1. Jedan si od rijetkih autora u Sloveniji koji se profesionalno bavi stripom. Kako to uspijevaš s obzirom na situaciju u kojoj je strip danas?

Godine 92, kad sam započeo crtati Bučmanove, nije stripove objavljivao ni jedan od pet dnevnih listova (nekoliko revija su bile prije iznimka , nego pravilo). Stripove su kontinuirano objavljivali samo "Mladina" i osnovnoškolski "Pil" (slovenska "Modra lasta"). Kada je bio led probijen (dakle, kada je "DNEVNIK" započeo objavljivati "Bučmanove") lako sam izabrao za koji ću časopis crtati. (Svi Slovenski stripaši su većinom objavljivali u obje gore navedene revije i "Stripburgeru", koji je upravo te godine počeo izlaziti.) danas je situacija potpuno drugačija; stripove objavljuju svi dnevni listovi i puno revija i dok si još nedavno lako nabrojao sve stripaše na prste jedne ruke, danas ih e pet puta toliko. Konkurencija je postala puno jača, s druge strane, zbog gospodarske recesije su se drastično snizili honorari; poneki i prepolovili ("DNEVNIK", "MLADINA"). Neke revije koje su objavljivale samo domaće stripove ("PIL"), razmišljaju sada o uvozu značajnijih stranih stripova.

2. Serijal za djecu "Bučmanovi" crtao si punih deset godina . Koliko znam bili su dobro prihvaćeni kod publike. Zasto si ih prestao raditi, je li u pitanju tvoja zasićenost temom ili je posrijedi urednička odluka?

Strip "BUČMANOVI" bio je isprva zamišljen da izlazi samo za POLETNE POČITNICE, ali se kroz prvih dva mjeseca čitateljima tako svidio, da je izlazio idućih deset godina. "DNEVNIK" je imao tada zaista dobre honorare, tako da sam iduće godine napustio mjesto grafičkog dizajnera i u potpunosti se posvetio stripu. Istini za volju, isprva "Bučmanovi" nisu bili nešto posebno, ni po crtežu ni po sadržaju. Kroz desetljeće svakodnevnog drila i strip i ja smo odrasli i posljednjih godina je strip postao zaista dobar i tim više mi je bilo žao kad su se u "DNEVNIKU" odlučili da ga više ne objavljuju. Ja bih ga s veseljem crtao još deset godina. Razlog zbog kojeg je "Ukinut" bio je posve financijske prirode (honorar), a moguće je i da su ga se urednici malo zasitili.

3. Crtao si i serijal "Matilda" namijenjen tinejđerima?
"MATILDA" je godinu dana izlazila u tinejđerskoj reviji "ANTENA" i bila je svojevrsna nadgradnja "BUČMANOVIMA". Ako su "BUČMANOVI" bili namijenjeni djeci, "MATILDA" je bila prije svega namijenjena svima s prvim, mladenačkim problemima: kako "uloviti" momka (djevojku), prvi spoj, prvi poljubac, prvi seks itd.

4. Trenutno radiš na novom serijalu pod nazivom "Tisa". Riječ je o još jednom serijalu za mlade. Je li to svojevrstan nastavak "Matilde" ili nešto sasvim drugačije?
Kažu da meni najviše leže stripovi s temom za mlade. Strip je koncipiran slično kao "MATILDA", samo što su glavni likovi Tisa i Bor, nešto stariji od Matilde i Jošta, i što se dešava u kamenom dobu. Sva druga vodeća nit u stripu je ista: ljubav i spolnost. Zanimljivo je da u posljednje vrijeme urednici zahtijevaju stripove u boji i tako je "TISA" moji prvi strip u boji. Ne bojim ga sam, nego to uspješno radi Lena, supruga kolege Matjaža Bertonclja.

5. Pored spomenutih serijala radiš i izuzetne autorske albume. Prvi je bio, sada već legendarni "Sperma in kri". Za njega kritičari kažu da je homage Moebiusu, a ti si u jednom intervjuu rekao da je ono najbolje što si do sada uradio.
Ja vrlo rijetko čitam svoje stripove. Zapravo, nikada. Ako je strip objavljen u albumu, pogledam ga i odložim na policu. Poslije toga ga više ne otvaram. Strip "SPERMA I KRV" je iznimka. Često ga uzmem u ruke i pogledam i iako sam s godinama sve više samokritičan prema ranijim radovima, do ovog mi je stripa još uvijek jako stalo; jer je prvijenac (crtao sam ga tri godine; sad nacrtam strip za album za pola godine). Osim toga, u to vrijeme, a strip je izašao 90-e, kod nas još nije bilo pornografskih revija, bile su neke erotike itd. ali sve "meka" varijanta. Nije dakle, bilo tvrde pornografije, koju sam trebao za svoj strip, tako da sam pornografiju prošvercao iz Italije. Naravno, drag mi je i zbog crtanja: gole figure u prostoru bez bilo kakve "scenografije". Taj strip sam poslao na neke adrese u inozemstvu (SAD; FRANCUSKA; ITALIJA), ali su mi "pozitivno "odgovorili jedino iz "GLENATA"- kao; s veseljem će objaviti kakav moj strip u istom stilu, samo da ne bude pornografski. Potom sam u "U istom stilu" pokušao nacrtati neki drugi strip s obučenim figurama i pozadinom, ali nisam bio zadovoljan s njim. Tako sam taj oblik crtanja napustio i posvetio se stripu za časopise.

