una mostra-concorso di fumetti e illustrazioni a tema.

PREMIO: €. 500,00

La mostra-concorso si propone di promuovere non solo gli aspetti puramente scientifici ma anche sociologici, culturali relativi al tema della “Biorobotica”. L'obbiettivo e focalizzare l'attenzione su come le nuove tecnologie di frontiera nel campo della robotica e della biomeccatronica sono viste nell'immaginario collettivo, nonché sulle aspettative e i timori che queste tecnologie possono trasmettere alla societa; il tutto analizzato attraverso l'ottica del fumetto, uno dei mezzi di espressione e comunicazione per tradizione piu vicini e interessati a queste tematiche.

REGOLAMENTO

MODALITA' DI PARTECIPAZIONE

1. La partecipazione al concorso e gratuita ed aperta a tutti.

2. Il concorso si articola in due sezioni a tecnica libera, ma con premio unico. Ogni partecipante puo partecipare contemporaneamente per:
- la sezione illustrazione, per la quale e possibile presentare massimo 1 opera, a colori o in bianco e nero;
- la sezione fumetti, per la quale e possibile presentare 1 storia che si sviluppa in massimo 4 tavole, distinte tra loro.
(E' preferibile. ma non obbligatorio, corredare il fumetto di una traduzione in inglese del testo.)

3. Le opere non devono superare le dimensioni di 21x29,7 cm (A4).

4. Le opere non hanno limitazione di stile, realizzate in bianco e nero o a colori e con qualsiasi tecnica, ma dovranno trattare il seguente tema:
“Biorobotica, la fantascienza di ieri la scienza di oggi. Come le innovazioni scientifiche e tecnologiche della Biorobotica potrebbero cambiare il mondo di domani.”

5. Le opere vanno consegnate: o nella versione originale, nel qual caso non verranno restituite, o in copia conforme all'originale, fermo restando che i partecipanti si fanno comunque garanti dell'originalita delle loro opere.

6. L'invio delle opere dovra essere accompagnato da un modulo nel quale si indica il titolo dell'opera, il nome, il cognome e la firma dell'autore.

7. Per le opere riguardanti la sezione illustrazione, sul retro della tavola devono essere riportati il nome dell'autore/i e il titolo della storia, pena l'esclusione dalla selezione. In caso di collaborazione di piu persone per opera dovranno essere indicati i dati di tutti i partecipanti.

8. Per le opere riguardanti la sezione fumetti, sul retro di ogni tavola devono essere riportati il nome dell'autore/i, il titolo della storia e la numerazione progressiva delle tavole, pena l'esclusione dalla selezione. In caso di collaborazione di piu persone per opera dovranno essere indicati i dati di tutti i partecipanti.

9. Ogni autore e responsabile del contenuto dell'opera, ne autorizza l'uso, la pubblicazione, la riproduzione ed ogni altro utilizzo da parte della Scuola Superiore Sant'Anna di Pisa. Tutte le opere presentate non saranno restituite e potranno essere utilizzate e pubblicate su tutte le eventuali iniziative editoriali promosse da da parte della Scuola Superiore Sant'Anna di Pisa

10. Resta intatta la paternita dell'opera. Per opere raffiguranti volti o altri soggetti per cui sono previste una liberatoria e/o un'autorizzazione, deve essere cura dell'autore ottenerle. Con la partecipazione al concorso egli dichiara di esserne in possesso.

11. Le opere corredate della scheda di partecipazione compilata in ogni sua parte, della accettazione firmata del trattamento dei dati personali nel rispetto della legge sulla privacy, devono essere spedite per posta debitamente imballate a:
Scuola di fumetto DMP
via carlo del prete, 2
26100 Pisa (PI)

Coloro che sono iscritti alla Scuola Internazionale di Comics di Firenze possono consegnare le opere alla segreteria della Scuola entro il pomeriggio di venerdi 17 febbraio 2006.
Il termine ultimo di presentazione delle opere e fissato per il 18 febbraio 2006

12. Le opere pervenute oltre la data di scadenza non saranno ammesse al premio.

PREMIAZIONE

13 Il vincitore sara pubblicato con comunicato durante la manifestazione BioRob 2006 presso il palazzo dei congressi sito in Via Matteotti, 1 • 56124 Pisa e pubblicato sul sito www.scuolafumetto.it e sara comunicato ai vincitori attraverso e-mail.

