STRIP VESTI
Broj:
351
27.01.2006. Godina VIII

prošli broj - arhiva - sledeći broj


SADRŽAJ

  1. SEKIRA V MEDU - StripCore
  2. ŠUT U MOZAK 2 - mail
  3. ARHIV SEVERA (20) - Boris Lazić
  4. POST SCRIPTUM (57) - Zoran Đukanović
  5. JUŽNJAČKA UTEHA No 243. - Marko Stojanović
  6. KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (302) - Darko Macan
  7. Q STRIP - Strip Vesti
  8. INTERNET STRIPOVI - Strip Vesti
  9. ŠTAMPA - štampa
  10. VESTI IZ SVETA - Strip Vesti
    -MARKO AJDARIĆ NEWS
  11. POZIVI NA SARADNJU - mail
  12. LINKOVI - Strip Vesti


Svi prilozi su vlasništvo autora. U slučaju da želite da ih na bilo koji način eksploatišete, molimo Vas da se obratite autorima priloga, koji su potpisani (uz potpis će uvek ići i email adresa putem koje možete kontaktirati autora), u slučaju da nisu potpisane možete ih slobodno koristiti jer su to neautorizovane vesti ovog servisa, STRIP VESTI.

Sajt na kom ćete uvek moći da pročitate stare brojeve STRIP VESTI i još neke druge sadržaje vezane za strip je na sledećoj adresi:
www.zmcomics.co.yu

stripvesti.50webs.com



UVODNIK...


Kratko jasno i... malo kasno. Dobar uvodnik? Ma dajte, barem vam nisam cmizdrio na mali obim broja...:)

S poštovanjem,

Zlatko Milenković

sadržaj

1.

SEKIRA V MEDU

StripCore



Sekira v medu - stripi po motivih poslikanih panjskih končnic
www.ljudmila.org/stripcore/panjske

Poslikane panjske končnice, oljne sličice na sprednji strani čebeljih panjev, so oblika avtentične slovenske ljudske umetnosti. Pojavile so se v drugi polovici 18. stoletja, najbolj plodno pa je bilo obdobje med 1820. in 1880. letom. Njihov nastanek in uporaba sta vezana na vzpon razvoja čebelarstva, bile pa so tudi statusni simbol. V začetku 20. stoletja je poslikavanje panjskih končnic zaradi socialno-ekonomskih sprememb zamrlo.

Poslikane panjske končnice, ki so jih večinoma ustvarjali polkvalificirani slikarji in kmetje, so se razvile v posebno umetniško zvrst s specifičnimi motivi, simboliko, načinom pripovedovanja in likovnim stilom. Ohranilo se je več kot 600 različnih motivov, ki jih hranita Slovenski etnografski muzej v Ljubljani in Čebelarski muzej iz Radovljice. Motivi so odraz takratnega kmečkega okusa, razmišljanja in vedenja, hkrati pa pahljača ustvarjalnosti, satire, čustvovanja in miselnosti.

Mednarodni projekt Sekira v medu - stripi po motivih poslikanih panjskih končnic je spodbudil francoski ustvarjalec in založnik Pakito Bolino, ustanovitelj avtorske skupine Le Dernier Cri iz Marseilla, ki se je s poslikanimi panjskimi končnicami srečal ob razstavi v Ljubljani leta 2000. Pestra motivika in tematika končnic ter svojevrstna revitalizacija ljudske umetnosti v sodobnem stripovskem mediju so spodbudile tako uredništvo Stripburgerja kot sodelujoče avtorje k realizaciji projekta.

Pri projektu, ki ga uredništvo revije Stripburger pripravlja v sodelovanju s Slovenskim etnografskim muzejem (SEM), italijanskim združenjem Viva Comix in stripovsko knjižnico Serieteket iz Stockholma, sodeluje 11 avtorjev. Devet avtorjev: Anke Feuchtenberger (Nemčija), Jakob Klemenčič (Slovenija), Koco (Slovenija), Milorad Krstić (Madžarska), Matthias Lehmann (Francija), Rutu Modan (Izrael), Vladan Nikolić (Srbija in Črna gora), Marcel Ruijters (Nizozemska) in Danijel Žeželj (Hrvaška/ZDA), je izbralo vsak svoj motiv iz zakladnice poslikanih panjskih končnic in ustvarilo stripovsko zgodbo. Devet stripovskih knjižic s 24 do 48 stranmi, zaprtih v škatlo, sestavlja zbirko Honey Talks - Comics Inspired by Painted Beehive Panels.

Izbrani motivi: Lovčev pogreb, Petelina peljeta medveda, Pegam in Lambergar, Lisica lovca brije, Kozel žre in serje krojača, Srce Jezusovo in srce Marijino, Ženski dvoboj na petelinih, Ženska vzame čebelni panj, Vlak, Adam in Eva v raju: kača nagovarja Evo, naj užije sad drevesa spoznanja, poudarjajo pestrost tematike, stripovske zgodbe pa kažejo tako vsebinsko kot likovno in tehnično zelo različne avtorske pristope. Medtem ko prinaša zgodba izrealske avtorice Rutu Modan temelječa na motivu Lisica lovca brije ‘pravoverno’ interpretacijo v vizualnem duhu panjskih končnic, prikaže zgodba Milorada Krstića o Pegamu in Lambergarju sodobni krimič v filmskem duhu, Matthiasa Lehmanna pa motiv Petelina peljeta medveda spodbudi, da izpove avtobiografsko pripoved v scratchboard tehniki. Marcel Ruijters z izbiro motiva Adam in Eva v raju: kača nagovarja Evo nadaljuje svojo sago o religijah, Vladan Nikolić pa je svojo stilizirano risbo tokrat približal vzdušju Divjega zahoda. Koketiranje Danijela Žežlja s tradicionalno ljudsko umetnostjo tudi tokrat rezultira urbano poezijo, Koco pa nadaljuje s svojim razmišljanjem o dnu človeške eksistence. Likovnosti panjskih končnic se poleg Rutu Modan izmed sodelujočih najbolj približa Anke Feuchtenberger, medtem ko Jakob Klemenčič dejansko panjsko končnico postavi v nov fiktivni kontekst. Pakito Bolino (Francija) bo oblikoval in natiskal motive za naslovnico posebne luksuzno izvedene zbirke v lesenih škatlicah z omejeno naklado.