6. "Bučmanove" si sabrao i objavio do sada u četiri albuma. Neki su ti zamjerali da suviše sliče "Calvinu and Hobbesu". Medjutim,u ovom stripu ne mogu se zanijekati i originalni autobiografski elementi koji ih čine lokalno atraktivnima.
U "BUČMANOVIMA" nastupaju prije svega, moji prijatelji, moje (bivše) djevojke i ja sam. najlakše crtam stvari koje dobro poznajem. kad sam išao , recimo, na tjedan dana u FIESO, imao sam za dva mjeseca scenarija. Često me ljudi pitaju zašto je FIESA tako često motiv u mojim stripovima. Stvar je slijedeća: Jedne sam večeri išao s prijateljem u Potrorož. za vikend. Bio je kraj svibnja ili početak lipnja, malo pošto je izašao album "Sperma i krv". Išli smo direktno iz diska (jer tamo nije bilo nikakvih djevojaka), malo pijani. I, kako smo bili pijani, smo, ne znam kako, pogriješili cestu za Portorož i našli se u Fiesi. Tada sam prvi puta bio tamo; prije toga nisam ni znao da postoji nekakva Fiesa. Bilo je kao u svetom pismu, genesis: Zemlja je bila pusta i prazna. tamo je bila jedna gostiona, čovjeka ni jednog. Totalna nula! Onda smo se išli kupat i na ručak s namjerom da produžimo do Portoroža. Kad, pristigne u Fiesu neki autobus i iz njega izađe 40 djevojaka imale su maturantski izlet. Četrdeset djevojaka i mi dva! Naravno da smo ostali cijeli vikend.

7. Bas ti autobiografski elementi i tvoj kritički odnos prema aktualnim temama koji su prisutni u svim tvojim stripovima ubrajaju te medu autore modernog senzibiliteta. Erotski naboj tvojih priča daje im dodatnu zanimljivost.
Mislim da dosta autora upotrebljava u svojim stripovima autobiografske elemente (Lavrič: "Crveni alarm", Bertoncelj: "Kratke zgodbe 2") i aktualne teme (Lavrič: "Bosanske basni", Smiljanič: "1991", Kastelić: "Afera Ortz"). istina je da erotskih stripova (osim Amalettij) u Sloveniji nismo imali.

8. Od svih tvojih dosadašnjih albuma najviše me se dojmila zbirka erotskih priča "Ženska, ki se ljubi z mačkom" koja je zaista raskošno nacrtana. Kako je nastao ovaj album? S obzirom da je on uspješno primljen kod publike, razmišljas li možda o nastavku?
I u tom stripu su prisutni autobiografski elementi. Prva epizoda "Žena, koja se ljubi s mačkom" koja je dala naslov cijelom albumu, je nastala neposredno nakon što sam se s takvom djevojkom razišao. U stripu je autentično opisana naša svađa i kraj te veze, fikcija je samo mačka. Kad sam nacrtao tu epizodu, činilo mi se da bi bilo dobro, kad bih u istom stilu ( s mačkom koja se mijenja) napravio kakav strip. tako je s vremenom nastajao album. Otisnuo sam 500 primjeraka i album je u kratkom roku bio rasprodan; što je iznimna rijetkost za slovenske prilike. (recimo od stripa "Sperma i krv", koji je isto tako otisnut u 500 primjeraka, ostala mi je skoro cijela naklada!)
O direktnom nastavku ne razmišljam. u mislima imam zbirku kratkih erotskih epizoda na temu otklona u spolnosti. Prvu epizodu, koja govori o incestu ("Primjer Jana B") već sam nacrtao. Često crtam više serijala istovremeno.

9. Neke od svojih stripova potpisuješ pseudonimom Jan Kowalsky i Ninel. Zbog čega, bojiš li se reagiranja javnosti ili je posrijedi nešto drugo?
Godine 93 započeo sam crtati karikature za krščanskodesničarski časopis "SLOVENEC". Kako sam daleko od toga da budem bilo kakav desničar, kao protutežu sam svoje karikature potpisivao s pseudonimom "NINEL" (čitati moraš obrnuto). kasnije sam taj pseudunim upotrebljavao kod stripova s angažiranom tematikom.