14. Il premio, destinato al primo classificato dalla giuria, e di Euro. 500,00.

GIURIA

15. La giuria sara formata dai partecipanti al congresso BioRob 2006.
•Il giudizio della giuria e inappellabile e insindacabile. La firma della scheda di partecipazione implica l'accettazione del presente regolamento in ogni sua parte.
•Organizzazione declina ogni responsabilita per lo smarrimento o per i danni subiti dalle opere indipendentemente dalla volonta dell'organizzazione o per cause di forza maggiore.
•La mancata ottemperanza a qualsiasi norma del bando implica l'esclusione dal Premio a giudizio dell'Organizzazione.

16. La giuria si riserva il diritto di non assegnare il premio in caso che il numero delle opere pervenute sia insufficiente per l'allestimento della mostra durante il convegno.

17. Privacy: i dati forniti verranno trattati a norma dell'art. 13 D.lgs. 196/2003 e utilizzati solo per gli scopi istituzionali del concorso.


COS'E' BIOROB
BioRob e una conferenza scientifica di livello internazionale sulla Robotica Biomedica e la Biomeccatronica. La prima edizione di tale conferenza si svolgera a Pisa dal 20 al 22 Febbraio.
BioRob e un forum in cui ricercatori di robotica, ingegneri biomedici, neuroscienziati, biologi e scienziati provenienti da tutto il mondo si incontreranno e interagiranno presentando risultati dei propri studi e discutendo sulle future linee di ricerca in questo campo.
Home page ufficiale della manifestazione

COS'E' LA BIOROBOTICA
Cosa e la Biorobotica?
La Biorobotica e una nuova area scientifica tecnologica con carattere fortemente interdisciplinare, che nasce fondamentalmente dalla fusione di piu discipline quali la Robotica, la Medicina, la Biologia, le Neuroscienze e le Bio/Nanotechnologie. La biorobotica ha lo scopo di capire come i sistemi biologici funzionano, analizzandoli da un punto di vista “ingegneristico”, utilizzando le conoscenze acquisite per sviluppare tecnologie innovative sia per la realizzazione di avanzati robot bio-ispirati (come ad esempio robot umanoidi e animaloidi), sia per lo sviluppo di strumenti per applicazioni biomediche (es. chirurgia minimamente invasiva, neuro-riabilitazione)
Rientrano nel campo della Biorobotica: Robot Umanoidi, Robot Animaloidi, Bionica, Interfacce Neurali, Bio-Nanomacchine, Robot per la Chirurgia, Macchine Robotiche per la Neuroriabilitazione, Neurofisiologia della Percezione, Macchine Bioispirate, Interazioni Uomo-Macchina.

LINK UTILI
Se desideri approfondire il tema della biorobotica, eccoti alcuni link utili.
Carnegie Mellon University - BioRobotics Laboratory (US)
Web Site: http://voronoi.sbp.ri.cmu.edu/
Harvard University - BioRobotics Laboratory (US)
Web Site: http://biorobotics.harvard.edu/
University of Washington BioRobotics Laboratory
Web Site: http://brl.ee.washington.edu/
Case Western Reserve University - Biologically Inspired Robotics Lab
Web Site: http://biorobots.cwru.edu/
Berkley University
Web Site: http://polypedal.berkeley.edu/
Stanford University
Web Site: http://www-cdr.stanford.edu/biomimetics/
Rochester Institute of Technology – Multi Agent Bio-Robotics Lab
Web Site: http://www.rit.edu/~mabl
Delft University of Technology- Biorobotics Laboratory
Web Site: http://mms.tudelft.nl/dbl
Waseda University - Humanoid Robotics Institute
Web Site: http://www.humanoid.rise.waseda.ac.jp/
Tokyo Institute of Technology – Hirose Robot Lab
Web Site: http://www-robot.mes.titech.ac.jp/
Keio University - BioRobotics Laboratory
Web Site: http://www.maeno.mech.keio.ac.jp
Kyushu Sangyo University – Faculty of Engineering
Web Site: http://www.ip.kyusan-u.ac.jp/E/faculty/engineering/index.html

Scuola Internazionale di Comics - Firenze
B & B s.r.l.
Via del Corso, 1 50122 Firenze (Italia)
Tel. +39 055 218950 +39 055 2399592 Fax. +39 055 2676344
firenzecomics@scuolacomics.it
www.scuolacomics.it





The Daejeon City is inviting world cartoonists to take part in DICACO 2006 (the 15th Daejeon International Cartoon Contest).

