Press: Žikišon

Uređuje: Marko Ajdarić

Press: FKC

Press: Veseli četvrtak

Press: Grrr! Program

Press: Strip.art.nica Buch

Piše: Aleksandar Manić

     La ligne de fuite
     Scenario: Christophe Dabitch
     Crtež i kolor: Benjamin Flao
     Futuropolis, 2007

     Pariz, kraj 19. veka. Arthur Rimbaud već deset godina živi u Africi i više se na bavi književnošću. Medjutim, njegovo delo je toliko izmenilo poeziju, da mu je ime prisutno u svakom trenutku, kako u stvaralaštvu, tako i u diskusijama francuskih pesnika. Adrien, pesnik amater, dobija zadatak od časopisa "Le Décadent" da napiše poeme, koje će potom biti potpisane Rimbaudovim imenom. Verlaine napada časopis koji je lažnom poezijom pokušao da isprovocira skandal. Adrien, bežeći od optužbi i ismevanja, odlazi tragom Rimbauda za Etiopiju, u potrazi za originalnim tekstovima. Pred njim se otvara "rimbaudovski" put koji će mu poslužiti u spoznavanju i sazrevanju.

     Scenario Christopha Dabitcha je učenikova potraga za učiteljem i oda poeziji. Iako on ne govori o Rimbaudu, veliki pesnik je prisutan na svakoj tabli i svakom kadru, kao nadahnuće, ali i kao nedorečena enigma. "Smeta mi ta fascinacija pesnikovim patnjama i njegovim krajem, isto kao i industrijsko recikliranje buntovničkog lika. Rimbaud u Africi su njegova pisma porodici i potpuna tišina prema svim ostalima – kaže Christophe Dabitch, inače Srbin poreklom i autor ilustrovane knjige "Voyage au pays des Serbes – Dix ans apres". Elegantan i dobro ritmiziran scenario zasnovan je na mnoštvu dokumentarne gradje sačinjene od autentičnih tekstova, poema, pisama i stvarnih likova.

     Grafizam Benjamina Flaoa je realističan, ali na poseban način, izmedju putopisnih krokija i oniričnih karikatura u stilu popularnih magazina s kraja 19. veka. Likovna karakterizacija protagonista uradjena je vrlo dobro, a odredjeni likovi su prikazani vazdušasto, čime se povećao utisak nestabilnosti i krhkosti. Mešavina ambijenata i dekora, francuskih kafana, afričkih luka, stvarnih likova i oniričkih vizija, daje reljef figurativnoj naraciji. Montaža kadrova varira od klasične do neobične, bez uokvirenih prizor-polja, dok akvarel odlično prenosi emocije predvidjene scenarijem. Izbor čvrstog i matiranog papira, samo pojačava opšti utisak poetičnosti i putopisa kroz krajolike i duše. Neophodno je napomenuti da je ovaj album prvi strip projekat Benjamina Flaoa, inače, ilustratori po struci.

Piše: Zdravko Zupan

     Sve vreme, do odlaska u penziju 1995. godine, Jovanović je bio glavni urednik izdavačke kuće Dečje novine, nosilac novih ideja i realizator svih najvažnijih projekata, čime je najzaslužniji za ogroman uspeh same kuće. Bio je pionir u kontaktima sa partnerima iz čitavog sveta: Amerike, Rusije i zemalja trećeg sveta. Kao vrsni pedagog, uspeo je da obuči više generacija uspešnih novinara, urednika, dizajnera i istraživača u oblasti štampe. Već na početku svoga rada, uneo je stripovane sadržaje u sva izdanja Dečjih novina i ovaj vid komunikacije sa stotinama hiljada čitalaca, konstantno negovao i unapređivao osnivajući i objavljujući više specijalizovanih časopisa.

     Za svoj rad nagrađivan je više puta, i to za dostignuća u različitim oblastima: Vukova nagrada za razvoj srpskog jezika i kulture, Nagrada Zmajevih dečjih igara za doprinos u negovanju književnosti za decu, Orden rada sa zlatnim vencem za uspehe za celokupnu delatnost, Septembarska nagrada Gornjeg Milanovca za afirmaciju i ugled lokalne zajednice.

Uređuje: Marko Ajdarić

Press: Strip.art.nica Buch

Press: Veseli četvrtak

Press: Vedis

     Strip monografija: „FRANO GOTOVAC - zaboravljeni
     klasik hrvatskog dnevnog stripa“

     „Crni biser“, „Grad samoubojica na Rio Magdaleni“, „Anđeo sjevera“, „Lovci na čaplje“ i „Zemlja slijepih“ niz je od pet stripova koje je između 1956. i 1964. godine na stranicama „Slobodne Dalmacije“, u formi dnevnih nastavaka, objavio poznati arhitekt FRANO GOTOVAC (1928-1990). Spomenuti stripovi u zrelom razdoblju tzv. tržišnog socijalizma predstavljali su jedan od aduta tiražnog prosperiteta i nacionalne afirmacije splitskog dnevnika, ali su i ti stripovi i njihov autor danas gotovo nepoznati, pa i zaboravljeni.

     Ipak, neovisno od takve recepcije, koja je dobrim dijelom vezana uz činjenicu da suradnjom nije bio vezan za specijalizirana strip-izdanja nego za dnevne i tjedne listove, sagledavajući u cjelini opus Frane Gotovca (treba pridodati još tri-četiri naslova, od kojih će „Morski vuk“ iz kultnog „Horizontovog zabavnika“ 1953. ostati nezavršen, a „Prodana utakmica“ kojeg je crtao za natječaj „Plavog vjesnika“ 1964. - neobjavljena) jasno je da se radi o jedinstvenom autoru u korpusu hrvatskog strip-stvaralaštva, pa i šire.

     Svi Gotovčevi stripovi imaju melodramatično-pustolovnu dramaturgiju, pa i trivijalnu strukturu; ali i izrazit autorski pečat, tekstualni i crtački. Bili su i ostat će prepoznatljivi samo kao njegovi. Tradicionalist u punom smislu riječi (obožavatelj Hala Fostera i Andrije Maurovića), Gotovac se odlučio za stripovnu poetiku u kojoj nema mjesta za balončiće, nego će tekst upisivati ispod sličica, za specifični crtački izričaj u kojem zasebno mjesto pripada likovno atraktivnim i sadržajnim zaglavljima koje čitatelji zapravo i prvo upamte, pa i memoriraju.