Projekt poleg zbirke knjižic prinaša tudi razstavo Sekira v medu - stripi po motivih panjskih končnic oz. Dipped in Honey - Comics Inspired by Painted Beehive Panels, ki bo najprej na ogled v Slovenskem etnografskem muzeju, letos pa bodo sledila še gostovanja v stockholmski Serieteket (junij - avgust, Kulturhuset), Visionario (december, Videm, org. Vivacomix) in na mednarodnih stripovskih festivalih GRRR! (Pančevo, Srbija in Črna gora) ter 9th World (Kijev, Ukrajina). Razstavo, ki bo vsebovala originalna stripovska dela in replike izbranih motivov, bodo zaokrožili Matej Lavrenčič (Slovenija) s kratkim animiranim filmom ter Andrej Štular in Petra Stare (Slovenija) z miniskulpturami.

Ob odprtju razstave, 8. feb. 2006, bodo od tujih avtorjev prisotni Matthias Lehmann, Pakito Bolino in Marcel Ruijters.

9. feb. 2006 bo v prostorih SEM potekal pogovor na temo Ohranjanje starega skozi novo. Na pogovoru bodo sodelovali: Bojana Rogelj Škafar (direktorica SEM), Rajko Muršič (predstojnik Oddelka za entologijo in kulturno antropologijo, FF), Jelena Horvat (v. d. ravnateljice Osnovne šole Antona Janše v Radovljici), Tadeja Rozman (profesorica likovne pedagogike na OŠ Antona Janše), Matthias Lehmann, Pakito Bolino in Marcel Ruijters.

Del programa v Ljubljani bo tudi tridnevna delavnica scratchboard tehnike oz. praskanke, ki jo bodo vodili gostujoči avtorji. Program delavnice: predstavitev tehnike, kratka zgodovina in prvi koraki, izdelava panjske končnice, izdelava stripa. Delavnica bo potekala od 10. do 12. februarja v prostorih SEM. Namenjena je ustvarjalcem nad 16 let z izkušnjami na stripovskem področju, področju ilustracije ali grafike. Več o delavnici na www.ljudmila.org/stripcore/panjske.

Off program projekta Sekira v medu je projekcija dveurnega animiranega filma Divja verstva (Les religions sauvages), ki bo v petek, 20. februarja, na ogled v Kinodvoru. Novi animirani film iz umetniškega ateljeja Le Dernier Cri je rezultat triletnega sodelovanja 30 ustvarjalcev iz 14 različnih držav in deluje kot nekašen čuden ex-voto katalog različnih religij, kot kompilacija animiranih segmentov, ki narativnim delom dve uri vsiljuje hipnotično-epileptičen ritual, splet nezavednih slik in obscenih ceremonij ... Divja glasba in energična pripoved o kaosu sveta, ki meša kulturne vplive s fanatizmom, se stapljata v vizualno magmo. Pri projektu sodelujeta tudi tokratna gosta Matthias Lehmann in Marcel Ruijters. Drugi del projekcije spremlja glasba v živo. Pakitu Bolinu, režiserju animiranega filma, se bo pridružil bobnar iz domačih logov Marjan Stanič.

O GOSTUJOČIH AVTORJIH:

Pakito Bolino je ustanovitelj avtorske skupine Le Dernier Cri iz Marseilla, ki se ukvarja tudi z založništvom. Je mojster sitotiska, risar, režiser animiranih filmov in glasbenik. V popolni sliki se nam je Le Dernier Cri s projektom Hôpital Brut (razstava v KUD-u France Prešeren, sitotiskarska delavnica in projekcija animiranih filmov z živo glasbo v Slovenski kinoteki) predstavila leta 2000. Uredniško delo skupine Le Dernier Cri na meji med art brut in divjo underground grafiko je obrodilo sadove že z dvema filmoma, Le Dernier Cri (1997) in Hôpital Brut (1999), tretji film, Les Religions Sauvages, ki je bil dokončan lansko leto, pa je plod dela 30 kamikaz z mednarodnega področja, ki je pod budnim očesom Pakita Bolina v treh letih kreiralo posamezne segmente z eksplozivno vizijo religioznih tematik.

Matthias Lehmann si je kljub svoji relativni mladosti (r. 1978) pridobil status enega največjih mojstrov scratch-board tehnike v sodobnem stripu. Njegove zgodbe zaznamuje inovativen umetniški pristop, zaokrožena stilizacija, ki pa ohrani kar precej naturalističnih detajlov, ki na vizualnem nivoju odlično parirajo večplastni vsebini, ki zahteva počasno in temeljito branje. Poleg solo fenzinskih izdaj (Sinus, Rancune...) je Matthias sodeloval pri številnih evropskih in južnoameriških antologijah (Lapin, Zone 5300, Dirty Stories, Stripburger in njegove posebne izdaje, Desenhos nunca vistos...). Izdal pa je tudi več samostojnih publikacij: O Pesadelo do Gustavo Ninguém (Le Dernier Cri), IsolaCity (L' Association); Le Gumbo de l'Année (Les Requins Marteaux), A Semana Pasada in Batatas (obe pri Edicoes Polvo). Januarja 2006 pa je pri Actes Sud izšlo njegovo doktorsko delo L'Étouffeur de la RN115, 248-stranski road-movie z močnim mehiškim, brazilskim in ruskim priokusom, ki ga je ustvarjal zadnjih osem let.

