prošli broj - arhiva - sledeći broj


SADRŽAJ

1. VIZANT WEB - Zlatko Krstevski
2. STRIP MAGAZIN - Predrag Ikonić
3. SA IZLOŽBE - Simon Vučković
4. FILMSKE ADAPTACIJE NA SUDU - Aleksandar Manić
5. DAN DARE I UMJETNIČKI CRTEŽ
   RANKA HAMPSONA (3) - Josip Mihalković
6. JUŽNJAČKA UTEHA No 146. - Dejan Stojiljković
7. KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (205) - Darko Macan
8. MOJ POGLED (93) - zmcomics
9. ŠTAMPA - štampa
10. POZIVI NA SARADNJU - mail
    
11. LINKOVI - Strip Vesti
12. DATUMI - Strip Vesti

1.

VIZANT WEB

Zlatko Krstevski

MAKEDONSKI STRIP SENSIBILITETI
WWW.VIZANT.ORG.MK

MESTO:
PRILEP MACEDONIA
(STUDIO WAR DESIGN IN MEMORY
GORAN KRSTEVSKI 1971-2003 OSNIVAC)

VREME:
14-FEBRUAR U 18.30h

PROMOCIJA PRVE MAKEDOSKE WEB STRIP STRANE

RADOVI MAKEDONSKIH STRIP AUTORA:
ATANAS BOTEV, GORAN DACEV, SMILE CVETANOVSKI, TONI ANASTASOVSKI-FRAZETA, ZLATKO KRSTEVSKI, IVANKA APOSTOLOVA, MICO ATANASOS, JASMINA MRSKOVA, IVAN JANCEV, NIKOLCE DZOREVSKI

ORGANIZATOR:
VIZANT-CENTAR ZA VIZUELNU UMETNOST

MUSIC:
THE SLOW POISONERS-U.S.A.
U KOJOJ SVIRA STRIP AUTOR ANDY GOLDFARB
(VIDI COOL STRIP ART I STRIP VIZURA ANTOLOGIJE)

sadržaj

2.

STRIP MAGAZIN

Predrag Ikonić

NOVI STRIP MAGAZIN "STRIP MAGAZIN"

Vec mjesecima zzelim da pissem Zlatku i da zamolim ccitaoce STRIP VESTI koji su u mogucnosti da nabave neka nova izdanja na nassim prostorima da pissu tekstove o njima. Nekada je nass omiljeni e-mail ccasopis imao lijep obiccaj da nas upoznaje sa sadrzzajem STRIPOTEKE, pa kasnije BUMERANGA, BAGERA, STRIP PRESSINGA, EONA i drugih. Tog obiccaja jedino se pridrzzavaju urednici STRIP PRESSINGA koji nas redovno obavjesstavaju o sadrzzaju njihovog izdanja, pa ko voli nek izvoli. A ja volim puno. Nepravedno je zapostavljen Q STRIP. Zlatko je pisao o Q broj 1 u kolumni MOJ POGLED, ali Q je stigao do broja 3, a niko nissta. A ENDEM? Ja sam mislio da nakon besplatne dvadesetke visse i ne izlazi pa su me prijatno iznenadile naslovnice ENDEMA sa rednim brojevima koji stizzu do broja 30., a koje sam otkrio na www.stripovi.com, a o tim izdanjima niko nissta nije pisao. Postoji dosta ccitalaca STRIP VESTI koji nisu u mogucnosti da nabave pomenuta izdanja, pa bi i tekstovi o njima dobro dossli da se ljudi bar informisu.

I dok sam se i ja kanio da uputim ovu molbu Zlatku i svim ccitaocima STRIP VESTI, STRIPOTEKA je i dalje redovno izlazila. I tako, jednog dana, rekao sam ocu da mi kupi novi broj ( possto sam joss mali i nisam prohodao ) STRIPOTEKE, a on mi donio STRIP MAGAZIN.

STRIP MAGAZIN broj 1 se nekako tiho i bez ikakve najave ussetao na kioske ssirom BiH, a za dalje ne znam. Izdavacc su Dnevne Nezavisne Novine iz Banja Luke. Glavni urednik je Ivo Miliccevic. Najavljeni ritam izlazzenja je mjeseccni, cijena 2 KM, 1 EURO ili 60 dinara. Broj stranica 52, a format B4.

Naslovnu stranicu krasi MODESTY BLAISE u Romerovoj izvedbi i sliccice iz stripova koji se nalaze unutar magazina. Na unutrassnjim koricama i na posljednjoj strani ccasopisa nalaze se reklame za pojedina izdanja izdavacca. Na strani broj 3 nema onog klassiccnog uvodnika niti rijecci urednika o izdanju. Otkud? Zassto? Kako? Tu su samo najave za stripove koji slijede.

Prvi od njih je kaiss stripa HEART OF THE CITY Marka Tatullija. Na toj stranici je i vrlo kratak tekst o tom autoru. Zatim slijedi na ssest kolor stranica ( da, kolor, papir novinski, ali kolor ) strip STAR TRASH koji pisse Fissore, a crta Ripa. Strip je kraca epizoda serijala o Yuriju i njegovom djedu koji su skupljacci svemirskog otpada, a vjeccno zzive u nadi da ce pronaci nekakvo blago i naravno uvijek izvlacce deblji kraj. Tu je i treci junak ovog stripa, brodski kompjuter Stan koji je non stop u konfliktu sa djedom. Lijepo nacrtano.