     O tome u ovom monografskom izdanju pišu Zlatko Gall, Alem Ćurin, Rudi Aljinović, Veljko Krulčić, Jules Radilović, Ante Obuljen, Sibe Kvesić, te je kao dodatak objavljen intervju kojeg je Gotovac 1978. dao novinaru Vojku Mirkoviću.

     Monografija, koju je priredio Veljko Krulčić, sadrži i kompletnu Gotovčevu stripografiju, a ukazuje i na njegove vrijednosti kao agilnog popularizatora stripa, te kao teoretičara devete umjetnosti – nezaboravne su njegove analize stvaralaštva Hala Fostera, Andrije Maurovića, Julesa Radilovića, kao i najave budućih karijera Bore Pavlovića i Alema Ćurina.

     Opus Frane Gotovca više-manje je ujednačen i kao takvog ga je teško vrijednosno rangirati, ali se „Crni biser“ – strip koji vješto balansira između nekoliko žanrovskih matrica sa snažnim emocionalnim nabojem i psihološki motiviranim likovima – ipak u svijesti čitatelja i stručne javnosti nametnuo kao njegov zaštitni znak, pa je u ovoj mini-monografiji i objavljen.

S ovom monografijom, koja ima opseg 100 strana i izdana je u tvrdom uvezu, nakladnik „Vedis“ je započeo svoju novu ediciju koju je imenovao „Bolja prošlost“. Za likovnu opremu monografije zadužen je Branko Gredelj. Cijena knjige je 13 eura, a sve informacije i narudžbe na adresu: „Vedis“, Badalićeva 14, Zagreb, na www.vedis.hr ili tel. 01/3698-774, 098/380-331, odnosno vedis@zg.t-com.hr.

Press: Bookglobe

Piše: Aleksandar Manić

     Petites éclipses
     Scenario: Jim i Fane
     Crtež: Fane i Jim
     Casterman, 2007

     Nekoliko dana pred veliko pomračenje sunca, grupa prijatelja, tridesetogodišnjaka, odlazi na selo, na jugu Francuske, da se odmori i da prisustvuje neobičnom prirodnom fenomenu. Situacija deluje kao katalizator na troje muškaraca i tri žene, već načete životom, prepune planova, ali i razočarenja. Uz roštilj, pivo, smeh, galamu, svadju, seks i mirenje, medju njima se odvijaju male i velike drame. Nalik adolescentima, sapetim u telima zrelih ljudi, oni istražuju sopstvene duše, ali i tudje, izmišljaju smicalice i sprdnje, i postavljaju večna pitanja: šta je ljubav, šta je prijateljstvo, šta je smisao života...

     Grafički roman je uradjen u četiri ruke. Svaki od autora je stvorio tri lika, a scenario je razvio Jim. Story-board i olovku su uradila oba autora zajedno, a tuširanje je na sebe preuzeo Fane, već poznat po stripu "Joe Bar Team". Scenario polazi iz zadate situacije, svima poznate ne samo iz života, nego i iz mnoštva filmova, a posebno iz popularnih knjiga francuskog pisca Beigbedera. Istovremeno, radi boljeg komercijalnog efekta, oni su se potrudili da unesu voajerističku notu televizijskih emisija nalik "Velikom Bratu". Karakteri su delimično neubedljivi i povremeno izveštačeni, a često se oseća nedostatak finese u konstrukciji zapleta. Grafizam, uspešan kompromis izmedju Jimovog glamura i Faneovih kararikatura, odgovara tonu priče. Faneov stil nalazi inspiraciju u velikom belgijskom majstoru Franquinu – crno, belo i nijanse sivog. Montaža je efikasna i fluidna, malo monotona u početku, klasična u nastavku, a na kraju čak i neobična.

     Naracija ovog grafičkog romana uradjena je sa ciljem da stvori efekat "identifikacije". Slabost, ali i šarm se upravo nalazi u prepoznavanju emotivnih i intelektualnih klišea i opštih mesta koje i mi sâmi neprekidno upotrebljavamo. Uprkos stereotipima karaktera, situacije i dijaloga, autori su uneli dozu humora i podsmešljivosti u ovaj grafički roman, čineći ga vrlo zabavnim za čitanje.

Piše:Vane Trajkov

     TAJFA ART”-OVOGODINEŠNI LAUREATI

     Mladite i veće afirmirani: Davor Dramićanin, Igor Jovčevski i Zdravko Girov koišto se odzivaat i na zaedničkoto ime “TAJFA ART” se ovogodinešni dobitnici na Priznanieto za razvoj i afirmacija na stripot vo Makedonija .Ova priznanie će im se dodeli za vreme na 6-tiot po red MEĐUNARODEN SALON NA STRIP “VELES 2008”, organiziran od strana na Strip centar na Makedonija.
     So tek na vremeto ovaa najstara i najrenomirana strip manifestacija vo našata zemja, i pokraj hroničnata besparica, go stekna zasluženiot publicitet so se pogolema masovnost i publika. Otvaranjeto na istata će bide na 14 noemvri vo Likovniot salon vo Veles
     Osven prezentirawe na dosegašnata rabota na “TAJFA ART” organizatorot predvide i pretstavuvanje na svetski poznatiot strip avtor Igor Kordej od Hrvatska, potoa dodeluvawe na nagradi i izložba na delata od ovogodinešniot Međunaroden konkurs za strip kade ovaa godina učestvo zemaa preku 120 avtori od 26 zemji od site kontinenti.Svoe mesto na salonot će najdat i makedonskite strip izdanija: ALAN FORD, STRIP KREATOR, prviot makedonski specijaliziran strip sajt i drugi sodržini.