Marcel Ruijters
je končal študij na akademiji v Maastrichtu in leta 1988 začel izdajati stripovske publikacije. Pri teh prvih publikacijah (Onbegrijpelijke Verhalen, Mandragoora in Thank God It's Ugly) je sodeloval z drugimi avtorji, posebno Matthiasom Giesenom. Sodeloval je pri številnih stripovskih antologijah (Zone 5300, Posse, Webber, Gr'nn, Stripburger, Skirocore, Hôpital Brut, Sortez La Chienne!, Que Suerte!, Mycose, De Nar, Wind, Malefact, Paniscus Revue, Answer Me!, Top Shelf, Kekrapules, Foetus, Panik Electro, Fahrenheit, Superstate Funnies, Patagonija, Hepanillillgromaster, Sick Puppy Comix) in je od leta 1995 tudi sourednik revije Zone5300. Ilustrira in piše kritike. Leta 1992 je na stripovskem festivalu Haarlem prejel nagrado kot najobetavnejši talent, 2002 pa delovno štipendijo fondacije Fonds voor Beeldende Kunst, Architectuur en Vormgeving. Samostojne izdaje: Dr. Molotow, Onbegrijpelijke Verhalen, Troglodytes, Thank God It's Ugly, Stigmata, A Jest of Nature, Machina Mundana, Sine Qua Non...


URNIK SEKIRE V MEDU:

sreda, 8. feb. 2006 ob 18.00 (do 31. marca 2006)
Otvoritev razstave Sekira v medu - stripi po motivih poslikanih panjskih končnic

Slovenski etnografski muzej - razstavna hiša, Metelkova 2, Ljubljana
Odprto: torek - nedelja: 10.00 - 18.00
vstopnina za muzej: otroci: 500, odrasli: 800

četrtek, 9. feb. 2006 ob 11.00
Pogovor na temo Ohranjanje starega skozi novo
Slovenski etnografski muzej - razstavna hiša, Metelkova 2, Ljubljana

petek, 10. feb., 16. - 20. ure, sobota in nedelja, 11. in 12. feb., 10. - 13. ure ter 15. do 19. ure
Delavnica scratchboard tehnike
mentorji: Matthias Lehmann, Marcel Ruijters, Pakito Bolino
Slovenski etnografski muzej - razstavna hiša, Metelkova 2, Ljubljana
informacije in prijave: 01 2319662, core@mail.ljudmila.org
kotizacija: 3.000 sit

off program
petek, 10. feb. 2006 ob 22.10
Divja verstva (Les religions sauvages)
, projekcija animiranega filma, produkcija: Le Dernier Cri
Kinodvor, Kolodvorska 13, Ljubljana
Vstopnina: 950 sit

Produkcija: Stripburger / Forum Ljubljana
Koprodukcija: Slovenski etnografski muzej, Kinodvor
V sodelovanju s Čebelarskim muzejem Radovljica
Projekt so prijazno podprli: Francoski inštitut Charles Nodier, Veleposlaništvo Kraljevine Nizozemske, MOL – Oddelek za kulturo, Ministrstvo za kulturo, Čebelarstvo Božnar, Radio Študent, Amicus d.o.o.



VIZUALNI MATERIAL JE NA VOLJO NOVINARJEM NA
www.ljudmila.org/stripcore/panjske/press/



sadržaj

2.

ŠUT U MOZAK 2

mail



Izašao je novi, drugi po redu, broj fanzina Šut u mozak, popunjen radovima subotičkih strip autora. Link ka tekstu koji detaljno opisuje sadržaj nam je prosledio Damir Smith.


sadržaj

3.

ARHIV SEVERA (20)

Boris Lazić
boris.lazic@wanadoo.fr



BUR(LESKA) GAJIĆ

Anh Hoa Truong: "Postoji li, u stripu, "jugoslovenski stil?" Aleksa Gajić: "Deveta umetnost je ovde isuviše nepostojeća da bi moglo da se govori o bilo kakvoj školi stripa. Sam za sebe držim da nemam neki poseban stil… Biti strip autor u Jugoslaviji, međutim, to je čista sreća. Pošto ovde ima veoma malo crtača, delujem egzotično i ljudi mi rado prilaze i razgovaraju sa mnom. Ja sam pionir ovdašnjeg stripa, referenca, i kada neko u mojoj maloj zemlji poželi da nešto više sazna o devetnoj umetnosti, obraća se meni…"

Izvod iz intervjua datog za prvi broj časopisa "Supreme dimension", februar 2006.

Ja, o Ja; niko drugi nego Ja: "Ja sam pionir ovdašnjeg stripa, referenca"! O, pionir; o, pa to je, takoreći, preteča, tvorac, utemeljitelj! Ovako nešto inostrana štampa nije čula iz usta naših umetnika još od drekavih bulažnjenja Milorada Pavića, zanesenog, osamdesetih godina, slavom poznom! Ja sam pionir, referenca, tvorac, ljudi, preteča! Pa to je cool. Ljudi: pa ja sam cool; pa pre mene ne bejaše ni beogradske, ni zagrebačke, ni ikoje druge škole! Ne bejaše ni Maurovića ni Solovjeva ni Kuznjecova ni Lobačeva niti ijednih prvih tvoračkih vrenja za poslednjih sedamdeset godina! To, uostalom, što se dešavalo, i nije bio strip. Moj strip. Kakva, bre, jugoslovenska škola stripa? To su bulažnjenja Zupanova i Ivkovljeva! Kakva škola, nije je bilo, nije ih bilo, niti na motivskom niti stilističkom polju, niti ikog, niti ičega pre mene i mojih radova, o, jer JA, JA, JA sam JA (o kako lepo zvuči, to što u sebi samom mogu uživat ja!); to JA je tvoritelj sveta, demijurg, volšebni drmator (lišen, doduše, vlastitog izraza), ali otac sviju i za sve tata-mata! Itd, itd… Moglo bi se tako, zar ne, unedogled.

Nek čitalaštvo ne zameri na ovoj eksponancijalnoj emfazi, na ovim plahim varijacijama na Gajićev verbalni samoblud. Ali imalo je zasto zapevati s njim. Ipak, stvar je prvorazredna: za više od dvadeset godina koliko pratim francusku stripovnu scenu, i isto toliko radove i intervjue naših ljudi, od Janjetova i Pavlovića do Lazarevića, Kordeja, Macana, Zografa, Kovačevića, Brade, Gere, Paheka, Jovanovića i drugih, nijednom ne naiđoh na takav prostakluk, na toliku umišljenost, na tako zaslepljenog foliranta. Nijedan od naših crtača se, jadan, ne seti da dobronamernom strancu objasni da je baš on taj bogomdani tip, iz krajeva južnih, taj mali Mocart stripa, Pejo u hlačama kratkim, likovni meštar bez premca, utemeljitelj i učitelj svega svih! Pa šta bismo mi, šta biste vi, bez Gajića?