Na trideset sljedecih crnobijelih strana nalazi se kompletna epizoda iz serijala o jednoj od najpopularnijih strip heroina MODESTY BLAISE. Epizoda nosi naziv GUIDO BAKSUZ i crtao je Romero. Za sljedeci broj takodje je najavljena epizoda iz ovog serijala.

A zatim ide ukrsstenica preko cijele stranice i onda cceiri kaissa stripa METLICA o dozzivljajima jedne otkaccene vjesstice iz pera Russella Myersa.

Poslednji, a po meni strip broj jedan u ovom magazinu je prvi nastavak stripa ARISTOKRATI. Epizoda nosi naziv U SLUZZBI LORDA GREYSTONA. Napisao je Castelli, a nacrtao Tacconi. Prvi nastavak ima osam kolor stranica. ARISTOKRATI su lopovi dzentlmeni, grupa profesionalaca koje predvodi profa-mozak ekipe zajedno sa svojom necakom, koju svi iz grupe obozzavaju. Njihovi poduhvati su motivisani time da ccine dobra djela, a njihovi honorari idu u dobrotvorne svrhe. Ovaj put su angazzovani da oslobode jednog zatvorenika iz Londonskog zatvora. Zarobljenik je slon Tantor, a angazzovao ih je Tarzan, liccno. Nastavice se...

Nastavice se u sljedecem broju koji je najavljen za mart 2004. godine. Novo izdanje Dnevnih Nezavisnih Novina zasluzzuje podrssku jer je rijecc o stripu. Ako neko zna nessto visse o planovima izdavacca, nek pisse, a i vi ostali pissite o planovima i realizacijama nekih drugih izdavacca!

pedja slavni larmadzija

sadržaj

3.

SA IZLOŽBE

Simon Vučković

Kao sto je vec bilo najavljeno u STRIP VESTI-ma, u Kotoru (02.06.04) je otvorena izlozba stripa (TIHOMIR CELANOVIC, ILIJA VUCKOVIC, DRAGO RADIMIR,OZREN MIZDALO, MARIN ZAMBATA, SIMON VUCKOVIC simonv@cg.yu i DARKO CVETANOVIC gost iz Bara), koja jos uvijek traje (caffe bar ATRIUM ).

Na otvaranju je odrzan koncert SOUNDMASTERS SESSION BAND-a (ZELJKO ABRAMOVIC, JOHNY JAKUPOVIC i MARKO SOC ) i predgrupe TRIBUTE FOR IRON MAIDEN.

Ovaj dogadjaj je posjetilo nekoliko stotina, uglavnom, mladih ljudi. Neki od njih dolazili su cak iz okolnih gradova i mijesta. Nakon svih ovih godina stripa u Kotoru moze se reci da je ovo najuspjeliji dogadjaj koji se desio. Iskustvo,rad, volja, poznanstva sa raznim prijateljima slicnih ubjedjenja konacno su dala rezultate.

Mozda je interesantno reci, da se te veceri u Kotoru odrzavao ZIMSKI MASKEMBAL (tradicionalna manifestacija koja svake godine okupi veliki broj ucesnika) i TRIPUNDANSKE VECERI (gdje je bas te veceri u HOTEL-u FJORD-u odrzan koncert ozbiljne muzike ciji je pokrovitelj bila HTV). Tako je druzina stripadzija napravila pravi podvig u ovom malom gradu. Ruseci tradicionalne tabue i predrasude ponudjen je alternativni program, kao kontra svega onoga sto smo navikli da upraznjavamo. Koji i ako je bio alternativa, nista nije zaostajao po kvalitetu za drugim ponudama te veceri,osim u dosta skromnijoj marketinskoj kampanji koja je vodjena zbog mnogo manjih sredstava.


Simon Vuckovic - CENTAR ZA AFIRMACIJU STRIPA

sadržaj

4.

FILMSKE ADAPTACIJE NA SUDU

Aleksandar Manić

FILMSKE ADAPTACIJE STRIPOVA ZAVRSSAVAJU NA SUDU

"Videvssi film o poruccniku Bluberiju, zapazio sam da se reditelj i producent nisu drzzali prvobitnog ugovora potpisanog pre ssest godina, te sam trazzio da se iz sspice ukloni ime moga oca - kazze Filip, sin pokojnog strip scenariste Zzan-Missela Ssarlijea, tvorca slavnog konjicckog oficira. Prema Filipovom svedoccenju, scenario filma ni u ccemu ne odgovara strip predlosscima, epizodama "Rudnik izgubljenog Nemca" i "Duh sa zlatnim mecima". Reditelj, Jan Kunen, ne protivrecci izjavama porodice Ssarlije, tvrdechi da se trudio da nikada ne misli na Bluberija kao papirnog junaka, nego kao filmskog heroja. Uprkos pismima i protestima, porodica Ssarlije koja je sa crtaccem Zzanom Zziroom podelila 250 hiljada evra, nije uspela da zabrani prikazivanje filma. "Isuvisse je kasno za zabranjivanje filma – kazze An-Zzudit Levi, advokat koji zastupa porodicu Ssarlije – medjutim, vlasnici prava na serijal mogu da trazze obesstechenje zbog povrede integriteta jednog dela." Ipak, o sudbini filmskog Bluberija prosudiche publika na premijernoj projekciji 11. februara.