     ТАЈФА АРТ - ОВОГОДИНЕШНИ ЛАУРЕАТИ

     Младите и веће афирмирани: Давор Драмићанин, Игор Јовчевски и Здравко Гиров коишто се одзиваат и на заедничкото име “ТАЈФА АРТ” се овогодинешни добитници на Признанието за развој и афирмација на стрипот во Македонија .Ова признание ће им се додели за време на 6-тиот по ред МЕђУНАРОДЕН САЛОН НА СТРИП “ВЕЛЕС 2008”,организиран од страна на Стрип центар на Македонија.
     Со тек на времето оваа најстара и најреномирана стрип манифестација во нашата земја, и покрај хроничната беспарица, го стекна заслужениот публицитет со се поголема масовност и публика. Отварањето на истата ће биде на 14 ноември во Ликовниот салон во Велес.
     Освен презентирање на досегашната работа на “ТАЈФА АРТ” организаторот предвиде и претставување на светски познатиот стрип автор Игор Кордеј од Хрватска ,потоа доделување на награди и изложба на делата од овогодинешниот Међународен конкурс за стрип каде оваа година учество земаа преку 120 автори од 26 земји од сите континенти.Свое место на салонот ће најдат и македонските стрип изданија: АЛАН ФОРД, СТРИП КРЕАТОР, првиот македонски специјализиран стрип сајт и други содржини.

