1. NIKADODJIJA NEIL GAIMANA (zmcomics)
2. ZENE U BESPUCU MUSKARACA (Rajko Radovanovic)
3. SJAJ I BIJEDA "1h59" (Senad Mavric)
4. QMOVA KOLUMNA (8) (Bojan M. Djukic)
5. KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (16) (Darko Macan)
6. VESTI IZ SVETA (Strip Vesti)
-Nominacije za Eisnerovu nagradu
7. LINKOVI
8. DATUMI (zmcomics)

Svi prilozi su vlasnistvo autora. U slucaju da zelite da ih na bilo koji nacin eksploatisete, molimo Vas da se obratite autorima priloga, koji su potpisani (uz potpis ce uvek ici i email adresa putem koje mozete kontaktirati autora), u slucaju da nisu potpisane mozete ih slobodno koristiti jer su to neautorizovane vesti ovog servisa, STRIP VESTI.

Prvi broj koji ide preko virtuelnog servera. Nadam se da je dobro stigao do vas. Ako je bilo nekih problema molio bih da me o tome obavestite.

Tako da sada mogu da podsetim na sledece: Strip Vesti ce od sada izlaziti petkom (u jutarnjim casovima) tako da je potrebno pravovremeno da posaljete informacije o desavanjima u vreme vikenda kako bi mogao na vreme "izbaciti" vanredni broj. Prilozi znaci mogu biti poslati do cetvrtka popodne (oko 20.00 cu preuzimati postu). Osim email adrese zmcomics@eunet.yu imam i novu (alternativnu) zmcomics@mailcity.com . Pozeljno je da sve priloge saljete na obe adrese, to je moguce odjednom (to sigurno znate, ali...) uraditi nije potrebno dva pisma slati. To je to,...

Sto se tice ovog broja nemam sta da kazem osim da postaje sve "deblji". Svojim tekstovima se prikljucio i Senad Mavric koji obecava izuzetno zanimljive priloge ubuduce. Strip autor nedelje je, izostao kao sto vidite, niti sam imao priloga niti snage da to nekako organizujem:(

Diskusija ide i dalje polako i ne zustro, sto me tesi, licno se i dalje ne prikljucujem s toga sto stvarno nemam vremena da sve ono sto mi je u glavi napokon i prekucam. Bavio sam se nekim pisanijima egzistencionalne prirode i ostao sam nakratko bez daha, vikend ce valda sve srediti, ili mozda ne>:(

Znaci, ima najavljenih tekstova ali nemojte da se libite sa ponudama novih priloga:)

I da sumiram broj pretplatnika SVesti. Ima tacno 287 citalaca i to sada kad je "egroups" automatski "izbacio" sumnjive adrese. Sto takodje znaci da moze da se desi da neko bude ispisan ako njegov server bude odbijao poruku jer, na primer, nije platio na vreme troskove koriscenja interneta pa ga je provajder iskljucio i sl... Ocekujem da ce vrlo uskoro biti vise od 300 citalaca i to sa prostora cele bivse Jugoslavije...

* * *
Sad kada sam krenuo sa slanjem broja sam shvatio sam da ce zbog obima morati da ide iz dva dela. IZVINJENJE zbog toga ali ipak je dobro da se boluje od velicine broja:)....
* * *

Zlatko Milenkovic

Na beogradskoj televiziji Palma se od utorka 18.04., emituje nova TV serija "Nikadodjija" (Never Here) po scenariju (knjizi) Neil Gaimena. Prvobitno je trebalo ovo da bude ekskluzivna vest ali su me momci sa strip diskusije polili hladnom vodom rekavsi da je serija prosle godine vec bila emitovana na TV Politici. Ali eto ipak je to zanimljiva vest za nas koji nisu imali prilike da seriju gledaju ranije.

"...prvi put gledao pre par godina u klubu ljubitelja naucne fantastike "Lazar Komarcic". Bilo je to tek par meseci posle svetske premijere na BBC, kasete je bezbedio Vasa Curcin, veliki gejmanofil koji je tom prilikom i odrzao krace predavanje. Ovo je zaista drugo prikazivanje serije na TV-u, prvo je islo na TV Politika, negde u avgustu/septembru '99 cini mi se. Serija je tragicna, verovatno sto je 90% desavanja odigrava u kojekavim engleskim katakombama, zatvorenim stanicam metroa koje su za vreme II svetskog rata sluzile kao arhive MI5 i slicnim ekskluzivnim mestima. Seriju je inace rezirao sam Gejman a otprilike jedino vredno gledanja je spica koju je uradio uvek izvrsni Dave MacKean..." ovako je seriju prokomentarisao SANdMAN na strip diskusiji.

Serija ide zvanicno u 18.00 casova mada je u sredu pocela u 17.00 tako da sam video samo kraj:( Pa sada ranije uzmite daljinac u ruke i proveravajte. Repriza ide ujutro u 7.00, to bas i nisam proveravao pa ne mogu reci da li su u tom terminu tacni.

"Ljubav i rakete"

ZENE U BESPUCU MUSKARACA

I onda je sve poslije toga bilo - istorija.

Ta recenica, upotrebom isprana do banalnosti, neobicno je podesna da ukratko objasni dogadjaje koji su uslijedili nakon sto su dvojica pankera hispano porijekla iz Kalifornije 1982. godine nacrtali i sami objavili strip koji su nazvali "Ljubav i rakete". Pankeri su braca Gilbert (1957) i Haime (1959) Ernandez, a svoj strip poslali su na uvid Gariju Grotu, uredniku u "Fantagrafiks buksu", uglednom izdavacu alternativnih stripova. Ono sto se desilo prevazislo je i najtajnija ocekivanja brace Ernandez a receno je u prvoj recenica ovog teksta.

Grotu se, naime, strip veoma dopao, podrazao ga je i "Fantagrafiks buks" braci nudi vlastiti istoimeni mjesecni magazin. "Ljubav i rakete" su u magazinu izlazile najprije dvomjesecno, a kasnije kvartalno od 1982. do 1996. godine, zakljucno sa brojem 50. Svi brojevi kasnije su sakupljeni u 15 knjiga, koje su, zbog integralnog objavljivanja pojedinih prica i najbolji nacin za upoznavanje sa ovim stripom.