10. Jedan od takvih albuma potpisan pseudonimom Ninel je "Črni možje, bele kosti", izuzetno oštra kritika klera i crkve. Otkud tolika morbidnost? Jesu li na njega reagirali crkveni krugovi?
Nakon 90-e se do tada tiha, gotovo nezapažena, Katolička crkva u Sloveniji razbahatila preko svake mjere. Postala je agresivna i pohlepna, te zahtijevala razne objekte i šume, što više i cijeli "Triglavski narodni park", a da i ne govorim o Novoj evangelizaciji Slovenaca, koju je htio sprovesti Nadbiskup. Znana je njegova izreka: "Tko nije katolik, nije pravi Slovenac!" Strip" "Črni možje, bele kosti" je samo nježni odgovor na oštre napade crkve.

11. U ovu zbirku uvrstio si i priču "Smrekarjeva cast" za koju si na Salonu stripa u Vinkovcima dobio drugu nagradu. To je ujedno i tvoj prvi prodor van granica Slovenije?
Strip "Smekarjeva čast" je jedan od najboljih, ako ne i najbolji strip u tom albumu. Posebno mi je drag zato, jer je napisan po "resničkih dugookih". Priču mi je ispripovjedao neposredan potomak tog Smekarja i drago mi je da je upravo taj strip dobio nagradu. Što se tiče objavljivanja u inozemstvu, prije sam već objavio nekoliko kratkih stripova u alternativnim revijama u Zapadnoj Evropi.

12. Prošle 2001. godine izašao ti je album pod nazivom "4000" sa podnaslovom Politična melodrama. On je izuzetno crno, rekao bih naturalistički obojen. Žestoka je kritika slovenskog društva u cjelini. Otkuda ta morbidnost bez imalo optimizma u tvojim stripovima?
Prije 110 godina je slovenski pisac i liberalni političar Ivan Tavčar objavio roman !4000" u kojem govori o Sloveniji kao potpuno klerikalnoj državi. Moj strip, koji nosi isti naziv, prije svega je kritika slovenskoga nacionalizma, kojeg utjelovljuje Janez Janša: Svi nacionalizmi su mi odvratni, pa isto misli i o srpskom, hrvatskom i slovenskom. Odgovarajući obračun s nacionalizmom je u Srbiji napravio je Aleksandar Zograf s stripom "Život pod sankcijama". Možda će u budućnosti i kakav hrvatski stripaš obraditi devetogodišnju diktaturu Franje Tuđmana.

13. Sve svoje albume do sad (ima ih ukupno 9)objavio si u samoizdanju. Isplati li se to s obzirom na ograničenost tržišta i male naklade?
U Sloveniji vrlo teško nađeš izdavača koji bi objavio kakav strip, tako da strip autorima ne preostaje ništa drugo nego da izdaju stripove u vlastitoj nakladi. Kao što sam rekao s prvim sam albumima imao samo gubitak, s idućima sam potražio sponzore ili sam dobio novac od Soroša i Ministarstva za kulturu. S "BUČMANOVIMA" koje su otkupile knjižnice i škole (u nekim Ljubljanskim školama imaju "BUČMANOVE" čak i za lektiru) imao sam nešto malo dobitka. Inače, zadovoljan sam ako sam na pozitivnoj nuli.

14. Kad smo već kod tog skučenog i sve manjeg strip tržista. Jesi li razmišljao da svoje stripove plasiraš i u inozemstvo, kod nekog poznatog izdavača kao što su to uradili neki tvoji kolege?
Kad sam napravio prvi album "BUČMANOVIH", preveo sam ih na Engleski i poslao "King features sindicate-u". Kroz koji mjesec su mi odgovorili da imaju tamo takvih stripova na tone. Kasnije nisam više slao stripove u inozemstvo.

15. U pripremi ti je deseti album. Možeš li reci nešto više o njemu?
U planu imam izdati zadnju, petu knjigu "BUČMANOVIH", time bi taj strip bio završen, trenutno radim na albumu "Dnevnik Ane Tank" koji govori o problemima narkomanije. Strip će imati 50 strana, a trenutno sam na polovici. Bit će u koloru. Za razliku od "TISE" ovaj strip bojim sam. Naravno i scenarij je moj, kao i u ostalim mojim stripovima.

16. U tvojim posljednjim albumima kao da erotiku guraš u drugi plan, a sve žešće se okrećeš kritici suvremenog društva. Kakav je odjek čitateljske i općenito slovenske javnosti prema njima?
S angažiranim stripovima "ČRNI MOŽJE, BELE KOSTI" i "4000" sam rekao sve što sam mislio zato tu tematiku neću više obrađivati; bit će više prostora za druge žanrove. Što se tiče, kritike , ona strukovna ("MLADINA", "DELO") bila je vrlo pozitivna ,a što se tiče običnih ljudi, stvar je jasna: desničari su strip popljuvali, ljevičari su mi stripove kovali u zvijezde. Katolička crkva ih je potpuno ignorirala. To bi bilo sve. Nadam se da , kako je rekao Prešern: "Vremena Kranjcem bojo se zjasnila."

Razgovarao: Vjekoslav Đaniš