Autor: Simon Vučković

povratak na vrh

Piše: Strip vesti

Uređuje: Marko Ajdarić

Press: Fibra

Dva starčića, Edmond i Emile, dijele mnogo zajedničkih osobnina: obojica su udovci, vole bijelo vino, iznad svega uživaju u pecanju, ali i pate od samoće. Stvari se stubokom mijenjaju kad Emile sazna kako Edmond traži (i pronalazi) partnerice putem agencija, te da se potajice bavi slikarstvom - ili, točnije rečeno, aktovima. Kad Edmond iznenada umre, Emile odlučuje kako je došlo vrijeme da promijeni svoj život ...      "Potočići" su nježna, pametna, smiješna, osjećajna komedija koja uspješno zaobilazi opća mjesta i još uspješnije pronalazi put do čitateljskih i kritičarskih srca.      Kao i obično, nudimo vam na čitanje preview od 45 stranica (PDF, 18Mb).      Kolorka 1 • Potočići • 92 stranica • Kolor • 215 x 280 mm • tvrdi uvez • Scenarij Pascal Rabate • Crtež Pascal Rabate • Prijevod Goran Marinić • Lektura i redaktura Josip Sršen • Dizajn Melina Mikulić • Datum objavljivanja 15.11.2008 • Cijena 130 Kn      SAD osvajaju Filipine u ratu sa Španjolskom, što izaziva otpor lokalne gerile. Borbe su krvave i nemilosrdne, pa pukovnik Harris, zapovjednik američke vojske pokušava dogovoriti mirovne pregovore. James Stapleton, stari Harrisov prijatelj, dolazi u vojni logor upravo u trenutku kad pregovori trebaju započeti. Ali, naravno, stvari kreću po zlu ...       Pročitajte prvih 17 stranica (PDF, 8Mb).      Kolorka 2 • Čovjek s Filipina • 52 stranica • Kolor • 215 x 280 mm • tvrdi uvez • Scenarij Giancarlo Berardi • Crtež Ivo Milazzo • Prijevod Marko Šunjić • Lektura i redaktura Darko Macan • Dizajn Melina Mikulić • Datum objavljivanja 15.11.2008 • Cijena 85 Kn Marco pokušava nastaviti živjeti nakon očeve smrti. Svagdanja je to borba s vlastitom tjeskobom, uspomenama na oca, majčinom samoćom, supruginom željom za djetetom i potrebom da pomogne radnicima u brodogradilištu koje se zatvara. Drugi, završni dio ovog iznimnog djela nastavlja u istom tonu kao i prvi, koji je naprečac osvojio svjetsku i domaću publiku. Taj snažan kontrast sjete i sreće, očajničke potrage za smislom života i bezbrižnog uživanja u malim stvarima, obiteljske idile i beznađa stvarnog svijeta nasmijat će vas i rastužiti do suza, ostavljajući gorkoslatki okus u ustima za sobom.      Svagdanja borba je tako osobna, a ipak tako univerzalna; tako bliska, a ipak tako daleka; tako topla, a ipak tako hladna. Pročitat ćete je u dahu, ali odjeke ćete joj čuti još dugo, dugo nakon što je odložite.      Svagdanja borba 2 • Svagdanja borba • 128 stranica • Kolor • 240 x 320 mm • tvrdi uvez • Scenarij Manu Larcenet • Crtež Manu Larcenet • Prijevod Goran Marinić • Dizajn Melina Mikulić • Datum objavljivanja 15.11.2008 • Cijena 150 Kn                                                                                             „Rat je kod nas stigao osamnaestog siječnja. Naravno, bilo je i drugih ratova uokolo, ali oni nisu imali nikakve veze s nama. Bili su to crnački ratovi. Arapski ratovi. Slavenski ratovi. Naš je rat počeo osamnaestog siječnja i u nekoliko je dana sve promijenio...“      Stefano, Christian i Giuliano su tinejdžeri koji je zatekao ratni vihor. Stefano, koga zovu „Killerčić“ je bezobziran i opasan, Christian naivan i povodljiv, a Giuliano slab i „drugačiji“. Nakon što upoznaju Felixa, životi će im se nepovratno promijeniti...      „Bilješke za ratnu priču“ su pokupile sve najvažnije svjetske nagrade, a s Gipijem je talijanski strip konačno dobio novog velikog autora i Prattova nasljednika.      „Koliko blizu ti bombe moraju eksplodirati da bi si rekao kako je neki rat tvoj?“      Pročitajte prvih 47 stranica! (PDF, 10Mb).      Orka 11 • Bilješke za ratnu priču • 120 stranica • C/B • 215 x 280 mm • tvrdi uvez • Scenarij Gipi  • Crtež Gipi  • Prijevod Marko Šunjić • Lektura i redaktura Josip Sršen • Dizajn Melina Mikulić • Datum objavljivanja 15.11.2008 • Cijena 130 Kn Karim ima 22 godine i lošu reputaciju. Priča se da masno zarađuje na kartama, da prodaje drogu i da ima AIDS, ali da mu ni jedna žena ne odolijeva i da spava samo s najbogatijima, za novce. Alexandre Barbieri ima sedamnaest godina, ne karta se, ne drogira se i ne spava s bogatim ženama, ali bezuvjetno obožava Karima. Štoviše, spašava ga od lokalnog političara koji ga zatiče u krevetu s njegovom ženom i tada kreće njihova nevjerojatna pustolovina koja će ih odvesti niz francusku Autocestu sunca. U tom bijegu od poludjelog fašiste i njegovih fanatika susreću obespravljene i bijesne radnike i emigrante, kamiondžije, dilere, kriminalace, pandure, konobarice, razmaženu curicu, njenu majku rospiju i tatu kurvara u suludom vrtologu događaja što ih prijeti progutati...      Autocesta sunca je prva europska manga nastala po narudžbi japanskog giganta Kodanshe te Baruovo najuspješnije i najznačajnije djelo, okrunjeno Grand Prixom festivala u Angoulèmeu 1995.      Ovaj put vam poklanjamo preview od čak 91 stranice na čitanje! (PDF, 23Mb).      Orka 10 • Autocesta sunca • 216 stranica • C/B • 215 x 280 mm • tvrdi uvez • Scenarij Baru  • Crtež Baru  • Prijevod Marija-Mihaela Perković • Lektura i redaktura Josip Sršen • Dizajn Melina Mikulić • Datum objavljivanja 15.11.2008 • Cijena 130 Kn      — Što je to lijes?      — Velika kutija.      — I bit će sasvim sam u svojoj kutiji?      — Da.      Prvih 18 stranica su dostupni na download (PDF, 7MB)      Orka 9 • Lucin pogreb • 80 stranica • C/B • 215 x 280mm • tvrdi uvez • Scenarij Benoit Springer • Crtež Benoit Springer • Prijevod Nataša Polgar • Lektura i redaktura Josip Sršen • Dizajn Melina Mikulić • Datum objavljivanja 15.11.2008 • Cijena 80 Kn           9. listopada 1967, u bolivijskom selu La Higuera, Ernesto "Che" Guevara pada beživotno na pod od cigle u maloj školi. Slika tog tijela, okruženog ispitivačkim pogledima vojnika i novinara, je obišla svijet i natjerala milijune ljudi u plač. Srdačan, neutješan, bijesan plač. Bile su to godine protesta i mladi su buntovnici od tog trena dobili još jednu zastavu: onu s Cheovim licem.      Godinu dana poslije, 1968., Buenos Aires je oblijepljen plakatima koji najavljuju objavljivanje Chea, biografije koju su napravila najveća imena argentinskog stripa: Hector Oesterheld i Alberto Breccia, uz suradnju sina Enriquea. Uspjeh je bio trenutan. Strip se munjevito širio među mladima, prelazio iz ruke u ruku i postao neka vrsta revolucionarnog evanđelja.      1974. kriza u Argentini kulminira vojnim udarom. Odjednom se cijela zemlja morala odreći uspomene na Guevaru, a Che biva zabranjen. Prijeteća spirala zločina tjera crtače da se riješe originalnih tabli i svih primjeraka stripa koje su posjedovali. Svih osim jednog, koji je godinama ostao zakopan u vrtu ispred njihove kuće. Che umire po drugi put.      1987., s padom diktature, ponovo izlazi na vidjelo i s Brecciom odlazi u Španjolsku. I tako ovaj zabranjeni klasik započinje svoje putovanje Europom, koje ga, evo, konačno vodi i do Hrvatske.      Kao i obično, obilan preview od 45 stranica možete pogledati ovdje (PDF, 3Mb).      Orka 8 • Che • 96 stranica • C/B • 215 x 280mm • tvrdi uvez • Scenarij Hector German Oesterheld • Crtež Enrique Breccia • Alberto Breccia • Prijevod Irena Rašeta • Lektura i redaktura Josip Sršen • Dizajn Melina Mikulić • Datum objavljivanja 15.11.2008 • Cijena 100 Kn Francesco mora pronaći način kako probuditi Ameriga iz obamrlosti te izbaviti Filomenu iz consigliorijevih kandži, a jedini koji mu u tome može pomoći je njezin bivši ljubavnik Antonio. To ne može i neće dobro završiti pa će cijena koju će Filomena morati platiti biti previsoka ... jer Amerigo, kao svaki pošteni Talijan, ne oprašta nevjeru!      Novi nastavak dogodovština Centobucchijevih neodoljiv je kao i svi prethodni!      Spaghetti Brothers 5 • Spaghetti Brothers • 196 stranica • C/B • 215 x 280mm • tvrdi uvez • Scenarij Carlos Trillo • Crtež Domingo Mandrafina • Prijevod Marko Šunjić • Lektura i redaktura Darko Macan • Dizajn Melina Mikulić • Datum objavljivanja 15.11.2008 • Cijena 115 Kn           Dvadesetak godina nakon zbivanja u prošloj knjizi uloge su se promijenile, ali međusobne ljubavi i mržnje još plamte. Centobucchijevi su ostarjeli, neki su živi, neki nisu, a James Ricci, Carmelin sin i televizijski scenarist, pokušava iskopati što više prljavog rublja za knjigu o braći Spaghetti. Opasna je to zadaća za janje u obitelji vukova.      Pred vama je šesti i posljednji čin sage o Centobucchijevima. Desert.      Spaghetti Brothers 6 • Spaghetti Brothers • 200 stranica • C/B • 215 x 280mm • tvrdi uvez • Scenarij Carlos Trillo • Crtež Domingo Mandrafina • Prijevod Marko Šunjić • Lektura i redaktura Darko Macan • Dizajn Melina Mikulić • Datum objavljivanja 15.11.2008 • Cijena 115 Kn      Naravno, tu moramo spomenuti i novih osam knjiga Ken Parkera 57-64.

Piše: Predrag Ikonić

Press: Veseli četvrtak

Press: Vedis

     FUIS – MAUROVIĆEV „CRNI JAHAČ“ KONAČNO U STRIP-KNJIZI

     Nevjerojatno je, ali i istinito da „Crni Jahač“, najčešće spominjan strip Andrije Maurovića, crtača koji je ovdašnju stripovnu umjetnost postavio u isti red vrijednosti s europskim i svjetskim vrhuncima, štoviše i ostvarenje za koje se može reći da je zaštitni znak devete umjetnosti na našim prostorima, tek sada – nakon punih sedam desetljeća – dobiva svoje prvo knjižno ukoričenje.