Sta je tajna "Ljubavi i raketa", djela koji se opsteprihvaceno svrstava u najbolje stripove u posljednjih 20 godina, i koji je za alternativni strip uradio otprilike ono sto su "Povratak viteza tame" Frenka Milera i "Posmatraci" Alana Mura i Dejva Gibonsa uradili za strip srednje struje: potpuno je redefinisao njegove osnove. Ali, da bi se odgovorilo na to pitanje - s obzirom da "Ljubav i rakete" kod nas, osim nekoliko tabli u "Ritmu", nikada nisu objavljivane - treba najprije reci sta je, zapravo, taj strip.

U najkracem, Gilbert i Haime nezavisno su crtali svoje razlicite i iskljucivo crno-bijele price vrlo neujednacenih duzina, od jedne do blizu dvije stotine tabli (Gilbertova "Otrovna rijeka", na primjer). Gilbert je uglavnom pricao o fiktivnom srednjeamerickom mitskom mjestu Palomar, a Haime je pratio sudbine dvoje pankerke, Magi i Hopi. Obojica su radili i neke krace nezavisne price, poput Gilbertovog "BEM-a" i biografije Fride Kalo, a povremeno im se pridruzivao i treci brat Mario (1954) svojim kratkim pricama.

Socijalna tematika i fantastika osnovne su preokupacije brace Ernandez. Naravno, socijalno i fantasticno pusteno kroz unutrasnje "sisteme" dvojice zakletih ljubitelja popularne kulture, narocito stripova, muzike i filma. Ono sto, medjutim, zadivljuje i cini "Ljubav i rakete" jedinstvenim manje je tematika a vise nacin pricanja. U nedostatku odgovarajuceg poredjenja u mediju, cesto se koristi sintagma "magicni realizam" po uzoru na Gabrijela Garsiju Markesa. Ima to, dakako, smisla, ali time i dalje jedinstvene stripove brace Hernandez niste dovoljno precizno objasnili. Jer, nikakvo poredjenje ne moze da vam pomogne, a rijecima objasnjavati stripove i nije neki nacin.

Nemoguce je, naprosto, onom ko nije vidio objasniti sta je toliko uzbudljivo u prici o Lubi, centralnom Gilbertovom liku, zeni koja u Palomaru kupa muskarce, koja sa njima uglavnom redom lijeze i koja ima sedmoro djece sa razlicitim muskarcima, izmedju ostalih i sa serijskim ubicom. Ili, zasto vas krajnje uznemirava lik Tonacin, koja i sama nije karakter sa muskarcima, ali koja se spaljuje u znak protesta protiv razlicitih zala na ovom svijetu. Ili sta je to "prosolarni mehanicar", zanimanje kojim se bavi Magi. I tako dalje. Onom koji vidi, sve postane jasno.

Druga bitna stvar "Ljubavi raketa" je, pored opste jedinstvenosti, jedinstvenost njegovih zenskih likova. Jedine koje mogu da se porede sa zenama brace Ernandez su zene Huga Prata. Sa razlikom sto su Pratovi stripovi i dalje "muske" avanture, a "Ljubav i rakete" su "zenski" strip u smislu da su zene u njemu pravi junaci, a muskarci tek pratnja. Uz Lubu, Magi, Hopi, Pipo, Peni Senceri, Karmen, Viki Glori, celo, Ofeliju, Lubine kcerke, Dijanu, Mariju, Petru, Fric i ostale zene brace Erandez mozete da zaboravite na Modesti Blejz, Aksu, Zetari i ostale lutke na papiru, puke obrise pravih junakinja.

U nadi da ce neko da se sjeti da pocne "Ljubav i rakete" da objavljuje kod nas, treba samo reci da je Gilbert, pored stripova kao sto su "Zemlja ptica" (album za "Hevi metal") i "Djevojacko ludilo" (za "Dark hors") nastavio da se bavi Lubom i njenom porodicom koja se iz Palomara preselila u SAD, a Haime likovima poznatim iz "Ljubavi i raketa". "Fantagrafiks" je do ove jeseni objavio tri Gilbertove sveske pod nazivom "Luba", te pet Haimevim pod nazivom "Peni Senceri".

Objavljeno u "Reporteru", broj 84, 1. decembar 1999.

Postovani urednice Strip Vesti,

Cast i srecu da primam Strip Vesti imam od januara 2000. i vec se duze vrijeme spremam odazvati Vasem pozivu na suradnju. Istina, moj odaziv je trebao biti u svojstvu onoga sto jesam, ali dozvolite me da se ovom prilikom osvrnem na, izgleda, jos uvijek "popularnu" i vise puta spominjanu izlozbu "1h59", pogotovo poslije teksta Nikole Vitkovica i Olivera Zorka u SV #62. Volio bih samo dodati, za one koji me poznaju kao koordinatora iz Bosne i Hercegovine za izlozbu "1h59" i ucesnika u istoj, da se stripom bavim od svoje 12. godine, a profesionalno vec od svoje 14. tj. od kada sam poceo raditi za STRIP ART (FEATURES). Suvisno je govoriti da sam kroz svoj osmogodisnji rad u SAF-u (sve do 1992.) imao prilike susresti se sa mnogim velikanima stripa, kontemplirati mnostva njihovih originala, raditi na njima, te informisati se o svim zbivanjima u svijetu stripa, kako iz prve ruke, tako kroz sve svijetske revije na koje smo bili pretplaceni. Ta zaraza me nije prosla do dan danas, cak stavise, porasla je do te mjere da bez stripa ne mogu oka sklopiti. Na Angoulemeskom Festivalu sam redovan od 1994. (studije umjetnosti sam zavrsio u Francuskoj), a od 1998. sam akreditovan.

SJAJ I BIJEDA "1h59"

Moram priznati da sam sa osobitim interesovanjem citao pomenutu reakciju, pogotovo poslije Macanovog kratkog osvrta (Djukicev BOUM iz proslog broja je nesto posebno sto ostavljam za kraj). Neizbjezno je osjecanje razocarenja sa svih strana kojem dodajem i svoje, a kako cujem, i slovenacko. Dozvolite mi da kazem da smo svojim odusevljenjem i naivnoscu i mi sami doprinijeli tom razocarenju, sto cu pokusati i pojasniti malo duze od prekrasne Macanove opaske "freak show is over, back to cages".