Sluccaj Bluberija nije usamljen u grabezzi oko strip junaka. Krajem januara zapocceto je snimanje filma "Daltoni", nadahnuto stripovima Morisa i Gosinija o popularnim banditima i usamljenom kauboju Taliccnom Tomu. Scenario su napisali Missel Azanavisius, Erik i Ramzi, a tvorci stripa nigde se ne spominju. Naslednici Renea Gosinija odveli su producente na sud, trazzechi da se ime strip scenariste stavi na sspicu. Sud je odbio njihov zahtev rekavssi da je, za sada, nemoguche utvrditi da li su filski scenaristi pokrali strip scenaristu, te je neophodno videti gotov film i potom doneti sud.

Filmske adaptacije vidjene su kao nova mana za strip industriju, ssto dovodi do sve vechih nesporazuma. Prava na eksploataciju likova, nekada plachana vrlo malo, naglo su porasla otkada su dva igrana filma po stripovima Asteriksa zabelezzila posetu od 44 miliona gledalaca. Ugovori sve pomnije analiziraju, a projekti sve ccessche imaju epiloge na sudu. "Za manje poznate likove ili manje zahtevne autore, ugovori su srocceni labavije i lossije. Za krupne zverke stripa kao ssto su Asteriks i Tenten, ugovori su pazzljivo uradjeni i strogo kontrolisani - kazze advokat Pjer Zziju." Porodice Uderzo i Gosini prodale su prava na filmsku eksploataciju Asteriksa za milion evra, a joss jedan milion su dobili od bioskopskih ulaznica. Ove sume prevazilaze uobiccajene cene ustupanja prava koje se krechu od 50 do 200 hiljada evra.

sadržaj

5.

DAN DARE I UMJETNIČKI
CRTEŽ FRANKA HAMPSONA (3)

Josip Mihalković

S Interneta skinuo i priredio Josip Mihalković.

POČETAK

I, tako, saga je započeta u travnju 1950. godine. Strip je bio nazvan "Dan Dare-pilot budućnosti". Početne epizode crtane su -i smišljane-na licu mjesta i Frank Hampson na početku nije znao kako će se priča razvijati kasnije. Bilo je dovoljno to što strip izlazi,ali, svakoga je tjedna trebalo napisati i nacrtati dvije stranice stripa, a godina ima 52 tjedna. Priča je crpila snagu iz same sebe, a u prvoj priči bilo je izvrsnih zamisli. Uistinu, tijekom ostatka svoga života(čak i 1996.godine!) priča je još koristila neke zamisli ostvarene u toj pravoj pravcatoj epizodi. Cjelokupni okoliš Venere bio je pozorno opisan i naznačen, a u određenom se dobu pojavljuje Mekon, najdjelotvorniji zli lik od svih zlih likova. Mekon je u kasnijim godinama i u jeftinim imitacijama postao gotovo važniji od Dana. Dan bi, u bilo kojim drugim rukama osim u vještim, mogao postati dosadan, no, s Mekonom se nije moglo promašiti - Mekon je bio sposoban za svaku vrstu zlodjela.

Priča počinje sa Zemljom koja gladuje i neuspjelim pokušajima slijetanja na Veneru, na kojoj bi prema predviđanjima trebalo biti hrane. (U tome postoje snažni odjeci Britanije koja je živjela na točkice deset godina prije i još dvije godine poslije nastajanja stripa). Dan je shvaćao u čemu se griješilo i otisnuo se prema Veneri. Venera je predstavljena kao podijeljeni planet: na sjeveru žive Treensi, bezosjećajni, okrutni i spremni na svaki mogući barbarski čin. Na jugu pak žive miroljubivi Theronsi koji provode život u svojim lebdećim kućama, posvećeni plemenitom procesu kontemplacije. Spomenute dvije civilizacije već stoljećima žive u krhkom primirju. Dan uspijeva pridobiti Theronse na svoju stranu. Na Veneri postoje još i Atlantinesi, Zemljani koje su Treensi oteli prije puno tisuća godina i koje kao robove drže zatvorene u rezervatima. I oni, naravno, mrze Treense, pa i njih Dan pridobija za sebe.

U svemu je tome bilo puno Hampsonove osobne ideologije: Jaki naglasak na UN, inzistiranje na humanosti likova, na tome da im slabosti budu ljudske i da do svojih pobjeda dolaze koristeći ljudske kvalitete. Za neprijatelje nije važno da budu pobijeđeni, nego da im se pokaže neispravnost njihovog načina postupanja. Za Dana i njegove pomoćnike nije bilo laganih izlaza: pobjede su morale biti izvojevane i zaslužene. Korištenje superoružja i uplitanje tajanstvenih sila nije bilo dopušteno ... berem u početnim epizodama.

Podsjetimo se također da 1949. godine (kada je uistinu začeta zamisao o Dan Dareu) znanstvena fantastika nije bila tako udomaćena kao što će kasnije postati uz ET-ja Zvjezdane staze, Ratovi zvijezda itd. S izuzetkom H.G.Wellsa, žanr znanstvene fantastike nije bio odviše poznat u Britaniji, a "na svoje" dolazi pedesetih godina, ne samo s Danom Dareom, nego i s BBC-jevim radio-serijalom "Journey into Space" (Put u svemir) te autorima poput Arthura Clarka, Johna Wyndham,a, a i s filmovima poput "The Day the Earth Stood Still" (Dan kada se Zemlja zaustavila). Za Dana Darea se može reći da je učinio puno u početnoj fazi populariziranja znan.-fan. žanra.


nastavlja se...

sadržaj

6.