     U međuvremenu je ovaj strip prerastao u serijal, no rijetko je ponovno tiskan (najvažniji njegov reprint je projekt nakladnika „Lykos“ koji ga je 1962. objavio u šest sveski položenog formata). Ali, „Crni Jahač“ je neovisno od bilo čega – zajedno s nastavkom „Misterije Zelenih močvara“ - zadobio status kultnog ostvarenja.

     „Crni Jahač“ je tjedna (u formi table magazinskog formata) verzija dnevnog stripa „Gospodar Zlatnih bregova“ koji je u „Novostima“ (po dvije pasice) izlazio od 31. siječnja do 16. lipnja 1937. godine. Objavljen je u prvih dvadeset brojeva tjednika „Mickey strip“ (od 19. ožujka do 16. srpnja 1938), lista kojeg su kao zajednički projekt pokrenuli upravo autori, scenarist Franjo Fuis i crtač Andrija Maurović. Štoviše, sâm tjednik nazvali su prema anglosaksonskoj inačici (Old Mickey) imena glavnog junaka Starog Mačka, a koje se u stripu koristi.

                                                                                                                                                                                      „Gospodar Zlatnih bregova“, odnosno „Crni Jahač“, sjećaju se suvremenici, izazvao je u drugoj polovici 30-ih zanimanje kao niti jedan strip dotad – do te mjere da je bio važan tržišni adut listova u kojima je objavljivan, ali i da su najnestrpljiviji čitatelji znali tijekom dana ili tjedna nazivati redakcije „Novosti“ i „Mickey stripa“ kako bi im se telefonski ispričali daljnji nastavci stripa.

     O tom i drugim fenomenima Starog Mačka, Crnog Jahača i ostalih junaka, samog stripa i njegovog crtača napisani su brojni tekstovi, eseji, sociološke analize, pa i cijele studije; o njima se raspravljalo na okruglim stolovima, u televizijskim debatama, na sveučilišnim predavanjima i seminarima. Izlagan je na nizu izložbi i u mnogim galerijama, od Zagreba do Pariza.

     Vezano za recepciju i značaj stvari su, međutim, toliko jednostavne da jednostavnije ne mogu biti. Fuis i Maurović su se u formi nove medijske atrakcije, koja je u ovoj sredini tek stjecala građanski status u sâm osvit nadolazećeg ratnog vihora, poistovjetili s ukusom i potrebama publike. U jednom strogo amerikaniziranom žanru stvorili su svoju „lokalnu“ varijantu priče o Dalekom Zapadu, originalnu i netipičnu, dramaturški slojevitu, napetu i bogatu, likovno osebujnu, koja je kao takva bitno odskakala od svega ostaloga što se moglo pronaći u tadašnjim tiskovinama i popularnoj kulturi.

                                                                                                                                                                                      Povjesničar umjetnosti dr Zlatko Posavac je o ovom stripu napisao: Crni Jahač je bez sumnje majstorsko djelo hrvatskog stripa! Jednostavan, tečan i dinamičan scenarij, tijesno povezan uz crtačku vještinu Maurovićevu, daje najviši domet u svojoj vrsti. Istaknuti je pri tome da likovna morfologija tog stripa upućuje na izvornost i jednu speci­fičnu stilizaciju, kojoj nema uzora u svjetskom stripu.

     Ukratko, „Crni Jahač“ (ili „Gospodar Zlatnih bregova“, kako vam drago) definitivno je kvalitativno nadživio protekla razdoblja ne gubeći na dojmljivosti i atraktivnosti niti nakon sedamdeset godina. To je bio i povod da se kao svojevrsno „obljetničarsko“ izdanje (1938-2008) objavi (uz samo najnužnije leksičke prilagodbe i retuše) integralna verziju ovog remek-djela iz „Mickey stripa“.

     Knjiga stripa „Crni Jahač“ objavljena je u velikom formatu, u tvrdom uvezu, na 160 stranica, a osim kompletnog stripa donosi tekstove Fadila Hadžića „Najbolji crtač stripa u Europi ili Maurović, sam samcat“, Veljka Krulčića „Crni Jahač – sedamdeset godina kasnije“, te kao „iznenađenje“ kolor reprinte naslovnica „Mickey stripa“ iz 1938. s Maurovićevim ilustracijama „Crnog Jahača“. Autor likovno-grafičkog oblikovanja knjige je Branko Gredelj.

     Po cijeni od 20 eura knjiga se može dobiti direktno kod izdavača: „Vedis“, Badalićeva 14, Zagreb, tel. 01/3698-774, 098/380-331 ili na vedis@zg.t-com.hr.

     Nakladnik „Vedis“ u najskorije vrijeme namjerava objaviti i „Misterij Zelenih močvara“, nastavak „Crnog Jahača“, isto objavljen 1938. u „Mickey stripu“.

Piše: Aleksandar Manić

     QUELQUES MOIS A L'AMELIE
     Scenario i crtež: J-C. Denis
     Dupuis, 2002

     Pedesetogodišnji pisac Aloys Clark, nalazi se u duhovnom ćorsokaku. Opterećen samoćom, progonjen smrću svoga oca, bez inspiracije i bez mogućnosti da išta napiše, on kruži Francuskom i u bibliotekama i kulturnim centrima, ogorčeno govori o književnosti i napija se. Iz depresije ga izvlači knjiga koju slučajno nalazi zagubljenu na svojim policama. Priča, nalik autobiografiji prepunoj optimizma, zavodi ga u toj meri, da se odlučuje da krene tragom autora. Zaustavlja se u mestu Amélie, gde susreće Marianne, lepu prodavačicu u lokalnoj knjižari. Druženje sa njenim sinom, razgovori sa njom i razmena emocija, izvlače ga iz depresije i pomažu mu da ponovo počne da piše.