Prije svega, krivo mi je cuti za nedolicno ponasanje izbornika za srpske strip autore.(Gospodine Djukicu, vjerujte mi da sam zadnje tri rijeci ove recenice napisao spontano i to mnogo prije Vaseg teksta iz proslog broja). U vezi s tim, mogu dati svoj osobni primjer gdje su za ucesce u izlozbi, odlucivali sami autori. Poslao sam CV-e i kopije svih aktivnih mladih strip autora koordinatoru u Parizu, Aleksandru Manicu, te je on, zajedno sa Bilalom i Thevenetom, izabrao 6 autora cije sam originale potom poslao. Tu je prica oko izbora bosanskohercegovackih autora brzo i efikasno zavrsena, bez ikakvih nesuglasica. Medutim, niti sam izbornik, Slobodan Ivkov, nije toliko kriv podlegavsi zelji za osobnim isticanjem koja je sasvim normalna u ljudskoj prirodi. Mada ga to ne opravdava, njega je izabrao Aleksandar Manic. Ko je Aleksandar Manic? Evo kako se meni predstavio:
(cit:)"... bavim se pomalo spisateljskim poslom, pomalo informatikom, novinarstvom i antikvarstvom. Dopisnik sam beogradske revije "Zov"(?), pisao sam za kinolosku reviju "Zivot pasa"(?), casopise "L`Estampille"(?), i "L`Objet d`art"..."
Da li je neko procitao rijec strip? Procitao sam na stranicama ovih istih Strip Vesti i njegov "iscrpni" izvjestaj iz Angoulemea (ah, evo stize i Bastia) koji svaki prosjecni novinar moze napraviti. Dragi moji prijatelji stripa, bio sam na otvaranju te famozne izlozbe i moram vam priznati da mi je bilo muka vidjeti genijalce, ljubitelje i kolekcionare poput Vlade Vesovica kako u inferiornoj situaciji stoje ispred likova poput Manica. Krivo mi je takoder sto se autori teksta ljute sto su velikani poput Gere dobili mjesto na izlozbi, a ne neko mladi. Ja bih se prije upitao, koja je to nevolja natjerala Geru da u svojoj 40-oj (?)uopce izlaze sa nama, ili da crtaci poput njega uopce imaju potrebu za ikakvim izlaganjem?

Vracajuci se na Manica, napomenucu da sam kao koordinator izlozbe "1h59" za Bosnu i Hercegovinu, za odlazak iste na festival u Madrid saznao iz interviewa sa Helenom Klokocar koja ga je tom prilikom nazvala i organizatorom.(!?) Zar nisam bio dostojan informacije da se to uopce desava? Do rupture kontakta sa Manicem je vjerovatno doslo od kada sam postavio pitanja poput: sta je sa osiguranjem originala? sta je sa originalima koji uopce nisu izlozeni? kada ce oni biti vraceni i sta ako ih nikad vise ne vidimo? Sva ta pitanja osobno dobijam od bosanskih crtaca selektovanih za izlozbu. Vjerovatno niti jedan od njih ne bi rekao ne putovanju izlozbe i na kraj svijeta, ali za njih su njihovi originali ono najdraze sto imaju, a meni su ih dali.

Sva ova pitanja su postavljena i odgovornom za odnose sa internacionalnim Pressom Angoulemeskog festivala, Jerome Aragnau, generalnom direktoru Jean-Marc Thevenetu, a informirane su i najeminentnije strip revije u Francuskoj, u prvom redu glavni i odgovorni urednik trenutno najpoznatije francuske strip revije BO-DOI, Jean-Marc Vidal. Ukratko, iskoristicu sve svoje kontakte i dici prasinu s kojom cu, ako treba ici do kraja. Na kraju bih dodao, da Enki Bilal, tokom posjete Sarajevu od 06 do 08.02.1999. nije spominjao nikakvu izlozbu bosanskih, mladih, strip autora (kao sto je, po iskazu u tekstu SV#62, rekao da se radi o mladim srpskim strip autorima), nego je bez iznimke spomenuo sve drzave bivse Jugoslavije. Kada sam ga vec spomenuo, ne mogu a da ne pomislim na Djukiceve opske "antikvar koji trguje ikonama" i "retuser fotografija". Dovoljno sam star i dovoljno sam dugo u ovom poslu da bih mogao reci da sam njeghovo ime citao ispod mnostva tekstova koji su sada mozda i stariji od "crtaca" poput Urosa, te mi to daje za pravo da dodam da je ova druga opaska (sa prvom se apsolutno slazam, samo sto sam joj ja gore u tekstu dao pravo ime) nabacila malu sjenu na te iste. O Enkievom radu sam napravio jednu malu studiju i nadam se da cete istu moci uskoro procitati na stranicama strip vesti, te o tome ovom prilikom ne bih polemisao, ali cu dodati da mi moja kompetentnost ne bi dozvolila da izbacim slicnu opasku. Sto se tice nasih bivsih zemljaka krajnje je vrijeme da se shvati da su sve generacije koje pamte SFRJ, ma gdje sada bili, nasi bivsi zemljaci. Vrijeme je takoder da se shvati da to oni vise nisu. Enki (Enes) Bilal je Francuz i da ne nabrajam vise. Ovaj osvrt bih zakljucio cinjenicom da je Jugoslovenska strip scena jos jednom (1h59) dokazala da je najjaca na podrucju istocne Evrope i vjerovatno ce tako i ostati do daljnjeg, a mi cemo je tako zvati sve dok se zemlja iz koje autori dolaze zove Jugoslavija.

Za Strip Vesti iz Sarajeva,

Senad Mavric

BRAJEN (3)

Poslednji nastavak razgovora sa jednim od najvecih medju velikanima me rastuzuje... Shvatam da sam mogao da bolje formulisem pitanja, ili pitam nesto drugo, "bolje i pametnije"...

Da bi se to desilo, valja se biti pametniji i mnogo toga drugog o cemu ne bih ovom niti bilo kojom drugom prilikom. Samo bih hteo da vam svima kazem kako se Brajen muski potrudio - ne samo jednom, vec iz tri puta (!!!) - saljuci mi ispravke, dopune i najzad finalnu verziju ciji se najdosledniji moguci prevod nalazi pred vama - citaocima SVesti. Nadam se da ce vam ceo razgovor biti zanimljiv kao sto je meni bilo uzivanje praveci ga za Qk-u.