JUŽNJAČKA UTEHA No146.

Dejan Stojiljković
siic_pressing@yahoo.com

Kako od strip scenariste postati književni klasik? (1)

ENTER GAIMAN

Za Nila Gejmena sam prvi put čuo kada sam u jednom broju ''Znaka Sagite'' pročitao njegovu itekako dobru priču ''Trolov most''. To me je navelo da se malo zainteresujem za ovog autora, tako da sam se upustio u nezahvalnu avanturu iščitavanja nekih sveski SANDMANA.

Naravno, ništa mi nije bilo jasno.

Ali neću sad da vam tupim o tome šta sve to nisam skapirao, mnoge stvari mi je objasnio Vanja Mišković u tekstu ''Sanovnik'' za četvrti broj Strip Pressinga. Ono što me je zaintrigiralo jeste izjava mog kolege Marka da su Gejmenovi scenariji prebukirani, da on guši naraciju i sam strip kao medij sa previše opisa zbijenih u mnogo ''kepšna''. Zato sam se opredelio da ovog simpatičnog Britanca upoznam kao književnog autora. Bilo mi je interesantno da vidim kako izgleda kada se iz jednog medija pređe u drugi, a da ne bude oscilacija u kvalitetu.

Prvo sam pročitao NIKADOĐIJU (izdao ju je kod nas ''Polaris'' Zorana Živkovića) i nisam bio preterano oduševljen. Pomalo bajkovita a pomalo horor saga o podzemnom Londonu jeste bila zanimljiva, pitka i čitljiva, ali nije nudila sve ono što sam očekivao. Ipak, Gejmen je ovde uspeo da kreira negativce za pamćenje - gospodu Grupa i Valdemara, plaćene ubice i koljače najgore vrste. Retko gde sam imao prilike da naiđem na ovako precizne i ubedljive portrete psihopata i ubica. Sam Gejmen je za roman rekao: ''Stvarajući podzemni London, ja sam stvorio mitološki grad, čineći nadzemni London magičnim gradom. Tako ispada da je jedan iskrivljena slika drugog.'' Prema ovom romanu BBC je snimio televizijsku seriju.

GOOD OMENS ili ''Dobra proročanstva'' kako je preveden kod nas (mada, lično mislim da je bolje da je naslov preveden kao ''Dobra znamenja'') jeste duhovita burleska na temu smaka sveta, što i nije ništa čudno s obzirom da je Gejmen knjigu napisao zajedno sa Teri ''Disksvet'' Pračetom. Kod nas je knjigu (baš kao i ostale Pračetove i Gejmenove romane) objavila mlada i ambiciozna beogradska izdavačka kuća ''Laguna'', koja u svom izdavačkom programu ima i Dena Simonsa, Klajva Barkera i Ričarda Metisona. Ovo je ubedljivo jedan od najduhovitijih romana koje sam imao prilike da pročitam. Gejmen i Pračet se ovde vešto poigravaju sa mitologijom i religijom a sve izvrgavajući ruglu savremeni svet (naročito onaj zapadni, u kome žive) i njegove ''stubove nosače'' kao što su potrošačko društvo, demokratija i ''civilizovanost''. Najluđa stvar u knjizi jeste svakako okupljanje četiri jahača apokalipse gde je recimo, Glad predstvaljena kao direktor megakorporacije slične ''Mekdonaldsu'' (''oni su proizvodili hamburgere koji su imali hranjivu vrednost sonijevog vokmena'') a Rat kao perfidni novinar-ratni izveštač. Uz obilje ironičnih opaski i lucidnih dijaloga, glavni junaci anđeo Azirafal (Gejmenova opčinjenost anđelima je jedna vrlo interesantna stvar u čitavom njegovom opusu i ima veoma duboke konotacije) i demon Krouli, koji je više otpuzao do dole nego što je pao, dovode nas u situaciju da se opravdamo zabrinemo za smislenost postojanja ovog sveta ovakvog kakav jeste. Time su Pračet i Gejmen ispunili svoju očiglednu nameru, da kroz jedno naizgled neobavezno štivo i kroz jednu duhovitu improvizaciju navedu čitaoca na razmišljanje.

Nastaviće se...

sadržaj

7.

KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (205)

Darko Macan
darko.macan@zg.tel.hr

ISPOVIJEST PRVA: ČITAČ

Svako redovito pisanje pretvara se, mislim, u neku vrstu dnevnika. Tako se i ova kolumna, nakon razdoblja provedenih u razmišljanjima o kreativnim pa onda poslovnim aspektima stripovskoga posla, kroz zadnju godinu povukla razmišljati uglavnom o egzistencijalističkim vidovima stripa i života. Drugim rječima, bio sam tu godinu (i opet) u banani, pa ste o tome (sorry, Baš-Gorane!) morali čitati.

I još ćete malo (iako, pravo vam je odustati). Pokušat ću, naime, sâm sa sobom raspraviti svoje bavljenje stripom, u nadi da ću se barem, ako već ne nađem odgovor, a ono riješiti pitanja. Strip i ja, dakle: zašto, kako, čemu?