     Denijev strip o Clarku postavlja pitanja o stvaralačkom radu, o zgadjenosti samim sobom, o zanimanjem za tudim životima, o sopstvenim i tudjim tajnama, o ljubavi kao motoru života... Naracija je efikasna, ritam je vrlo pravilan, ispresecan analepsama i didaskalijama, dijalozi su irnonični i sarkastični, a teme su znalački upletene, dajući tako pripovesti lep reljef. Scenarističkom pristupu je uskladjena grafička obrada, jednostavna i elegantna, klasične montaže. Crtež, nalik Hergeovim sledbenicima, poseduje debele konture, tipične za "čistu liniju", a senčenja, uprkos svojoj rudimentnosti, povremeno učestvuju u ambijentima. Briga o realističkim detaljima sistematski ustupa mesto narativnoj efikasnosti. Kolor, sveden, ne učestvuje samo u ambijentima, nego i u psihološkom naboju scena.

     Denisev književni pristup u obradi teme koja varira od tragedije do komedije, produžava se i van albuma. Naime, strip se završava Aloysovom odlukom da napiše roman, a taj roman je potom i izašao u obliku knjige kod drugog francuskog izdavača.

Press: Beli put

Uređuje: Marko Ajdarić

Press: CRŠ

     Ovogodišnji međunarodni festival stripa Crtani romani šou održat će se od 14. do 16. studenog u prostorijama Studentskog centra u Zagrebu. Gosti festivala bit će hrvatski velikani stripa Jules Radilović, Rudi Aljinović, Ivica Bednjanec, Žarko Beker, Esad Ribić i Miki Muster iz Slovenije.

     Hrvatski velikani stripa

     U svim ljudskim djelatnostima postoji tendencija kategoriziranja. Takve tendencije postoje i u umjetnosti, pa, dakako i u strip umjetnosti. Kod toga uzimaju se različiti kriteriji, ne samo vrijednosni, pa imamo kategorizaciju po razdobljima, stilu, tehnici rada, uzorima, publikacijama, pripadnosti formalnim i neformalnim grupama, odnosno generaciji, itd.
     Najčešća kategorizacija je po razdobljima ili pripadnost određenoj generaciji. Kako to najčešće susrećemo u svjetskoj strip-publicistici, ni kod nas pisci analitičari i teoretičari stripa nisu imuni. Već je notorna podjela na razdoblje protostripa do 1935. godine, te zlatno doba hrvatskog stripa od 1935. do 1945. godine, zrelo razdoblje hrvatskog stripa od 1950 do 1970., pojava i razdoblje "Novog kvadrata“ i post –Novog kvadrata, te konačno moderno doba uglavnom iza 1990. godine do danas u kojem su se pojavili i još djeluju mnogi mladi strip-crtači mnogi pravi majstori stripskog izričaja.
     S nostalgijom i divljenjem rado evociramo razdoblje od 1935. do 1945. godine koje su obilježili dvojica istinskih velikana strip umjetnosti: Andrija Maurović i Walter Neugebauer. Svojim bogatim opusom i zrelom stvaralačkom virtuoznošću zasjenili su sve druge crtače tog razdoblja ali i uspostavili estetske kriterije koje su samo pojedinci iz budućih generacija strip umjetnika dosegli.

     Julio Radilović-Jules, Žarko Beker i Ivica Bednjanec iz generacije koja je započela svoje djelovanje tijekom 1950-tih, a punu zrelost dosegla u 1960-tim, zasigurno su strip-umjetnici koji su nedvojbeno udovoljili svim estetskim strip-kriterijima po kojima ih možemo staviti uz bok Mauroviću i Neugebaueru velikanima strip umjetnosti u Hrvatskoj koji su im prethodili.

     Jules Radilović (rođ. 1928.) od 1952.godine do danas ostao je vjeran strip umjetnosti. On je svojim djelima i prepoznatljivim crtačkim umijećem ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatskog stripa. Stvorio je brojne strip junake, nekoliko serijala (Kroz minula stoljeća, kapetan Leši, Afričke pustolovine, Šerloka Holmsa, Partizane) i brojne druge radove najrazličitijih žanrova, tema iz raznih razdoblja. Objavljivao je diljem svijeta u najprestižnijim magazinima i strip-revijama izazivajući divljenje svojim originalnim bogatim crtačkim rukopisom.

     Žarko Beker (rođ 1935.) intenzivno se bavio stripom samo u jednom razdoblju od desetak godina krajem 1950-tih i prvoj polovici 1960-tih. Poslije se vratio stripu samo povremeno i privremeno. Vrlo brzo je pokazao svoj grafički prepoznatljiv stil, sigurnih jasnih i definiranih poteza kistom ili perom, odnosom tamnih i bijelih ploha, smionim kadriranjem s izmjenom statičnih i egzaltiranih vrlo dinamičkih likova, životinja i pejsaža. U kratkom razdoblju stvorio je impresivan opus: Pavel Biri, Demonja, Zaviša Koraljka, Neven i Bobo, Špiljko, Magirus. ... Objavljivao je uglavnom u „Plavom vjesniku“, a stripovi su doživjeli brojne reprinte potvrđujući i podsjećajući da se radi o velikom majstoru stripa koji tim opusom pripada u krug najvećih hrvatskih strip-umjetnika.

     Teško je nešto novo napisati o Ivici Bednjancu (rođ. 1934.) koji je uz Julesa također cijeli svoj životni vijek vjeran stripu. Od skromnih početaka u Petku 1953. godine tijekom 1960-tih godina i suradnje s Dečjim novinama iz Srbije kada je usavršio i dotjerao svoj prepoznatljivi jedinstveni stilizirani crtež, do zrelog razdoblja koje je obilježila suradnja s omladinskim listom „Modra lasta“ u kojoj objavljuje svoje stripove do danas. Suradnja s „Modrom lastom“ u vrijeme kad je strip imao utočište jedino u tom listu za mlade omogućila je brojnim generacijama odrastanje uz strip najviše kvalitete crtački virtuozan s neobično gipkim dinamičnim linijama. Za ilustraciju tog jedinstvenog crtačkog stila dovoljno je pogledati tablu bilo koju čuvenog serijala „Osmoškolci“ ili strip „Nježni sport“koji je objavljen u SN reviji (i posebnoj strip knjiizi), odnosno hvaljeni strip o Barunu Trenku iz ZOV-a. Zahvaljujući Bednjančevu neprekidnom djelovanju na polju stripa novi naraštaji su upoznavali strip formu i u razdoblju kad su ostali domaći strip umjetnici ili već umrli ili napustili rad na stripu ili ga nastavili suradnjom s inozemnim magazinima. Opus Ivice Bednjanca nezobilazan je u svakom pregledu povijesti hrvatskog stripa, a svojom vrhunskom kvalitetom i jedinstvenom crtačkom vještinom i on pripada velikanima hrvatskog stripa.