Kada ce i da li ce biti novih intervjua u QK-i zavisi od vas, raspolozenja poslovicno prezauzetih stripara, mene i mog vazda dzangrizavog i prevrtljivog temperamenta te pogane naravi...

Kako bilo - za sada to je to, za dalje nastavke KAD SAM BIO CRTAC cemo videti...

U sledecem broju QK-e nalazice se recenzija jedne fascinantne knjige, pa ako se to dopadne narodu, mozemo uz intervjue da teramo i prikaze knjiga/magazina o stripu - posebno o problematici pisanja i/ili crtanja istog.

Sada je stvarno dosta, evo vam poslednjeg dela razgovora sa Gospodinom Bolendom.

Uzivajte.

------------

15.- Kada se dogodila Velika Seoba u americka izdanja - i kako?
Odrastao sam voleci DC-stripove i njihove karaktere, pa sam dobio veliku ambiciju da crtam nesto od tih stvari. Americki crtac Dzo Staton (Joe Staton) je boravio 1979.g. kod mene kao gost u mom londonskom stanu. Imao je toliko posla da je koristio rezervni crtaci sto moje supruge kako bi radio na svesci "Zelenog Fenjera" (Green Lantern = Grin Lentern). Gil Kejnova crtacka verzija "Fenjera" je bila moj decacki ideal. Dzo je telefonirao svom uredniku u Nju Jorku i kazao kako je kod tipa koji bi jako voleo da uradi korice za taj broj. I tako sam dobio da napravim korice za svesku "Zelenog Fenjera".
U to vreme nije bilo Britanaca koji su radili u americkom stripu [sa izuzetkom Beri Vindzor-Smita/Barry Windsor-Smith/ koji se preselio tamo pre izvesnog vremena i Pola Nirija /Paul Neary/ koji je saradjivao sa Uorenom /Warren/]. Postupno mi je davano sve vise posla i ljudi iz DC-a koji su videli "2000AD" poceli su da dolaze ovamo [u Britaniju] da licno sretnu druge britanske crtace i ponude im posao. Do tada sam vec uradio preko 300 tabli "Sudije Dreda" pa sam pomislio kako mi je vreme da prihvatim ponudu da u potpunosti saradjujem sa DC-om. Tu i tamo sam sporadicno kontaktirao sa drugim americkim i britanskim izdavacima ali i dalje regularno radim samo za DC.

16.- Danas si ponajvise zauzet ilustrovanjem naslovnica za stripove... Da li ti nedostaje vizuelno pripovedanje i rad za unutar korica..?
E, ja sam jako spor. Oduvek sam smatrao da par momenata koje citalac provede citajuci moju pricu ne opravdava sate i sate koje sam proveo crtajuci je. Osecam se malo krivim sto ne provodim vise vremena crtajuci ono izmedju korica i cesto me uhvati ceznja da se tome vratim, no s druge strane opet jos uvek me uzbudjuje onaj prvi trenutak kada spazim neki od mojih crteza na naslovnoj u prodaji i onda dobijem puno kreativne ispunjenosti radom na naslovnim stranama.

17.- Bilo je nekih stripova koje si ti olovkirao a istusirali su ih drugi... Sta mislis o njima? Sta u stvari vise volis - timski rad ili svoju kompletnu kontrolu?
Moj prvi posao za DC - "Camelot 3000" (Kamelot 3000te godine) su tusirala dvojica ljudi [Patterson & Austin - Paterson i Ostin]. Sto se mene tice, uradili su dobar posao, ali kako danas ispada da je prakticna propozicija da tusiram samom sebi, ja situaciju ne bih niposto menjao. Trenutno crtam naslovne za Betmena - "Gotamski Vitezovi" [takodje moze da bude Gotamske noci zbog igre reci - Gotham Knights] od kojih je prvu obojio neko drugi no sada ja sve sam kolorisem. Takodje radim naslovne za "Munju" [Flash=Fless] od kojih ce svaka (do sledece promene odluke) biti bojena rukom nekog drugog koloriste. Jos nisam video kako su one ispale.

18.- Da li ti se vise svidjalo da zivis i radis u Londonu ili da se preselis na selo?
Postoje stvari u vezi Londona i mog stana tamo koje mi nedostaju (lak pristup dobrim bioskopima i aerodromu Hitrou su dve od njih) ali ja volim ovu moju kucu i cesto skoknem do grada.

19.- Kakvu muziku volis da slusas?
Mogao bih da ti napisem obiman esej o toj temi. Od svoje sedamnaeste godine (1968.) vrlo sam naklonjen Frenku Zepi (Frank Zappa) i imam sve od njega (200 ploca prema mom poslednjem brojanju ako racunamo vinilne ploce i verzije na CD-u). Uvek sam bio sklon da istrazujem avangardnije i cisto nastrane ekstreme u popularnoj muzici. Ljude kao Beefheart, Bongwater, The Bonzo Dog Doo Doo Dah Band, Camper Van Beethoven, Eugene Chadbourne, The Colourblind James Experience, Current 93, The Electric Prunes, FSK (veliki favoriti!), Faust, The Fugs, The Holy Modal Rounders, Spike Jones & His Cit Slickers, Red Ingle & His Natural Seven, Laibach, Fred Lane & His Hittite Hotshots, Lothar & The Hand People, Alvin Lucier, Negativland (volim njihove stvari), Nico, Nurse With Wound (I njihove takodje), Van Dyke Parks, Renaldo and the Loaf, The Residents, Swans, Tiny Tim, Ween (verovatno moj najomiljeniji bend ovog trenutka), Wild Man Fisher, The Tinklers itd. itd.
Verovatno najvise vremena provodim slusajuci starovremsku hilbili-kantri muziku, Western Swing, kaubojske pesme, havajske gitare (Sol Hoopii je skoro najbolji) i kejdzun-muziku (kejdzuni=cajuns, frankofonska nacionalna manjina iz mocvarnih oblasti Luizijane u SAD - op.p.]. Ljude sa imenima kao sto su: "Uncle-Bunt" Stevens, Adolph Hofner & his San Antonians, Alabama Barnstormers, Arizona Wranglers, Bill Boyd & His Cowboy Ramblers, Bob Wills & His Texan Playboys, Cannon's Jug Stompers, Carolina Tar Heels, Carson Robinson & His Buckaroos, The Carter Family (veliki favoriti!), Dock Boggs, Hartman's Heartbreakers, The Hi-Flyers, Jules Verne Allen,, The Light Crust Doughboys, Mac McClintock, The Modern Mountaineers, The Original Hoosier Hotshots, Powder River Jack Lee, The Rhythm Wreckers, The Tune Wranglers i tome slicno.
U mojoj kolekciji takodje se nalazi puno ploca muzike iz sveta, ukljucujuci i jednu JOVE STOJILJKOVICA-BESIRA I NJEGOVOG DUVACKOG ORKESTRA iz Beograda, koji je prilicno dobar!
Na mom CD-plejeru se ovog trenutka nalaze The Handsome Family koje opisuju kao "kantri-muziku inspirisanu cudacima iz umetnicke skole", The Bad Livers i Les Primitifs Futurs, francuska grupa u kojoj je kao jedan od clanova i Robert Kramb. Danas sam primio postom prvi CD Ten Benson-a i to se vec nekoliko puta izvrtelo na mom uredjaju.