Pa ipak iz strančevog pitanja izbija iskrena želja da nešto više sazna o zemlji iz koje dolazi toliko novih majstora. I samom strancu je jasno (to je očevidno iz prirode njegovog pitanja) da toliki broj autora ne potiče iz tabula rase, da je tu moralo biti preteča, da tu moraju postojati domaći izvori (ni Gajić ih nije mogao zaobići, pošto ih prenebregava koristeći poslednju pomodnu stilizaciju, samim tim ukazavši na prethodnice koje odbacuje). Stranac je, očito, osetio da ovde postoji tradicija (Maurović ili beogradski majstori su koreni ne samo srpskog ili hrvatskog, već i slovenačkog ili makedonskog savremenog stripa, sve je to tad stvarano u jednoj kući za jednu publiku), i jedno je u svom umetničkom delu se sporiti sa njom, s tradicijom, drugo u razgovoru za inostrani časopis tvrditi da nje nema, u suludom hvalospevu o vlastitoj prvorazrednosti.

Da se razumemo; dečko, u svom ludilu (kreativnom), niti je toliko zlonameran, niti pak blesav (ovo, doduše?); ali je njegov etički kodeks porazan. Dakle, gospodo, da rezimiramo: posle Kiša i Pavića, nova hipertrofija vlastitoga ega u dodiru s publikom inostranom, novo burgijanje o sebi samom naziva se "Pionir ovdašnjeg stripa", i to je izrečeno i štampano u inostranstvu, i tu više nema šta da se doda niti oduzme. Vas više nema.

Sve vas je izbrisao.

Ko vam je kriv.

PS:
Časopis izdavačke kuće "Soleil", u kome je, u prvom broju, intervju objavljen, nudi, predpremijerno, pored neumesnih konstatacija o tabula rasa scena – kojih, dakle, nema - i nekoliko tabla završnice "Biča Božijeg", za one koji to preferiraju originalnoj stilizaciji Studija Dizni ili japanskog stripa.


sadržaj

4.

POST SCRIPTUM (57)

Zoran Đukanović



KRITIČARSKI BEDEKER - KANIFOVA PARADIGMA

(Milton Kanif: Stiv Kenjon, “Dečje novine”, Gornji Milanovac, 1989)

Kada se 1939. godine na stranicama strip revije “Mika Miš” pred čitaocima prvi put pojavio Milton Kanif sa svojim stripom Teri i pirati, nije bilo nekog većeg odjeka. I čitaoci i autori koji su stvarali na jugoslovenskom prostoru isuviše su bili zaokupljeni tada vladajućim uzorima, Aleksom Rejmondom i Halom Fosterom. Čini se da im je Kanif pre izgledao kao nešto nedovoljno blisko tim dvema paradigmama, nego nešto što bi moglo biti paradigma za sebe.

(Da ironija bude veća, šezdeset sedam godina kasnije, tamo neke 2006. godine, organizuje se jedna od retko značajnih i studioznih izložbi, Majstori američkog stripa, izložba zaista istorijski, pa i planetarno relevantna, u koju je uvršteno svega PETNAEST autora koji su definisali glavne tendencije u stripu od kako strip postoji, koji su, na ovaj ili onaj način, stvorili/otvorili (“Sezame!...”) nove mogućnosti ovog medija: među njima se našao Kanif, a Rejmond i Foster nisu, s izgovorom da je čitav razvojni luk “ilustrativnog” (sic) stripa zašao na obzorju sistema vrednosti, što samo preokrećući ponavlja priču nedopustivog metodološkog&senzibilitetskog prenebregavanja nečega što se izostaviti ne sme, pošto je svoj trojici mesto čak i u ovako uskom, dakle rigoroznom izboru – opaska skače nekih šesnaest godina unapred u odnosu na vreme nastanka teksta koji čitate. Trči, što bi se reklo kao ždrebe pred rudu. Moje vremensko ždrebe.)

Ni prvi posleratni Kanifov susret s jugoslovenskim čitaocima nije protekao ništa bolje. “Strip art” je, doduše, gromoglasno najavio Kanofovog Stiva Kenjona, ali su reakcije čitalaca bile mlake, ili negativne. To se događalo 1971. godine, da bi se šest godina kasnije “Stripoteka” upustila u hronološko objavljivanje ovog stripa.

Danas se (1990. je godina, verujete mi dragi i prostodušni čitaoci) Stiv Kenjon pojavljuje kao luksuzna knjiga tvrdih korica i biva dočekan s punom čitalačkom pažnjom i kritičarskim superlativima. Šta se dogodilo da se čitalački horizont toliko promenio? Mnogo toga. Krajem sedamdesetih protutnjala je “treća generacija”, veliku talas osporavanja strip-konvencija, pre svega klasičnih kanona naracije. U svetu i kod nas mnogo se tih godina eksperimentisalo, bili su to pozni otkucaji moderne u mediju stripa.

A onda, brže nego što su njegovi pobornici očekivali, avangardni naboj je bio iscrpljen. Sledeća oscilacija klatna ukusa počela je da se vraća pripovedanju. Uporedo sa ovim strujanjima duha vremena domaća publika se srela s opusom Huga Prata. On nije pratio trendove. Vrhunsko pripovedaštvo nudio je u vreme kada se većina drugih takmičila u destrukciji pripovedačkog čina. Neopripovedači su tek kasnije pristigli. Kao i svi veliki autori, Prat je stvarao svoje preteče. Svojim delima uspeo je da baci zaista novu svetlost na Kanifa, svog najvećeg učitelja.

Naravno, Prat je samo jedan od najvažnijih “ključeva” za Kanifa. Genealoške linije vode od Kanifa u vrlo različitim smerovima. Mnogi od nastavljača, po prirodi svojih sklonosti, nisu se usmeravali na globalni učinak Kanifove paradigme nego tek na pojedine njene aspekte. Sasvim sažeto rečeno, Kanifova paradigma nije samo crtačka paradigma nego integralna stripovna poetika. Ona predstavlja za svoje vreme visoko razvijen oblik stripovnog pripovedanja. Po žanru i stilizaciji, jedan je od vrhunaca avanturističko-realističkog stripa, koji je u sebi krio mnoge antirealističke implikacije. Implikacije je razvijao Prat, pokazavši da apstraktno i konkretno (ako baš insistirate, apstrakcija i realizam) nisu nepomirljive suprotnosti, kojima je prirodna svrha da bi se ratovalo pojmovima i uverenjima, nego magnetski polovi u čijem međuprostoru se dešavaju najzanimljivije stvari.