Priča počinje čitanjem. Jedna od mojih prvih uspomena vezana je za unajmljeni sobičak u Ulici kraljice Jelene, gdje mi tata, dok smo obojica ispruženi na zapadnom krevetu, u polumraku čita Toma i Jerrya. To smješta scenu negdje u moju četvrtu godinu (iz Kraljice Jelene odselili smo prije mog četvrtog rođendana, a Toma i Jerrya nije bilo, čini mi se, prije 1969.), dok mi sama scena definira pojam sretne egzistencije: polumrak kao sigurnost, otac kao ljubav, strip kao zadovoljstvo.

I čitanje. Čitanje kao nazivnik. Čitanje koje isključuje vanjski svijet, postaje medij davanja i primanja ljubavi te koje je, konačno, samo po sebi sreća.

Najprije sam, dakle, bio čitač ("čitač" mi je žešća riječ od "čitaoca" ili "čitatelja"; ovi potonji čitaju, ali postoje i kad ne čitaju; "čitaču" je pak jedini cilj čitati, "čitač" je mašina s jednom funkcijom). Čitati sam naučio, kažu mi, s oko četiri godine. Možda je to vezano s činjenicom da sam tada dobio brata te da smo se preselili u malo veći stan. Pretpostavljam da bi nekome brat bio fascinantan - ja se sjećam samo nejasnog razočaranja što je odraslima ta nova beba bila zanimljivija od mojih slučajno uspjelih akrobacija s revolverom igračkom - ali ja sam se okrenuo čitanju. Kako sam prestao biti centrom svijeta, potražio sam svijet kojemu je čitač bio neophodan, svijet koji postoji samo kada je čitan.

I tako se više-manje nastavilo. Naši se interesi i sklonosti, bojim se, vrlo rano formiraju i rijetko doista mijenjaju. Čitanje mi je ostalo prva stvar s kojom se budim i zadnja s kojom liježem; bolja utjeha od hrane i čišće zadovoljstvo od seksa.

A kako od čitača postaje pisac - drugi put.

sadržaj

8.

MOJ POGLED (93)

zmcomics
zmcomics@neobee.net

U TRI Q...

...svakakvih ima stripova. Jeste, rečenica je relativno bezvezno sročena, ali je naslov baš provokativan...:)

U pauzi između opisivanja mojih iskustava sa skeniranim stripovima je došao red i na Macanov Q Strip. Ona izdavačka, o tri broja do koncepcije i stabilnosti, ovde svakako stoji. Ajde, de. Možda delimično, ali stoji. Delimično, jer sigurno još uvek ne vraća uloženi novac. Ali je ta činjenica svakako uticala na koncepciju ovog strip magazina. Što bi neki rekli, a Macan se i sam složio, krenuo je u samoubilačku akciju. Kada se ne može obogatiti barem da se plovi pod sopstvenom zastavom.

Koncepcija je sada već poprilično, da ne kažem dijametralno, različita od prvog broja. Nema očekivanog mejnstrima, na koji je prvi broj mirisao. Darko se jednostavno okrenu prosvetiteljskom radu. Predstavljanju stripova koji su mu dragi, a koje do sada nismo imali sreće da sretnemo.

Šta bih lično istakao u drugom i trećem broju? O prvom sam već pisao.

Drugi broj, po meni, krase Crveni Alarm Tomaža Lavriča i Epiphaneia Darka Macana. Treći broj je, opet ponavljam "za mene", posebno zanimljiv zbog stripova: "Svijet bi bio bolji bez..." Darka Macana, "Noć i dan " Ulg K-a i "Šetnja" Lewis Trondheim-a.

Ljubav & Rakete, koji se premijerno pojavljuje na našim prostorima, nisam spomenuo jer... jednostavno me taj strip još nije kupio. Nije mi pružio ono što očekujem od takvog stripa. Ne mogu da spojim pedantnost crteža sa njegovim literarnim delom. Trondheim-a bi, za razliku od braće Hernandez, mogao ovakvog da "pijem" i na 500 strana, čak i da ih potroši na jednu Šetnju...:) No, možda je reč o trenutku čitanja i meni samom. Tako da ću, pošto će ga Macan i dalje objavljivati, imati priliku da budem budem kupljen i od strane tog stripa.

Moram još da spomenem Lavriča koji je svakim stripom, i onim kraćim vredan pažnje i zanimljiv, kao i Carlosa Gimeneza koji na duhovit način obrađuje naš intimni svet. Svet strip profesije, svet autora i redakcija.

Zašto tako agresivno ponavljam "za mene"? Pa imam neka svoja merila, neke svoje razloge, neki svoj ukus kada odabiram stripove. A paleta, u Q, predstavljenih stripova je dovoljno široka i kvalitetna da vam se svide i neki drugi stripovi.

Svakako treba još pomenuti da je Macan izbacio i reklamno izdanje, Mali Q, kao i da je pokrenuo liniju albuma koju potpisuje kao Biblioteka Q. Namerno kažem liniju, iako je do sada izašao samo jedan album, nadajući se da će u to stvarno prerasti!!!

sadržaj

9.