1.This year's contest comprises a Theme section (titled Crosspatch & Tolerance) and a Free section.

2.The size of works should be smaller than 297mm×420mm.

3.Any color, free style, and unlimited items.

4.Each entrant should provide title, name, age, address, career, and telephone number on reverse.

5.The deadline for entry is Jun. 30, 2006.

6.Entries should be addressed to the Daejeon International Cartoon Institute,
450, Wolpyongdong,Daejeon city, 302-852, Seoul Korea.

7.The most creative cartoon will win the Grand Prix prize of $3,000, Gold prize of $1,000, Silver prize of $500,
Bronze prize of $300, and 100 Selected works will be awarded.

8.Exhibit the cartoons at the Daejeon Hanbat Library Gallery in Sept. 2006.

9.Submitted cartoons will not be returned, but exhibited forever in korean public halls, art galleries, & museums.

10.Your cartoon may be used for promotional purposes : card, posters, catalogs, newspapers, magazine, and books etc.

From: Cheong San Lim, Ph.D
Professor of the Daejeon International Cartoon Institute, 450,
Wolpyongdong, Daejeon city, 302-852, Seoul Korea.
Tel : 82(42)487-5034 / fax : +82(42)487-0531
http://www.dicaco.com
E-mail : webmaster@dicaco.com



New York Cartoon Festival 2006 Regulations

Contest is open to : All professionals and amateur cartoonists all over the world.
Theme : Knockout Drug
Entries : Max. 5 works. The works (in any form of visual art) must be original, unpublished before and accompanied by the author's entry-form, biography and photo
Size : Min. A4 (210 x 297 mm) - max. A3 (297 x 420 mm)
Technique : Free
Deadline : All entries must be postmarked by March 15, 2006
Prizes/Awards :
1st Prize - CartoonRing Medal and 3,000 US$
2nd Prize - CartoonRing Medal and 2,000 US$
3rd Prize - CartoonRing Medal and 1,000 US$
CartoonRing medal's will also be awarded to honorable mentions which the CartoonRing committee feels have demonstrated a successful view of the knockout Drug theme.
Jury Members : The artwork will be evaluated by judges in eight countries to determine the #1 anti-drug cartoon in the world.
Catalogue : Each entrant whose work is chosen for publication in the catalogue will receive a free copy of the catalogue.
Festival and Exhibition : The 2006 knockout Drug Cartoon Festival will be launched in the Spring/summer of 2006 and Prizes will be awarded during that time.
Intellectual property rights and copyright issues : All entries and all rights to their publication become the property of CartoonRing which may use or edit these entries for promotional or any other purpose including placing them online (e.g., on www.cartoonring.com ) without attribution or compensation, additional or otherwise. CartoonRing reserves the right to use prize winners' names and hometowns in any advertising or promotional materials relating to this competition without further notification, permission, or compensation to the winners, except where prohibited by law.
Some of the accepted works will be printed in a brochure, on posters, in the world press or other printed matter for the purpose of publicizing the exhibition. In these cases no fee for the use of works will be paid. However, if we have plan to use a work for purposes other than above, we will first negotiate with the entrant about his or her fee.
Address for submissions :
CartoonRing
P.O. Box 237076
New York, NY 10023
U. S. A.


For further information
info@cartoonring.com

Click and download the entry-form
Entry-form (pdf format)


sadržaj

17.

LINKOVI

Strip Vesti



- Šut u mozak - izložba stripa
Ima slika sa prošlonedeljne promocije u Subotici, nije baš Angulem ali nije bilo ni loše, navratio i čika Wostok iako ga nema na slikama, plus pustili na na par dana urednika iz vojske.
(Damir Smith)


sadržaj

...
Ako znate nekog ko bi bio raspoložen da svakog petka dobije email sa STRIP VESTIMA, pošaljite mi njegovu email adresu ili mu predložite da nam se on sam javi i tako upiše na mailing listu.

Zlatko Milenković

zmcomics@neobee.net
www.zmcomics.co.yu

Zlatko Milenković, Petra Drapšina 16, 21000 Novi Sad

STRIP VESTI SU BESPLATNE
Ako ne želite da ubuduće dobijate STRIP VESTI, jednostavno odgovorite na ovaj email i u naslovu (subject) napišite ODJAVA.