21.- Molim te da opises upotrebu kompjutera u tvom crtanju. Kako se I kada to desilo..?
Dejv Gibons (Dave Gibbons) je bio pun entuzijazma za to i bio je vrlo raspolozen da mi pokaze svoje radove. Ja u svom zivotu nikada ranije nisam ni takao procesor za pisanje ili kompjuter. Borio sam se sa svojim radovima u boji u to vreme. Er-bras (air-brush) je poceo da me izdaje, moji metodi su mi postajali dosadni. Ma koliko da sam se trudio, nisam mogao da savladam slikanje na nacin na koji to rade Glen Fejbri I Sajmon Bizli (Glenn Fabry and Simon Bizley). Moja zena Rejcel (Rachel), koja zna da slika vodenim bojama, saradjivala je sa mnom na mojim kolornim ilustracijama za korice. Kompjuter sam sagledao kao nacin za nekog poput mene, ko ne ume da slika, da stekne potpunu kontrolu nad punim bojenim procesom. I tako sam zaronio u to i kupio svu tu skalameriju... I poceli su meseci stresova, frustracija i besa na nivou koji nisam nikada iskusio kada sam shvatio koliko je kompjuter zaglupljujuce komplikovana naprava. Trebalo mi je deset meseci da na njemu uspem da nesto nacrtam.
A kako ja to radim? Pa, trenutno skoro ekskluzivno koristim ADOBE PHOTOSHOP. Povremeno uradim poneki balon za tekst slobodnom rukom [Freehand]. Nekada sam crtao linearnu etapu posla na kartonu, skanirao taj crtez i onda ga kolorisao Fotosopom. Sada crtam direktno na ekranu upotrebljavajuci Wacom-tablu i stilo/pisaljku.
Grubo skiciram i e-postom predlog saljem svom uredniku. Kada on to odobri ja smanjim neprozirnost grube skice (napravivsi je bledosivom), pa zapocnem sa novim slojem preko prve grube skice i iscrtavam mnogo precizniju verziju. Pravim vise slojeva-nanosa-nivoa zbog razlicitih razloga kao sto su perspektivne linije ili drugi delovi konstrukcije koje 'brisem' ili odmah ili kada je Faza Tusiranja zavrsena. Kada sam zadovoljan sa crtezom, ja brisem grubu skicu i zapocinjem novi sloj-nanos preko toga koji se zove TUSIRANJE. Kad je tus-faza gotova, bacam sve osim nje i prebacujem fajl na CMYK, koji je pun kolor (Cyan=Sijena, Magenta, Yellow=Zuta i BlacK=crna). Potom sklanjam crnu tus-liniju 'na drugi kanal' i nanosim boje
Ovakav nacin rada ima dve mane: tesko je da se crta nesto sto je naopacke. Nekada se predugo ceka dok kompjuter izrotira sliku za 180 stepeni. Druga mana, i to ona glavna, jeste da vise nemam crteza za izlozbu ili prodaju! Prednosti je dosta, isuvise da bi se ovde pominjale. Glavna je da je rad beskrajno i olako podlozan izmenama. Imao sam odvajkada tendenciju da na mojim karakterima crtram lepo smestenu glavu unutar kompozicije, ali sa stopalima koja ispadaju iz slike na donjem delu, ili prevelike sake i glave a premala stopala. Sada mogu da pomeram figuru kako hocu posto je nacrtana i da je po volji smanjujem ili povecavam ili pak samo neke njene delove. Takodje ne moram vise da brinem o gustini tusa ili vrhu moje cetkice ili mesanju boja ili secenju maskirnog frisket-filma ili ciscenju mog er-brasa. Vid mi se sve vise pogorsavao ali to sada vise nije problem zato jer kompjuter moze da sliku povecava kako mi drago. Posto bez problema moze da se anulira bilo sta tokom rada, shvatio sam da mogu da budem mnogo spontaniji u svom tusirajucem stilu, jer ako mi se nesto ne svidja, mogu da brisem i menjam do u beskraj. Ne bih vise o tome.

22.- Vidis li napredak i razlike izmedju toga i predjasnjeg 'pesackog' nacina rada?
Meni ovo novo deluje bolje. Ne izgleda lepo kao u umetnika koji dobro slikaju (volim Fil Hejlov /Phil Hale/ rad). Zato sto crtam prilicno uvecanu sliku, raspolazem sa vrlo finim linijama u smanjenju. Boja moze da ima pomalo sapunjav kvalitet. Moram da se podsecam kako teksture treba da se nacine grubljim. A onda, naravno, tu su foto-montazni efekti koje ranije nisam mogao kao danas da koristim.

23.- Gde vidis da stripovi idu danas - i tvoja karijera sa njima?
Uopste ne poznajem svet stripovskog izdavastva. Cujem da stvari idu lose te da kompanije kolabiraju. Nadam se da cu uspevati da nalazim ljude voljne da stampaju moje radove.

24.- Mozes li da predvidis sta ces da radis u skoroj buducnosti? Stripove ili nesto drugo?
Nadam se da ce to biti moje naslovne ilustracije i poneka storija koju bih ja napisao. Pitali su me jesam li zainteresovan da pisem neke scenarije za VERTIGO koje bi drugi ilustrovali. Trenutno me veseli crtanje naslovnica za Betmena i Munju. Nastavicu da teram sto i sada radim dok ne ispadne kako treba.