I tako mi danas (1990. ili 2006, izaberite godinu koja vam se sviđa, iz koje vam je mentalno oko izoštrenije) Kanifa doživljavamo iz bitno drugačijeg “horizonta recepcije” nego što je to bilo 1971. ili 1939. godine. U međuvremenu, zračenje Kanifove uticajnosti pokazalo je ne samo da je “dostojan pažnje” nego da zaslužuje jedno od centralnih mesta među stripovnim paradigmama.


(“NIN”, Beograd, 18. mart 1990; tačno na moj rođendan astroloških riba. Kažu da je tada tekst izašao bez onih čudnih dijahronijskih zagrada koje samo zbunjuju ionako napaćenog čitaoca. A, i van zagrada je dodato nekoliko rečenica.)




sadržaj

5.

JUŽNJAČKA UTEHA No 243.

Marko Stojanović
misto83@ptt.yu



APSOLUTNIH STO (84): DARK KNIGHT RETURNS

TAMNA JE NOĆ... (3)

Batman: It begins here... An army... To
bring sense to a world plagued by worse
than thievs and murderers... This will be
a good life... Good enough...

I zaista, Miler je duboko zaronio u priču o ostarelom Betmenu koji više to nije, o lomovima njegove duše, njegovim korenima i krajnjim izdancima tih korena. Duboko je začeprkao po socijalno-političkoj klimi tadašnje Amerike, socijalnom fenomenu televizije i njenog uticaja, američkom društvu koje su urušava pod uticajem sopstvenih zakona i normi, rastućem nasilju i nemogućnosti da mu se adekvatno odgovori. Pozabavio se time šta ikona zaista znači, kako je to kad je neko „prevelik“ da bi mu se sudilo po konvencionalnim aršinima, pitanjem i problemom identiteta, o tome ko smo zaista, i šta nas čini takvima.

Mnogo je toga Miler uneo u ovaj neverovatno kompleksan strip, i mnogo je vremena proveo na njegovom vizeuelnom kreiranju, zajedno sa svojim sradnicima. Svi, ama baš svi, koji su radili na ovom projektu dali su svoj maksimum, i to se jasno vidi. Klaus Dženson ovde je dostigao vrhunac, i njegova će karijera ići od tog dana samo naniže, a sam je Miler u ovom stripu pokazao da će predmet njegovih budućih eksperimenata u stripu postati smela igra crno belim kontrastima. Betmen nikada pre i nikada više neće biti ovako životan, ovako snžan, upečatljiv, čak ni kad mu se Miler pre nekoliko godina vratio u bledom nastavku svoje čuvene sage. Publika? O, publici je ostalo samo uživa, i s nestrpljenjem i razočarenjem traži sličan doživljaj kako u Milerovim tako i u stripovima njegovih kolega. I da se seća.

Nikada neću zaboraviti najupečatljviju scenu Povratka mračnog viteza: Politička marioneta kakav je postao, Supermen u pratnji nekoliko vojnih helikoptera stiže u Aleju Zločina, sa samo jednim zadatkom: da na ovaj ili onaj način privede pravdi, zakonu i američkom putu odmetnutog Betmena. Betmen, borac za pravdu makar to značilo protiv zakona i američkog puta, sa svim adutima u rukavu, sa svim čelikom koji može da ponese na sebi ide u susret čoveku od čelika, kao i smrti samoj – što i saopštava Robin kad ga ona (da, ona!) pita da li ide tamo da pogine. Betmen povlači prvi potez: na svog starog prijatelja ispljuje prateće rakete koje ga jedva uzdrmaju, nakon čega sledi pogodak iz Betmenovog tenka koji bi potopio krstaricu koji na Supermena ostavlja tek površan utisak – sve to u interpunkciji sa Alfredovim sećanjima na malog Brusa kojem je čitao Poove krimi priče, gde je mališa čeličnog pogleda insistirao da krivac mora biti uhvaćen i kažnjen. Krivac sa velikim slovom S na prsima i najboljim željama u srcu sleće u Aleju Zločina, sa puno pametnih reči koje ostareli Betmen nikada neće čuti. Sonični udar razbija svaki prozor u čitavom bloku, i Supermen po prvi put krvari dok se nacereni Betmen brine hoće li super čovek izdržati bar par rundi protiv njega... No ta ga briga ne sprečava da čoveku od čelika priušti strujni udar snage svake sijalice, svakog agregata, svakog štednjaka čitavog Gotama. Ne, kaže Betmen, ne zaslužuješ milost, jer si ti taj koji se klanja svakom ko nosi značku, svakom ko obavlja funkciju – služiš administraciji a ne ljudima... Zato što ne znaš šta to znači biti čovek, zato što ne znaš šta to znači ostariti, zato što tvoji roditelji nisu umrli besmislenom srmću pred tvojim očima... Supermen konačno, iako s oklevanjem, uzvraća i čelik se lomi, koža ugiba, rebra pucaju! Betmenov konačan potez još nije spreman, i zato malo kiseline u oči aleter ega Klarka Kenta, tek da se kupi vreme za strelu od kriptonita odapetu od strane jednorukog strelca koji je nekada bio Zelana svetiljka. Supermen je na kolenima. Dok oslabljeni Supermen postaje svestan nepravilnog rada srca starca koji je nekada bio Brus Vejn, taj isti starac izmahuje svom snagom koja mu je preostala, svim onim razočarenjem koje je sakupio, mahnitošću nekoga ko je izdan od strane nekoga ko je mogao bude njegov najbolji prijatelj i Supermen krklja, poražen, pobeđen od strane običnog čoveka... Betmenovo srce otkazuje tačno u ponoć, u istom trenutku kada se Bet-pećina uruši, kada se kuća Vejnovih okupa u plamenu, kada moždani udar nežno šapne na uvo svoju poruku batleru Vejnovih, Alfredu. Ovo, ovo je dobra smrt... Smrt dostojna Betmena.