ŠTAMPA

štampa

Dušan Banjanin i Zoran Đukanović su obezbedili sledeće priloge:

Novi broj porno-horor stripa "Alekta" na kioscima

"HORNOGRAFIJA" ANONIMNIH AUTORA

Beograd - Najnoviji broj porno horor stripa "Alekta" pojavio se u prodaji i može se naći na kioscima Štampe, Duvana, kao i u svim bolje snabdevenim beogradskim knjižarama.

Prema rečima producenta ovog stripa Aleksandra Jovkovića "Alekta" u novom broju ulazi u dublje slojeve priče u kojoj čitaoce čeka čista i necenzurisana "hornografija"

- Konkretne scene seksa, izopačeni svakodnevni jezik i horor tematika, po čemu je ovaj strip već poznat čitaocima, odlika su i novog broja - objašnjava Jovković. "Alekta" je nastala kao projekat grupe autora koji se u svom stvaralaštu "skrivaju" iza imena "Kaldrma". Želja autora je da i dalje ostanu anonomni. Poznato je samo da je glavni autor ovog stripa specijalizirao na Akademiji primenjenih umetnosti u Beogradu upravo - strip.

Pred izlazak novog broja organizovana je žurka u beogradskom klubu Plastic na kojoj su posetiocima deljeni primerci nove "Alekte". Ova promocija bila je osmišljena uz naglašene elemente erotike i u okviru nje je održana revija donjeg veša seksi prodavnice "Climax".

J. Čolak


Objavljeno: Danas, Beograd, 09.02.2004.

Preminuo crtač Džon Henč

PORTRETISTA MIKIJA MAUSA

BERBENK (Beta-AP) - Džon Henč, dugogodišnji crtač kod Diznija i zvanični portretista Mikija Mausa, umro je u 96. godini. Henč, koji je radio i u studiju crtanih filmova i za zabavne parkove, umro je u četvrtak u bolnici u Berbenku, saopštila je kompanija. Karijeru je počeo sa Voltom Diznijem maja 1939. kada je radio skice za "Fantaziju", a kasnije je sarađivao u klasicima kao što su "Dambo", "Petar Pan" i "Pepeljuga".

Kada je Volt Dizni počeo da planira gradnju Diznilenda, Henč je bio među prvim umetnicima koje je angažovao. Posle Diznijeve smrti 1966, Henč je nadgledao gradnju Diznivorlda na Floridi 1971. i sarađivao u izgradnji prvog prekomorskog Diznilenda u Tokiju koji je otvoren 1983. Dobitnik je Oskara za specijalne efekte za film "20.000 milja pod morem" iz 1955.


Objavljeno: GLAS JAVNOSTI, Beograd, 07.02.2004. godine

Umro Džon Henč, tvorac Miki Mausa

Los Anđeles - Džon Henč, istaknuti umetnik i tvorac Mikija Mausa, umro je u subotu u 95. godini života. Henč je bio bliski saradnik osnivača kompanije "Dizni" Volta Diznija i jedan od glavnih dizajnera Diznilenda na Floridi i u Tokiju. Rođen je u Sedar Repidsu u američkoj državi Ajova, a odrastao je u Kaliforniji. Dobio je stipendiju da pohađa Umetnički institut Otis u Los Anđelesu, da bi kasnije prešao u Kalifornijsku školu lepih umetnosti u San Francisku. Godine 1955. Henč je dobio Oskara za specijalne efekte za film "Dvadeset hiljada milja pod morem".
Tanjug


Objavljeno: Danas, Beograd, 09.02.2004.godine

MRAK FILM 4 - Tokom premijere "Mrak filma 3" u Londonu bilo je razgovora o tome sta ce se raditi u cetvrtom delu serijala koji je dosad parodirao horor i SF filmove, kao i najvece holivudske hitove. Kako sada stvari stoje u cetvrtom delu ce se prevashodno parodirati superheroji koji su iz sveta stripa stigli u svet filma. To ce se, pre svega, odnositi na Betmena, Supermena, "X-Men" projekta i drugih. Doduse, pitanje je da li ce biti dobijeno odobrenje za parodiranje ovih likova, narocito posto postoji ideja da Carli Sin glumi Supermena.

V. T.

Objavljeno: DANAS, Beograd, 10.02.2004. godine

PETI BETMEN - Krajem februara počeće snimanje predstojećeg "Betmen" filma na Islandu. Glavna promena u odnosu na prethodna četiri dela ovog serijala, ogleda se u činjenici da će novi film biti stavljen daleko više u realnost - neće biti kostimiranih zločinaca, neznatno će se fokusirati na raznorazne spravice, ali će veću ulogu imati Brus Vejn - čovek koji je zapravo Betmen. "Osećam kao da radimo poreklo priče samog lika, što ranije nikada nije ispričano", izjavio je reditelj Kris Nolan. U skladu sa tim neće biti Gotam sitija kakav smo ga gledali u Bartonovim i Šumaherovim filmovima, već će se koristiti snimci Njujorka i Londona da stvore utisak modernog današnjeg metropolisa. Budžet filma iznosiće 150 miliona dolara, priprema se nova muzička tema, a mnogima se čini da je odličan potez što film neće biti toliko mračan kao prethodni delovi, naročito kada je u pitanju Gotam koji je mnogima izgledao suviše klaustrofobično.
V. T.