25.- Postoji li nesto sto bi dao kao savet novajlijama u ovom trenutku osim: "Batali to i nadji pravi posao"?
Nikada nisam imao pojma sta da savetujem novopecenim crtacima. Situacija u kojoj sam ja zapoceo bila je potpuno drugacija u odnosu na stvari danas. Ne znam kako se zovu izdavaci niti ko radi za njih. Sve zavisi od toga koju vrstu posla hoces da radis. Ako imas jedinstvenu i posebnu viziju kao Dzim Vudring [Jim Woodring] ciji rad obozavam, mozes da nadjes posao kod Fantagraphicsa ili nekog drugog ali verovatno neces zaraditi puno para. Ako ocekujes redovan cek krajem svake nedelje, ne samo da treba da si sposoban da crtas u prepoznatljivom komercijalnom stilu nego jos moras da imas potencijal da briljiras u tom stilu i bivas sve bolji u tome od drugih ljudi koji to vec rade.

Ukratko - vredno radi I imaj spreman Plan B.

Brian Bolland 31/3/00

© 2000 Brian Bolland & Bojan M. Djukic

THE PITANJE

S The Pitanjem svi smo se suocili, objasnjavajući roditeljima cime se to bavimo, polemizirajuci s kretenima ili preispitujuci vlastiti zivot. The Pitanje nas uglavnom tjera da se ponasamo obranaski i premda nam se odgovor cini posve jasnim, nekako u njega ne uspijevamo uvjeriti ni sebe pa onda ni ostale. Ukratko, The Pitanje glasi:

"Je li strip umjetnost?"

The Pitanje relativno je svjeze. Kada je strip bio mlad takve mu stvari nisu bile bitne. Tek kada je zasao u godine pocele su ga brinuti bedastoce poput respektabilnosti i kulturnog legitimiteta. Nije mu vise bilo dovoljno biti "novinski film", "crtani roman", "smijesna (ili iscrtana) vrpca" ni "dimcic". Kao pijan plota uhvatio se termina "deveta umjetnost" i odlucio se izboriti za postovanje, zanemarajuci pritom da vrijedi jedino ono postovanje za koje se ne moras trsiti.

Sto, dakle, odgovoriti na The Pitanje. Nikakvi argumenti ne vrijede. Cemu nabrajati autore nekome tko je odgojen da je strip sund? Povijest medija samo ce uspavati dobronamjernog pitaoca, nasa zapjenjena pravovjernost prestrasit ce i one mozda nam sklone. Ne, na The Pitanje treba odgovoriti The Protupitanjem:

"Sto je umjetnost?"

Odgovore li nam nesigurnim nabrajanjem slikarstva, baleta, knjizevnosti ili arhitekture, ocito je da o umjetnosti nikad zapravo nisu razmisljali. Jer nije svaki kip umjetnost, nije to ni svaki film ni svaka kompozicija. Nije to ni svaki strip. Ali poneki strip (slika, knjiga, zgrada, ples, kip, film, pjesma...) jesu.

A to ne ovisi o umjetnikovoj namjeri niti o uvrstenosti pojedine umjetnosti u osnovnoskolski kurikulum. Jedini pravi kriterij umjetnosti jest recipijent - citalac, gledalac, slusalac. Ako je djelo doprlo do njega, taklo ga, nasmijalo ili rastuzilo, opustilo ili razbjesnilo... Tada, i samo tada, govorimo o umjetnosti.

Umjetnost nema jednu definiciju vec mnostvo individualnih. Velika djela plod su konsenzusa svidjanja, ali svako djelo - slika, knjiga, strip - koje nekog dotakne automatski postaje umjetnost i pokazuje koliko je The Pitanje u svojoj sustini nepromisljeno, papagajsko i besmisleno.

-NOMINACIJE ZA EISNEROVU NAGRADU
Ovogodisnje nominacije za prestiznu americku strip nagradu "Eisner" karakterise 13, rekordnih, nominacija Alan Moore-a. Mene licno iznenadjuje i da je Andre Juillard (After the Rain-NBM) uspeo da se nominuje cak u 3 kategorije. Cini mi se da ima nesto manje "super-herojskih" nominacija sto mozda znaci mali pomak za USA strip. Ali prosudite sami, pogotovo ako ste u mogucnosti da kupite sva ova izdanja:)

NOMINACIJE ZA EISNEROVU NAGRADU
(Za publikacije u 1999.godini)

Najbolji kratki strip
-"Bye-Bye, Muffy" by Roberta Gregory, Naughty Bits #28 (Fantagraphics)
-"Cluttered Like My Head" by Evan Dorkin, Dork #7 (Slave Labor)
-"How Things Work Out" (Greyshirt) by Alan Moore and Rick Veitch, Tomorrow Stories #2 (ABC)
-"Letitia Lerner, Superman's Baby Sitter" by Kyle Baker, Elseworlds 80-Page Giant (DC)
-"Margolis" by Etgar Keret and Yirmi Pinkus, Jetlag (Actus Tragicus)
-"Orange Glow" (Concrete) by Paul Chadwick, DHP Annual '99 (DHP Jr.) (Dark Horse)
-"The Unbearableness of Being Light"(Jack B. Quick) by Alan Moore and Kevin Nowlan, Tomorrow Stories #2 (ABC)

Najbolji pojedinacan broj
-I Die at Midnight by Kyle Baker (Vertigo/DC)
-Promethea #3: "Misty Magicland" by Alan Moore, J.H.Williams III, and Mick Gray (ABC)
-Stray Bullets #19: "Live Nude Girls!" by David Lapham (El Capitan)
-Tom Strong #1: "How Tom Strong Got Started" by Alan Moore, Chris Sprouse, and Al Gordon (ABC)
-Transmetropolitan #27: "Monstering" by Warren Ellis, Darick Robertson, and Rodney Ramos (Vertigo/DC)

Najbolja strip serija
-Eightball #19-21: "David Boring" by Dan Clowes (Fantagraphics)
-Evil Eye #1-4: "Reflection in a Glass Scorpion" by Richard Sala (Fantagraphics)
-100 Bullets #1-3: "100 Bullets" by Brian Azzarello and Eduardo Risso (Vertigo/DC)
-Tom Strong #4-7 (Saveen/Ingrid Weiss time travel arc) by Alan Moore, Chris Sprouse, Al Gordon, and guest artists (ABC)
-Usagi Yojimbo #28-29: "The Courtesan" by Stan Sakai (Dark Horse Maverick)