(Kraj)


A na adresi www.upps.org.yumomci iz UUPS-a, jednog veoma posebnog udruženja ljubitelja stripa, napravili su jedan veoma interesantan i kvalitetan sajt sa gomilom najraznovrsnijih podataka, leksikona i svojim sopstvenim, veoma živahnim forumom. Posetite ga i vidite šta se sve može kad se male ruke slože – posebno ako te ruke pripadaju Vuku, Vladi, Milošu...


sadržaj

6.

KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (302)

Darko Macan
darko.macan@zg.htnet.hr



PRIČA O SERGEJU (2)

Zbilja ponekad zavidim ljudima koji znaju što žele. Jer ja to ne znam. Ili, bolje rečeno, ja želim sve! Ona Bednjančeva "sveštohoćumogu" krilatica kod mene se izrodila u "sveštomoguhoću" pa sam tako oduvijek započinjao mali milijun stripova (druge stvari da i ne spominjemo) - kad god bi me nešto puklo, poželio sam prisvojiti što je u tome bilo dobro kroz neki vlastiti strip.

Sergej je tako, kad sam ga konačno počeo crtati, bio prisvajanje Usagija Yojimba. Strašno mi se bio svidio Usagi: ekspresivnost životinjskih likova, male jasne priče, velika saga u kojoj je to sve smješteno, čak i dokumentarnost. Pa sam htio "nešto takvo". Osim što sam istovremeno htio još toliko toga, pa je posvetiti život jednom serijalu bilo zapravo nemoguće. A ni životinjske mi se fizionomije baš nije dalo studirati, dok mi dokumentarnost nikada nije bila jača strana. Od "moga" je Usagija, tako, na kraju ispalo nešto posve drugo.

Što je dobro. Rekao bih, ali bi izgledalo kao da se bespotrebno hvalim, kako je gore opisano i nužan dio kreativnog procesa. Ništa ne nastaje ni iz čega, a upravo su permutacije kojima naš karakter izopači naše želje ono što novonastali strip čini različitim od onoga što mu je prethodilo. Nisam, dakle, dobio Usagija, ali me i dalje mučila mogućnost da bi mi netko mogao zamjeriti plagijat (zamjerali su mi ga na najčudnijim mjestima; uglavnom ljudi koji vide samo površinu scene, ne i njezin smisao). Zapravo, brinulo me da se Sakai ne uvrijedi.

Pa sam spakirao tri nacrtane epizode Sergeja (tada se još crtalo "za ladicu") i poslao mu ih. Računao sam: ako kaže "ujfu, plagijator!", prestajem. Ako pak kaže "dobro je"... pa, za taj sam ga slučaj u pismu zamolio neka mi preporuči izdavača (oholo kontajući na džob kod, recimo, Miragea).

Sakai je lijepo odgovorio, nije me optužio za plagijat već je strip čak proslijedio Eddu Vicku u Mu Press gdje je Sergej (sada Sergei) i objavljen u niskotiražnom časopisu Zu. Tamo je neki od čitatelja možda i spomenuo sličnost (vidio sam samo pismo u kojemu me netko brani), ali ja sam već bio u nekom idućem projektu kojega sam mogao pa dakle i htio, te sam nacrtao samo još jednu epizodu Sergeja i onda ga, na deset idućih godina, ostavio po strani ...

(nastavlja se...)

***
A Sergej je i dalje tu: www.zmcomics.co.yu/sergej - druga tabla postavljena. A DANAS kreće i nova Martina Mjesec, u epizodi "Rođen 11. rujna", na www.stripovi.com/martinamjesec.asp!
Q10 je na svim (HR) kioscima i u vašim omiljenim knjižarama, uz bestsellere biblioteke Q: Kako čitati strip Scotta McClouda (ne požurite li, meko će se izdanje posve rasprodati i morat ćete pazariti skupi kartonac) te devijantno odlične Ekstremne sportove Tomaža Lavriča. A za koji tjedan... O tome ćemo tada!
Pala na hvažnji!


sadržaj

7.

Q STRIP

Strip Vesti



Na blogu Q STRIP Darka Macana ima puuuno vesti i zanimljivosti a Strip vesti vam uvek prenesu jednu kao malu drašQalicu:

Te, konačno, test da vidimo koliko su naši autori očajni i željni slave tuđeg sunca. Judge Dredd Megazine , jedan od časopisa koji objavljuju taj lik, prima stripove novih i željnih crtača. Može bilo što (sad, ipak uzmite u obzir profil izdavača) na šest strana, dokle god je kompletna priča na zadanom formatu, pretpostavljam u boji i s full upisanim tekstom. Zajeb: ništa pare, samo slava i ta iluzorna "mogućnost da vas se vidi". Ono, kladim se da su zazubice narasle bar nekima koji ovdje po doma ne bi nikada radili zabadava, samo zato što je pos'o stranjski…:)



Osim toga, na Q Strip-u ste protekle nedelje mogli pročitati sledeće priloge:
  • [priQaz] Razdvajanje i spajanje (Djole)
  • [Qolumna] oQo stripa (Vladimir Tadić)
    Lovina
  • [glavolomQa]Za qoga se zna? (mcn)
  • i naravno [dnevniQ] Pregled vijesti za svaki dan 21.08.-27.08.


    Kompletne priloge možete pročitati na sledećoj adresi:
    http://qstrip.blog.hr/


sadržaj

8.