WONDER WOMAN - Tokom poslednjih nedelju dana svoje interesovanje za glavnu ulogu u filmu "Wander Woman" iskazale su dve glumice koje su nastupale u popularnoj TV seriji "Bafi, ubica vampira". Prvo se oglasila Karizma Karpenter (glumila i u seriji "Angel"), i izjavila da bi "ubila za glavnu ulogu", te da želi da ona bude Linda Karter. "Moja je misija da budem ‘Wonder Woman’. Ona je lepa, bije se, i meni se sviđa koncept tako moćne uloge", rekla je Karpenterova. Ubrzo je stigla vest da njena koleginica Sara Mišel Gelar, koja je glumila Bafi, takođe želi da dobije glavnu ulogu u ovom filmu, ali i da je, zasad, glavna kandidatkinja kod producenata.
V. T.


Objavljeno: DANAS, Beograd, 11.02.2004. godine

LIAM NISON - Dok se reditelj Kristofer Nolan priprema za skori početak snimanja filma "Batman: Intimidation Game", izgleda da će glumačku postavu pojačati i Liam Nison. Zasad se ne zna koju će ulogu dobiti, ali moguće je da će biti kapetan Džim Gordon, komesar policije Gotama, ili R’as Gul, glavni negativac budućeg filma.

V. T.

Objavljeno: DANAS, Beograd, 12.02.2004. godine

ISTORIJA STRIPA

BOJANJE NARACIJE

Osnovna podjela stripova, još od samog početka, mogla bi biti podjela na crno-bijele i stripove u boji. Koji će od ova dva tipa stripa biti predstavljen publici, zavisilo je od izdavača, odnosno njegove finansijske moći, ali i od volje samih autora, odnosno njihovog ličnog opredjeljenja i načina izražavanja. Što se čitalaca tiče, koji će od ova dva načina radije prihvatiti, isklučivo je stvar ukusa.

Strip je vizuelna umjetnost, koja sadrži elemente crteža, grafike, slikarstva, grafičkog dizajna i scenografije, čija je uloga da prate narativni dio, a svrha svega toga je da privuče publiku. Dakle, bitno je da stil za koji su se autori opredijelili bude dobar i kvalitetan. Naravno, veliku ulogu u svemu tome ima i kvalitet štampe, jer ma koliko crtež bio dobar, prilikom loše štampe on gubi. To, naravno, ne važi u obrnutom slučaju, jer loš crtež je uvijek loš i najkvalitetnija štampa ne može mu pomoći.

Nekada su svi stripovi imali crno-bijeli crtež kao osnovu, a boja se po potrebi dodavala naknadno. Bez obzira da li je originalni autori sami dodavali boju, ili je za tu svrhu angažovan neko drugi, taj se način zbog brzine i cijene štampe održao i do danas. Svi su stripovi mogli da budu objavljeni i u boji i crno-bijeli. Primjera radi, 90 odsto stripova koji su u crno-bijelim verzijama objavljivani kod nas, recimo u Stripoteci ili Strip-Artu, u originalu su objavljivani u boji. Ali, kada je, negdje sredinom 60-tih, kvalitet štampe porastao, a cijena pala, došlo je do pojave stripova koji su rađeni u punom koloru i bili namijenjeni isključivo za kolor štampu. Moglo bi se reći da je strip do tada imao isključivo grafičku, a od tada i slikarsku formu. Kao i uvijek, teško je reći ko je najbolji, jer to ponovo uključuje stvar ukusa, ali recimo da su najbolji primjer za ovakvu vrstu stripova upravo radovi amerikanca Ričarda Korbena i italijana Tanina Liberatorea, jer posjeduju punu ctračku vještinu i zahtijevaju izuzetno kvalitetni štampu.

Prelomna u Korbenovoj karijeri bila je 1976. godina, kada je za francuski magazin Metal Hurlant objavio strip Bloodstar. Za istog izdavača uradio je i stripove Mutantworld (1978/79) i Den (1978). Sva tri stripa objavila je i Stripoteka, u srećna vremena kada je na svojim stranicama imala i dodatak u boji.

Den je Korbenov najuspješniji poduhvat. To je strip o čovjeku koji se obreo u drugoj dimenziji u kojoj se transformisao u izuzetno snažnog čovjeka, sa izraženom muskulaturom (česta pojava u Korbenovim stripovima). Svijet u kome se našao je pun zmajeva, ljudi-životinja i divljih, ali izuzetno privlačnih žena (poznavaoci Korbenovih stripova su sigurno primijetili da sve žene u njegovim stripovima imaju veoma jasno izražene majčinske atribute). U Den-u, Korben je stvorio svoj idealni svijet, kome će se vraćati stalno, čak i nakon okončanja priče o Den-u. Njegov crtež se može svrstati svuda – od fanzina do magazina i knjiga, od andergrounda do komercijale, uključujući sve što se nalazi između.