     Esad Ribić
     Rođen je 1972. godine u Zagrebu gdje je završio Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn, smjer grafički dizajn. Početkom 90-tih godina počinje se baviti stripom i ilustracijom. Prve stripove i ilustracije radio je za Plavi zabavnik i horor strip za njemačkog izdavača Bastei. Danas slovi kao jedan od najpoznatijih hrvatskih strip crtača u svijetu, a trenutno radi za američku izdavačku kuću Marvel na projektu SUB-MARINER. Za Marvel je naslikao četverodijelne serijale ''Loki'' i ''Silver Surfer: Requiem'', a za Algoritam je izradio 14 naslovnica i to za serijal o Milesu Vorkosiganu autorice Lois McMaster Bujold i 3 naslovnice za serijal Georga R. R. Martina. Tehnika u kojoj radi stripove i ilustracije je kombinacija vodenih boja, gvaša i akrila.

     Miki Muster
     Akademski kipar, ilustrator i animator, Miki Muster je pionir slovenskoga stripa i animiranih filmova, koji je duboko obilježio i sudjelovao u stvaranju slovenske popularne kulture zadnjih pola stoljeća. Legendarne pustolovine Zvitorepca , Lakotnika i Trdonje, koji su najčitaniji i najprodavaniji strip u Sloveniji ikad, upravo su prošle godine slavili svoju pedeset petu godišnjicu. U sedamdesetim i osamdesetim godinama je radio prije svega u Njemačkoj, gdje je stvarao animirane filmove za brojne naručitelje, a naročito plodna je bila suradnja s istaknutim karikaturistom Guillermom Mordillom. Osim opsežnog opusa s više od pet tisuća tabli stripova i više od deset sati crtanih filmova, stvorio je i brojne slikovnice po motivima domaće i svjetske književnosti za mlade, ilustracije za knjige i karikature za časopise. Njegova se televizijska grafika i animacija, na čelu s Cik-Cak zečićima, zapisala u vizualnu podsvijest mnogih slovenskih generacija, kao i animirane televizijske reklame za Jelovicu, Mercator, Elan, Fructal, Šumi, Ljubljanske mljekare i mnoge druge. Klasik devete umjetnosti, Miki Muster, je transgeneracijski autor, koji je danas jednako aktualan kao na početku svoje karijere. Za svoju ikonu ga je uzela i zadnja generacija slovenskih strip crtača, koji se još i danas suočavaju s jednakim predrasudama s kakvima se cijeli život majstor Muster sukobljavao; strip kao neosporna umjetnička forma, naime, još uvijek nije prihvaćen u slovenski kulturni kanon.

Pres: Marketprint

Piše: Strip vesti

Press: Veseli četvrtak

Press: Varm comics

Piše: Aleksandar Manić

     LUCILLE
     Scenario i crtež: Ludovic Debeurme
     Futuropolis, 2006

     Lucille je nesigurna i anorektična devojka u konfliktu sa preterano brižnom i normativnom majkom. Arthur je sin mornara-ribara, alkoholičara i povremeno nasilnog sa svojom porodicom. Pred samoubistvo, Arthurov otac svome sinu menja ime u Vladimir, kao što je i njegov otac njemu promenio ime u Vladimir, prenoseći na dete porodični skript. Da bi izdržavao porodicu, Vladimir napušta školu i počinje da radi u apoteci kao dostavljač lekova i tako sreće Lucille. Ljubav se radja izmedju dvoje mladih, čiji životi ćopaju pod teretom porodičnih psihoza. Potom, oni se odlučuju da pobegnu iz Francuske i zaustavljaju se u Toskani.

     Sartreove reči da "roditelji imaju decu, a deca imaju sudbine" dolazi do punog izražaja u postavci ovog, delimično, autobiografskog grafičkog romana (anoreksija, alkohilizam oca). Imajući utisak da nisu voljeni, da nisu shvaćeni i da ne žive, dvoje mladih se zatvaraju u sebe. Vešto vodjena priča, na 540 strana, prikazuje preobraženje larve u leptira. Promena dolazi u trenutku kada mladi shvataju da ih je partner prihvatio onakve kakvi zaista jesu. "Govoriti o mladosti, znači, govoriti o onome što je još uvek moguće. O nadi – kaže Ludovic Debeurme. Odličan scenarista, on je pažljivo razvio karakterizaciju dvoje protagonista i dobro postavio intrigu koja u sebi nosi veliki emotivni naboj.

     Naracija je višeslojna i autor rado upotrebljava radikalne elipse, košmare, fantazme i sećanja. Konstrukcija je fluidna, dok je montaža netipična. Debeurme ne upotrebljava klasičnu kompoziciju table, niti se služi uokvirenim kadrovima. Scene lebde u prostoru. Minimalistički crtež obraća pažnju samo na suštinsko i tako daje veći reljef sâmoj pripovesti. Linija je vrlo jednostavna, sa malo šrafure i olakšava teret zapleta. Medjutim, grafizam povremeno deluje hladno u odnosu na emocije koje u sebi nosi priča.

     Inače, ovaj album, crtan neposredno bez preliminarnog stvaranja scenarija, tek je prvi tom priče o dvoje mladih. Album je prošao zapaženo i kod čitalaca i kod kritike, i često je bivao poredjen sa grafičkim romanima Clowesa i Warea. Nastavak se očekuje naredne godine.

Press: Lavirint

     Posle par sedmica bezuspešnih startanja ižongliranja između neodgovornog mene i ostatka ekipe, sreća, čast i izrazito zadovoljstvo mi je da napokon najavim izlazak nove Lavirintovske serije znane imenom Sergej Strip!