Najbolji stalni serijal
-The Acme Novelty Library by Chris Ware (Fantagraphics)
-Planetary by Warren Ellis and John Cassaday (Wildstorm/DC)
-Preacher by Garth Ennis and Steve Dillon (Vertigo/DC)
-Promethea by Alan Moore, J. H. Williams III, and Mick Gray (ABC)
-Top Ten by Alan Moore, Gene Ha, and Zander Cannon (ABC)
-Transmetropolitan by Warren Ellis, Darick Robertson, and Rodney Ramos (Vertigo/DC)

Najbolji ograniceni serijal
-Clan Apis by Jay Hosler (Active Synapse)
-Heart of Empire by Bryan Talbot (Dark Horse)
-Heavy Liquid by Paul Pope (Vertigo/DC)
-Scene of the Crime by Ed Brubaker, Michael Lark, and Sean Phillips (Vertigo/DC)
-Whiteout: Melt by Greg Rucka and Steve Lieber (Oni)

Najbolji novi serijal
-Louis Riel by Chester Brown (Drawn & Quarterly)
-100 Bullets by Brian Azzarello and Eduardo Risso (Vertigo/DC)
-Planetary by Warren Ellis and John Cassaday (Wildstorm/DC)
-Promethea by Alan Moore, J. H. Williams III, and Mick Gray (ABC)
-Top Ten by Alan Moore, Gene Ha, and Zander Cannon (ABC)

Najbolji naslov za mladje citaoce
-Akiko by Mark Crilley (Sirius)
-Batman: Gotham Adventures by Scott Peterson, Tim Levins, Craig Rousseau, and Terry Beatty, and others (DC)
-Clan Apis by Jay Hosler (Active Synapse)
-Herobear and the Kid by Mike Kunkel (Astonish Comics)
-Simpsons Comics by various (Bongo)
-Superman Adventures by Mark Millar, Aluir Amancio, Terry Austin, and others (DC)

Najbolja humoristicka publikacija
-Bart Simpson's Treehouse of Horror by Jill Thompson/OscarGonzalez Loyo/Steve Steere Jr., Scott Shaw! / Sergio Aragones, and Doug TenNapel (Bongo)
-Dork by Evan Dorkin (Slave Labor)
-Hey, Mister by Pete Sickman-Garner (Top Shelf)
-Land of Nod Rockabye Book by Jay Stephens (Dark Horse)
-Tomorrow Stories by Alan Moore, Rick Veitch, Kevin Nowlan, Melinda Gebbie, and Jim Baikie (ABC)

Najbolja antologija
-Blab, edited by Monte Beauchamp (Fantagraphics)
-Brainbomb, edited by Brian Clopper (Behemoth Books)
-Comix 2000, edited by Jean-Christophe Menu (L'Association)
-Dignifying Science, written/edited by Jim Ottaviani (G.T. Labs) -Jet Lag, by Etgar Keret, Mira Friedmann, Batia Kolton, Rutu Modan, Yirmi Pinkus, and Itzik Rennert (Actus Tragicus)
-Tomorrow Stories, by Alan Moore, Rick Veitch, Kevin Nowlan, Melinda Gebbie, and Jim Baikie (ABC)

Najbolji graficki Album - novi
-The Acme Novelty Library #13 by Chris Ware (Fantagraphics)
-After the Rain by Andre Juillard (NBM)
-Ethel & Ernest by Raymond Briggs (Knopf)
-Good-bye, Chunky Rice by Craig Thompson (Top Shelf)
-The Jew of New York by Ben Katchor (Pantheon)
-Lost Girl by Nabiel Kanan (NBM)

Najbolji graficki Album - Reprint
-From Hell by Alan Moore and Eddie Campbell (Eddie Campbell Comics)
-Geisha by Andi Watson (Oni)
-Land of Nod Rockabye Book by Jay Stephens (Dark Horse)
-300 by Frank Miller and Lynn Varley (Dark Horse)
-Whiteout by Greg Rucka and Steve Lieber (Oni)

Najbolja arhivska kolekcija / Projekat
-Dori Stories, edited by Don Donahue and Kate Kane (Last Gasp)
-Edgar Rice Burroughs' Comics Library by Russ Manning (Dark Horse)
-Mystery in Space (DC)
-Peanuts: A Golden Celebration (Harper Resource)
-Toth: Black & White, edited by Manuel Auad (Auad Publishing)

Najbolje U.S. izdanje stranog materijala
-After the Rain by Andre Juillard (NBM)
-Blade of the Immortal, by Hiroaki Samura (Dark Horse)
-Comix 2000, edited by Jean-Christophe Menu (L'Association)
-Jet Lag, by Etgar Keret, Mira Friedmann, Batia Kolton, Rutu Modan, Yirmi Pinkus, and Itzik Rennert (Actus Tragicus)
-The Nimrod by Lewis Trondheim (Fantragraphics)

Najbolji scenarista
-Ed Brubaker, Scene of the Crime (Vertigo/DC)
-Warren Ellis, The Authority, Planetary (Wildstorm/DC); Transmetropolitan (Vertigo/DC)
-Mark Millar, Superman Adventures (DC)
-Alan Moore, League of Extraordinary Gentlemen, Promethea, Tom Strong, Tomorrow Stories, Top Ten (ABC)
-Greg Rucka, Whiteout: Melt (Oni)

Najbolji autor (scenarista/crtac)
-Dan Clowes, Eightball (Fantagraphics)
-Andre Juillard, After the Rain (NBM)
-David Lapham, Stray Bullets, Amy Racecar Special #2 (El Capitan)
-Brian Talbot, Heart of Empire (Dark Horse)
-Chris Ware, Acme Novelty Library (Fantagraphics)

Najbolji autor (scenarista/crtac) - Humor
-Sergio Aragones, "Xt'Tapalatakettle's Day" in Bart Simpson's Treehouse of Horror #5 (Bongo); Sergio Aragones' Groo & Rufferto (Dark Horse Maverick); MAD magazine
-Kyle Baker, I Die at Midnight (Vertigo/DC); "Letitia Lerner, Superbaby's Babysitter" in Elseworlds 80-Page Giant (DC)
-Mark Crilley, Akiko (Sirius)
-Jay Hosler, Clan Apis (Active Synapse)
-Lewis Trondheim, The Nimrod; "The Beach," Measles #3 (Fantagraphics)