Bolji kolorista od samog Korbena možda je Tanino Liberatore. Njegov stil često izaziva polemiku: da li je realistčki ili ne? Način izražavanja jeste realistički, ali crtež nosi nešto što zalazi daleko iza granica realizma. Da bi ostvario svoje zamisli, Liberatore koristi sve – flomastere, tempere, pastele, krejone, ruž za usne... i itekako dolazi do željenog rezultata. Njegov najznačajniji strip je Rank Xerox (ili Ranxerox), neka vrsta futurističkog Frankeštajna, strip o ljubavi između kiborga i maloljetnice. Strip je u početku radio Stefano Tamburini, koji je nastavio da piše scenario i kada je Liberatore preuzeo crtež. Da bi zaštitio svoju voljenu Lubnu, Rank ratuje sa svima – narko-dilerima, narkomanima, uličnim bandama, pankerima, bandom motociklista... i ubija ih sve. To su možda i zaslužili, ali stradaju i nevini, a na žrtve niko ne obraća pažnju. Ako se radi o moralu, onda čitalac treba da stane i da se zamisli, ali to je priča, a ovdje govorimo o crtežu. A evo šta o Liberatoreovom crtežu kaže sam Ričard Korben: “... Njegova vještina u prikazivanju anatomskih formi je predivna; ipak, on nije zarobljen tom vještinom, već je koristi kao alat da poboljša opis karaktera. Taj momak zaista zna da nacrta ljude od krvi i mesa. On koristi zaobljene, osjenčene površine, a radi ih debelim markerima. Mogućnost da se postignu meke ivice sa tako grubim alatom graniči se sa natprirodnim.”

Iako puni ultra-nasilja, njegovi se stripovi čitaju sa izuzetnim zadovoljstvom. Bez obzira da li je realan ili ne, njegov crtež je jak, upečatljiv i - što je za ljude u ovoj profesiji veoma važno - originalan.

Nikola Ćurčin


Ovaj članak je prenesen sa sajta dnevnog lista POBJEDA, Podgorica, od 07.02.2004.godine. Sva prava zadržana.

sadržaj

10.

POZIVI NA SARADNJU

Mail

From: webmaster@kistonline.com <webmaster@kistonline.com>
Subject: Molba

Poštovani uredniče,
Bio bih vrlo zahvalan ukoliko bi na svojoj web stranici istaknuli jednu obavijest, odnosno poziv.
Naime, www.kistonline.com pokreće novu rubriku posvećenu stripu, a rubrika se zove "KiSToteka".

U "KiSToteci" objavljivat ćemo stripove od jedne pasice (kaiša) do maksimalno jedne stranice. Priželjkujemo da to budu šaljivi (geg) stripovi, ali nije uvjet.

Radovi ne smiju biti "teži" od 900 kilobajta, širina pasice ili table smije biti široka maksimalno 600 pix.

Radovi mogu biti u boji ili crno-bijeli.

U "KiSToteci" bi voljeli vidjeti radove autora s određenim "stažom" iza sebe, dakle ako imate radove koje iz nekog razloga niste mogli objaviti ili ste ih radili sebi za "dušu" onda je www.kistonline.com prava adresa za vas.

Svoje radove možete slati preko obrasca na sljedećoj adresi:
www.kistonline.com/formmail_att/index.php

Poštovani strip autori, o vama ovisi koliko će i hoće li ova rubrika živjeti. S nestrpljenjem očekujemo vaše radove.

Urednik KiST-a

Zoran Tkalec

From: Predrag Ikonic <parabellum@paleol.net>
Subject: Konkurs za strip, karikaturu i sl.


Zdravo Zlatko!

U četvrtak 5.2. u "Blic-u" na stranicama posvecenim kulturi pronassao sam tekst o konkursu povodom dana humora ili festivala humora u Krussevcu, ne znam taccno. Mislio sam da ce taj tekst osvanuti u Strip Vestima jer ima saradnika koji redovno prezentuju sve ssto izlazi u ovdassnjim novinama, a ticce se stripa. Pogrijessio sam. Mozzda si od nekog i dobio taj tekst, a bilo je kasno da se uvrsti u Strip Vesti, ali evo da ti kazzem. Znacci, Kulturni Centar u Krussevcu je povodom tih dana humora raspisao konkurs u nekoliko kategorija. Ove nama bitne su strip i karikatura.
Tema: vrata Evrope.
Rok za slanje 15. april 2004. godine.
Adresa: Kulturni Centar, Topličina 2, 37000 Krussevac.
O nagradama ne znam nissta, ovo je sve ssto znam. Ne znam, ili nabavi taj primjerak Blica, ili kontaktiraj pretplatnike Strip Vesti iz Krussevca ( valjda ih ima ) pa neka nam proslijede originalni konkurs.

Predrag Ikonić

sadržaj

11.

LINKOVI

Strip Vesti

-"Paul Auster's City of Glass is an excellent adaptation of the novel of the same name by Paul Auster."

http://www.the-underdogs.org/showbook.php?id=6

(Ivan J.)

-Nije srip ali su animacije u pitanju. Informacije o festivalima.
http://www.jade.dti.ne.jp/~yam/eadAnima.html
i
-Beogradski festival kratkog metra
http://www.kratkimetar.org.yu/

HENRIH

sadržaj

12.

DATUMI

Strip Vesti

Datumi od 14. do 20. februara

20. februara 2003. Otvorena je, u Škofja Loki, izložba Multimedijalne grupe Strip Core (Damjan Kocjancic, Terrah, Andrej Stular, Rok Sieberer - Kuri, Stripburger).


Izvori:
HiES, "Calendrier du centenaire", "Istorija Jugoslovenskog stripa" Slavka Draginčića i Zdravka Zupana, i monografija "Maurović" Veljka Krulčića, "Pegaz" Žike Bogdanovića, "Strip Vesti".

sadržaj

Zlatko Milenković

zmcomics@neobee.net
www.zmcomics.co.yu

Zlatko Milenković, Petra Drapšina 16, 21000 Novi Sad