     Dotično izdanje je najvećim delom posvećeno svome "titularnom" junaku tako da će te na ove 24 stranice (+bledo odztampane korice) uživati u nastavcima Sergejevih avantura započetih u Mister Mačak Magazinu #1-4.
     Ostatak broja, ovaj put, zauzima čika Jusuf Sršen sa svojom brkastom opsesijom:)
     Već za dva meseca (pa nadalje, nadam se, istim ustaljenim tempom) Sergej Strip će doneti novi nastavak i tako dok čika Macanu ne dosadi ili Lavirint ne bankrotira.
     Opcija 2 je verovatnija:)

     shoutouts to: McN-i na strpljenju, Melini na dizajnu, Tončiju (Ecchi rulz!:) na naslovnjači, Jusufi na zadnjici, Zlaji na sklapanju, Plavom na ispodzitisanju!

     U prodaji po nepopularnoj ceni od 150 dindžusa u Darkwoodu od utorka sabajle, u Alan Fordu od četvrtka a u Zagrebu, nadam se, debituje na InterliCrShu.
     15 kuna? - najverovatnije.

Press: Komiko

Leteća viljuška, treći broj edicije Zlatno doba, u prodaji će se naći od utorka 04. 11, na sledećim prodajnim mestima u Srbiji:

     BEOGRAD
     Striparnica Alan Ford (Blok 24)
     Striparnica Darkwood (Tržni centar Zeleni venac)
     Knjižara Beopolis (Dom omladine)

     NOVI SAD
     Klub obožavalaca stripa (Kralja Aleksandra 10)
     Antikvarnica Matice srpske (Pašićeva ulica)

     ZRENJANIN
     Knjižara Teatar (Trg slobode 7)

     Postoji mogućnost da bude uređena i prodaja u Nišu, a svi zainteresovani iz ostalih gradova mogu da se jave na adresu komiko.strip@gmail.com pa ćemo nešto smisliti.

     Kao i drugi brojevi Zlatnog doba, i Leteća viljuška će se uskoro naći u prodaji u striparnici Libellus u Zagrebu, i Striparni Stripoholik i Striparni Buch u Ljubljani.

     Iz uvodnika:
     ...Dve strip avanture Malog Žarka i njegovog mačka Marka objavljene su početkom 1950-ih kada su tehničke karakterističe izdavaštva u našoj zemlji bile na dosta niskom nivou te su izvorni materijali bili u lošem stanju. Iz tog razloga korišćeno je više izvornika, i birale su se najbolje table za obradu. Na kraju, rezultat je, a nadam se da delite ovo mišljenje, odličan , čime su sav trud i vreme opravdani.
     ...
     Sa Letećom viljuškom Ozrena Bačića edicija prvi put odstupa od realističnog autorskog izraza koji je uvek bio dominantan u srpskom stripu. Ipak, pošto postoji puno vrednih dela humorističkog i dečjeg stripa, ona će naći svoje mesto na stranicama ove edicije i ubuduće...

Priredio: Saša Rakezić

     Još jedno izdanje „Grrr! Programa” u galeriji „Elektrika”

     Saradnja umetnika iz Pančeva i Linca

     U galeriji „Elektrika” 25. oktobra održan je još jedan susret umetnika s domaće i evropske alternativne scene. U pitanju je najnovije izdanje GRRR! PROGRAMA, edicije izložbi i koncerata, koje uređuje strip autor Saša Rakezić. Gosti u „Elektrici” bili su umetnici iz Linca, austrijskog grada na Dunavu. Još krajem devedesetih Rakezić je u sopstvenoj kuhinji pokrenuo strip radionicu s domaćim autorima, koja je iznedrila nekoliko veoma zanimljivih izdanja. Ona su nastavila svoj život i pošto je radionica prestala da se održava. Vremenom je strip sveska „Kuhinja” postala popularna i među umetnicima van naše zemlje. Predstavljena je na nekoliko festivala u inostranstvu. Desilo se tako da su strip autori iz Linca, okupljeni oko magazina „Unkraut”, bili inspirisani ovim konceptom. Spontano su počeli da se sastaju u kuhinji jednog prijatelja i da crtaju. Nakon izvesnog vremena došlo je do kontakta između pančevačke „Kuhinje” i ovih umetnika.
     Gostovanje kolektiva „Unkraut” bilo je zanimljiva prilika da se na GRRR! PROGRAMU pojave i neka bitnija imena domaće scene. Tako su se za istim stolom našli Danilo Milošev Vostok, Maja Veselinović, Larisa Ackov, Vuk Palibrk, Radovan Popović, Zoran Jović i drugi. Zajedno s kolegama iz Austrije, stripadžije su realizovale zajednički strip po unapred zadatom scenariju. Ovo delo, nastalo zahvaljujući saradnji 17 autora, biće istovremeno objavljeno u Srbiji i u Austriji.
     Da bi kreativna saradnja umetnika iz različitih podneblja bila što potpunija, program je upotpunjen i prisustvom Miloša Tomića. Miloš je režiser i autor kratkih filmova rađenih u tehnici stop-trik animacije. Poslednjih godina živi na relaciji Prag –Berlin–Beograd. Ovo je njegova druga poseta Pančevu za kratko vreme – pre mesec dana održao je radionicu stop-trik animacije u Domu omladine. Ovog puta se predstavio svojim autorskim radovima. Naročit utisak na publiku ostavio je ekskluzivni materijal – upravo završen spot za beogradsku rok grupu „Repetitor”. Pored filmova, Miloš Tomić je predstavio i jednu mini-izložbu. U pitanju su dečji crteži avionskih bitaka koje je otkrio u jednom napuštenom podrumu u Pragu.
     – Volim da lutam starim delovima grada. U tim šetnjama često nailazim na interesantne stvari. Ovi crteži su me fascinirali svojom dinamikom i energijom. U pregršti detalja počeo sam da nazirem male, izdvojene kompozicije. Voleo bih da nekako dam život ovim crtežima i da ih u skorijoj budućnosti animiram – objasnio je Tomić.
     Galerija „Elektrika” je još jednom bila mesto kreativnog susreta ljudi s različitih meridijana. Svojim programima ovaj prostor neretko privlači publiku iz drugih gradova. Interesantno je da su posetioci galerije uglavnom i sami umetnici, što pokazuje koliko je ona značajna za strujanje ideja i širenje podsticaja za stvaranje.

     V. P.

     [Objavljeno: Pančevac, Broj 4269 , Pančevo 31.10.2008.godine]

Autor: Simon Vučković

povratak na vrh

Press: Bookglobe

Uređuje: Marko Ajdarić