INTERNET STRIPOVI

Strip Vesti



Ovo rubrika je redovna, pozicionirana na ovom mestu u SVestima, nije u samom vrhu jer na sajtu već stoje, u samom vrhu na udarnom mestu, linkovi ka svim domaćim internet stripovima koji redovno izlaze. Ostali stripovi, koji ne zadovoljavaju ove kriterijume - dakle nisu na nekom od domaćih jezika ili ne izlaze redovno - će ipak imati svoje mesto u ovoj rubrici.
Dakle zasucite rukave i poradite na dopunjavanju ove rubrike tako što ćete pokretati nove internet stripove. Svaki novi strip na spisku će, onog petka kada bude dodat, imati oznaku NOVO!
Redosled je po abecednom redu:

STRIPOVI KOJI REDOVNO IZLAZE:

-A STAR IS UNBORN (UnBornStar)NOVO!
unbornstar.blog.hr/

-BUZZ & FZ (Gudvin)
www.screaming-planet.com/comics.php?area_id=

-ČAROBNJACI (Niko Barun)
www.tportal.hr/stripovi/carobnjaci

-KUĆA STRAHA (Jurica) NOVO!
www.kajgod.co.nr/

-MALI MEUR (Vladislav Gajski)
www.plastelin.com/index.php?option=com_content&...

-MARTINA MJESEC (Macan - Sudžuka)
www.stripovi.com/martinamjesec.asp

-MISTER MAČAK (Macan - Bob)
www.stripovi.com/mistermacak.asp

-NETOVCI (Niko Barun)
www.t.ht.hr/netuskoli/5-5.html

-OVERKLOKING (Dubravko Mataković)
iskon.hr/webcafe/matakovic/

-SERGEJ (Darko Macan)
www.zmcomics.co.yu/sergej

-SIVI GRAD (Rico)
www.stripovi.com/sivigrad.asp

-SOB SA SOBOM (Sonjecka)
www.stripovi.com/SobSaSobom.asp

-STRIP "DAN"-a (Simon Vučković - Mirko Zulić)
www.dan.cg.yu/stripovi.php

-SvRBI iU SVEMIRU (Milivoj Kostić)
vigled.sky.prohosting.com/

ŠTEFICA Jambriščak, prijateljica noći koja je previše znala" (Nik Titanik)
www.niktitanik.com

STRIP ČASOPISI ZA DOWNLOAD

-ZONA 9 (Udruženje strip autora Crne Gore)
www.zona9-stripmagazin.users.cg.yu

STRIPOVI KOJI SE REDOVNO DISTRIBUIRAJU E-MAIL-om

-SAMONIKLI KOROV STRIP (Franja Straka)
prijaviti se na email adresu: fstraka@eunet.yu

STRIPOVI SA ZAOKRUŽENOM PRIČOM

-Bilo jednom u Makarskoj (Dalibor Brdar)
www.stripovi.com/makarska.asp

-Zagor & Chico u Paklu Droge (Saša - Venes)
www.najbolje.com/zagor/

-Stripovi... (Dunja Janković)
deenes.ffzg.hr/~tdujmovi/strip.htm

STRIPOVI DOMAĆIH AUTORA NA STRANOM JEZIKU

-ACTION TRIP COMICS (Jojić - Grabović - Solanović)
www.actiontrip.com/index/comics.phtml

-JOHN'S PARADISE (Alić/Gelemanović)
www.johnsparadise.com

-Mc DUFFIES (Srđan Aćimović)
mcduffies.keenspace.com

-LITTLE WHITE KNIGHT (Srđan Aćimović)
www.graphicsmash.com/series.php?name=littlewhiteknight&view=current

-LEGOSTAR GALACTICA (D. M. Jeftinija)
legostargalactica.keenspace.com/

STRIPOVI KOJI VIŠE NE OBNAVLJAJU SVOJE STRANICE

-JOHN'S PARADISE (Saša - Venes)
www.crazytwo.com/novi/

-NEDELJNI STRIP (Oljača, Aćimović, Ikonić, Jovanović, Vučković)
members.lycos.co.uk/zmcomics/strip/strip.htm

-VILINTULJKOVA DRUŽINA (zmcomics)
www.zmcomics.co.yu/vilintuljak



sadržaj

9.

ŠTAMPA

štampa


Dušan Banjanin i Damir Smith su obezbedili sledeće priloge:

POVRATAK SUPERMENA - predstojeći film Brajana Singera, prema glasinama koje objavljuje Njujork poust, imaće budžet veći od 250 miliona dolara. Prema anonimnim izvorima predviđa se da bi konačan budžet, utrošen za snimanje filma prepunog specijalnih efekata, mogao da pređe sumu i od 300 miliona dolara. S druge strane, neimenovani izvor iz studija Vorner Bors, koji će realizovati film, kaže da su ovakve cifre "apsurdne", ali nije saopštio koliko će para biti utrošeno na ovaj film.

V. T.


Objavljeno: DANAS, Beograd, 21.01.2006.godine






YELLOW BLIC : vatili lopova zahvaljujući stripu

Provalnik koji je opljačkao australijskog crtača stripova Bila Grina (82) uhapšen je pošto je žrtva nacrtala njegov portret. Grin, poznat po crtežima sportskih zvezda, video je lopova dok je uzimao bicikl iz njegove šupe. Nacrtao je njegov portret i dao policiji, koja je prepoznala muškarca uhapšenog zbog jedne druge krađe u Melburnu. Tridesetčetvorogodišnji lopov je optužen za pljačku i napad i sada čeka suđenje.



sadržaj

10.

VESTI IZ SVETA

Strip Vesti



-MARKO AJDARIĆ NEWS

Angoulem je, naravno, ovih dana glavna vest, tako da vam prvo dajemo link gdećete videti šta će sve biti (šta se dešava) tamo. Spisak nagrađenih sigurno, uz sličice, možete naći i na zvaničnoj stranici festivala. Dok ovde, u SVestima, uz pomoć foruma na UPPS sajtu i Marlow-a koji je to postavio možete pročitati spisak nagrađenih:
1. Najbolji album:
Notes pour une histoire de guerre - Gipi (Actes sud BD)
2. Najbolji crtez:
Le vol du corbeau - Tome 2 - Gibrat (Dupuis)
3. Najbolji scenario:
Les Mauvaises gens - Davodeau (Delcourt)
4. Najbolji serijal:
Blacksad - Diaz Canales & Guarnido (Dargaud)
5. Najbolji prvi album:
Aya de Yopougon - M. Abouet & C. Oubrerie (Gallimard)
6. Nagrada za strip nasledje:
Locas - Jaime Hernandez (Seuil)
7. Najbolji strip za mlade:
Sillage - Tome 8 - Morvan & Buchet (Delcourt)
8. Nagrada publike:
Les Mauvaises gens - Davodeau (Delcourt)

Osim Angoulema, ima i drugih vesti. Recimo da je naš Bojan Kovačević nacrtao deseti album serijala Rubine.
Boro Pavlović u Španiji - za sada nema sličice već samo potvrdu da će 2. album od El Nino izaći u martu, kod Norma Editorial. Gradimir Smuđa će se pojaviti na 17. festivalu Bd u Nantes-u, osim njega će između ostalih gostovati i Jenfevre, Juszezak, Morvano Rodrigue i Tarek. Gradimir Smuđa može da se kupi (ne baš lično on...:) za 900 evra u uglednoj Galerie du 9eme Art.