Najbolji crtac/tuser ili crtac/tuser Tim
-Travis Charest/Richard Friend, Wildcats (Wildstorm/DC)
-Ricardo Delgado, Hieroglyph (Dark Horse Maverick)
-Gary Gianni, Gary Gianni's Monstermen (Dark Horse Maverick)
-Gene Ha, Top Ten (ABC)
-Kevin Nowlan, "Jack B. Quick," Tomorrow Stories (ABC)
-J. H. Williams III/Mick Gray, Promethea (ABC)

Najbolji slikar / Multimedia Artist (interior art)
-Kyle Baker, I Die at Midnight (Vertigo/DC); "Letitia Lerner, Superbaby's Babysitter" in Elseworlds 80-Page Giant (DC)
-John Bolton, Gifts of the Night (Vertigo/DC)
-Alex Ross, Batman: War on Crime (DC)
-Jill Thompson, Scary Godmother: The Mystery Date (Sirius)

Najbolji kolor
-Laura Allred, Madman Comics (Dark Horse Maverick); Happydale: Devils in the Desert (Vertigo/DC)
-Laura Dupuy, The Authority; Planetary (Wildstorm/DC)
-Angus McKie, Heart of Empire (Dark Horse)
-Kevin Nowlan, "Jack B. Quick," Tomorrow Stories (ABC)
-Chris Ware, Acme Novelty Library (Fantagraphics)

Najbolji Lettering
-Dan Clowes, Eightball (Fantagraphics)
-Todd Klein, Promethea, Tom Strong, Tomorrow Stories, Top Ten (ABC); The Dreaming, Gifts of the Night, The Invisibles, Sandman Presents: Lucifer (Vertigo/DC)
-John Roshell, Kurt Busiek's Astro City (Homage/Wildstorm/DC)
-Stan Sakai, Usagi Yojimbo; Sergio Aragones' Groo and Rufferto (Dark Horse Maverick)
-Richard Starkings/Comicraft, Avengers; Avengers Forever; Avengers 1 1/2; Daredevil; Inhumans (Marvel); Witching Hour (DC)

Najbolji autor korica
-John Cassaday, Planetary (Wildstorm/DC)
-Frank Cho, Liberty Meadows (Insight Studios)
-Glenn Fabry, Preacher (Vertigo/DC)
-Dave McKean, The Dreaming (Vertigo/DC)
-Alex Ross, Batman: No Man's Land, Batman: Harley Quinn, Batman: War on Crime; Kurt Busiek's Astro City (Homage/Wildstorm/DC); ABC alternate #1 covers

Deserving of Wider Recognition
-Ellen Forney (Monkey Food)
-Lawrence Marvit (Sparks)
-Tony Millionaire (Sock Monkey)
-Ariel Schrag (Potential)
-Judd Winick (The Adventures of Barry Ween, Boy Genius)

Najbolji stripu posvecen casopis
-Comic Book Artist (TwoMorrows)
-The Comics Journal (Fantagraphics)
-The Imp #3 (Chris Ware issue) (Dan Raeburn)

Najbolja knjiga posvecena stripu
-The Art of Nick Cardy by John Coates (Coates Publishing)
-From Girls to Grrrlz by Trina Robbins (Chronicle Books)
-art spiegelman-Comix , Essays, Graphics and Scraps, designed by Raw Books (Seallario Editore/La Centrale dell'Arte)
-Opus, vol. 1 by Barry Windsor-Smith (Fantagraphics)
-The Sandman: The Dream Hunters by Neil Gaiman and Yoshitaka Amano (Vertigo/DC)

Najbolji produkt vezan za strip
-Lunch boxes: Milk & Cheese, Sin City, Bettie Page, Hellboy, Groo (Dark Horse)
-Sin City Marv action figure (Todd McFarlane Productions)
-Superman Masterpiece Edition'·statue, hardcover book, facsimile comic book (Chronicle Books)
-Totally MAD 7 CD-ROM collection (Broderbund)

Najbolje dizajnirana publikacija
-Cave-In, designed by Jordan Crane, Tom Devlin, and Brian Ralph (Highwater Books)
-Opus, vol. 1, designed by Barry Windsor-Smith (Fantagraphics)
-Sandman: The Dream Hunters, Georg Brewer, design director, Amie Brockway, art director (Vertigo/DC)
-300, designed by Mark Cox (Dark Horse)
-Veils hardcover, Georg Brewer, design director, Amie Brockway, art director (Vertigo/DC)

Sve ostalo sto vas interesuje vezano za ovaj festival mozete naci na sledecoj adresi:
http://www.comic-con.org/

-Armin Osmancevic, Bosansko-Hercegovacki autor trenutno nastanjen u Svedskoj ima svoju stranicu na sledecoj adresi:
http://www.publicart.se/armin

Takodje mozete pogledati njegov interaktivni strip objavljen u zadnjem broju americkog webzinea ARTISTICA.
http://www.artistica.org/sample/cmx/index.html

od 21. do 28. aprila

21. aprila 1938. Rodjen je jedan od najpopularnijih evropskih strip junaka, Spirou (Spiru). Autor lika je Francais Robert Velter (pod pseudonimom Rob-Vel).

24. aprila 1911. Rodjen je u Parizu Georges Dargaud.

25. aprila 1944. Umro je George Herriman kreator stripa Krazy Kat.

25. aprila 1927. Rodjen je Albert Uderzo u Francuskoj, u gradicu Klis-su-Boa u blizini Pariza. Poznat je kao crtac Asteriksa, Umpah Pah-a,...

26. aprila 1924. Rodjen je Victor Hubinon. Debitovao je 1946. stripom "L'Agonie du Bismarck". Za svoga zivota radio je i na sledecim serijalima: humoristickim "Blondin et Cirage" (Dupuis), i realisticnim "Barbe Rouge" (Dargaud), "Tiger Joe", "La Mouette", itd.

Izvori: HiES, "Calendrier du centenaire", "Istorija Jugoslovenskog stripa" Slavka Dragincica i Zdravka Zupana, i monografija "Maurovic" Veljka Krulcica, "Pegaz" Zike Bogdanovica.

Ako znate nekog ko bi bio raspolozen da svakog cetvrtka dobije email sa STRIP VESTIMA, posaljite mi njegovu email adresu ili mu predlozite da nam se on sam javi i tako upise na mailing listu.

Zlatko Milenkovic