Već kad izlazi Conan u izdanju Belog Puta pogledajte izložbu u Španiji povodom 100 godina rođenja Robert E. Howard-a (među tim autorima, najvažniji je Paco Nájera). Takođe možete pogledati kako ga je, istim povodom, predstavila dobra češka stranicaCitarny, koja se bavi ilustracijama.

Arthur Suydam, Gary Spencer Millidge, Roy Thomas, Howard Chaykin, Geoff Johns... na Bristol Comic Expo. Bandes dessinées i avioni opet se nalazu u Le Bourget.

Drugi trailer novog filma 'Astérix et les Vikings' možete naći ovde.

Comics Worth Reading sada je veći i bolji - sajt. Među brojnim umetnicima o kojime se sve više govori u SADu (naročito Wilson Tortosa i Leinil Francis Yu), udarna snaga stripova saFilipina se zove Gerry Alanguilan, koji je među drugim 'čudima' stvorijo i The Philippine Comics Art Museum -onlinesada ima novi album pa i novi blog, prepun njegovih ali i lokalnih novosti.

Malo da spomenemo i našeg Marka Ajdarića koji vredno radi te mu je Festival u Milanu potvrdio izložbu u Brazilu za februar mesec. Takođe je o Marku govorio i Andamar u svom newsletter-u (Brazilu i o Banja Luci)


...I to je to... za sada. Marko je bio vredniji i na vreme je počeo da šalje vesti, ja sam kampanjski to kasno krenuo da sređujem, džaba mi da pričam o razlozima, tako, samo da znate,ima priloga prebačenih i za sledeći broj SVesti...;)
A ima i onih koje možete pročitati na qstrip blogu Darka Macana.



sadržaj

11.

POZIVI NA SARADNJU

Mail



FOTOSPRING-TRAZIMO ANIMATORE ZA ANIMACIJE NA MOBITELIMA!

Trazimo animatore za izradu animgif animacija za mobilne telefone sa interesom po dugorocnoj suradnji. Animacije otkupljujemo jednokratno- zajedno sa svim pravima. Dostavljamo kratki scenario trazenih animacija.
Tehnicke specifikacije animacija su;
-animgif
-720x576 pixela
-256 boja
-do 350 KB velicine file-a
-vektorsku .cdr ili .ai ilustraciju iz svake animacije
Placamo na racun po izvrsenju posla.

Nekoliko uzoraka animacija mozete si pogledati na linku ispod;
http://www.illuworld.com/index.php?action=lightbox&lang=an

Za sve dodatne informacije na raspolaganju sam Vam na telefonu ili mailu.

FotoSpring MultiMedia Stock

Mario Pusic

t +386-250-5552
mario@fotospring.com

FotoSpring MultiMedia Stock
Kersnikova ulica 5, P.O.BOX 148
SI-2001 Maribor, Slovenia,Europe
t +386 2 250-5550
f +386 2 250-5555

www.fotospring.com
www.illuworld.com




Marko Ajdarić
nam je dobacio sledeći poziv:


9th International Festival of Graphic-Itinerant Humour
Humour Art Museum


Theme
The 9th International Itinerant Festival of graphic humour prefixed humour art museum creation.
It is the only museum in the world that can house the greatest works by artist of the past and present simultaneously, in the same space, thanks to the best humour pencils of the five continents. They're not author's fakes, in many cases they are revised and corrected versions of the great works of the great painters and sculptors of the world.
The art in the museums not always suggests feelings of serenity and solemnity. Behind every work there has always been another interpretation very different to the one the artist wanted to give.
How many times have we wondered which would be the problems of Rodin's Thinker, with his head always downwards in position of eternal meditation, or the reason of the enigmatic smile of the Mona Lisa, or the reason of the two hands almost in contact in Michelangelo's Creation, or the reason of the obesity of Botero's characters, etc. It is possible that the great artist of humanity would have never imagined that one their works could have been re-created by humour graphic artists from all around the world, seriously and with respect, preserving their eternal quality and value of cultural treasures of humanity.
If necessary, we apologize since now for the sound irreverence of the humour artists, but first of all their intention is not the lack of respect of the great artists' works, on the contrary, the spirit is that of giving the opportunity to all the people who have never entered into a museum to see the great masterpieces, even through the humour.
Museums as the Louvre, the British Museum, the Metropolitan, the Hermitage will never have the opportunity to house at the same time works by Monet, Goya, Picasso, Michelangelo, Da Vinci, Botero, Modigliani, Dali, Siqueiro, Rodin, Gauguin, Wharol, Lautrec, Van Gogh, Magritte, etc.
In this Festival the humour pencils from all over the world allow us to virtually visualize the unique and unrepeatable HUMOUR ART MUSEUM characterized by a sincere and real love for art.

Convocation
The festival is open to all the professional cartoonist. Works must be presented with the author participation form (name, address, country, photograph or caricature of the author).
Dimensions: cm. 20 x cm. 30 – cm 30 x cm 40.
The works can be in black and white or with colours and the authors are free to choose all techniques they prefer for the realization. The drawings must be original, photocopies won't be accepted.
Quantity: no more than two drawings.

1. The authors must indicate behind the drawings if they want to participate to the competition or just require to participate out of the competition.

2. A jury composed by painters,journalists and personalities in this sector will assigne the following prizes:
• First prize: 1000,00 euros
• Second prize: 500,00 euros
• Third, forth and fifth prize will receive a special medal of the international fest The choice of the winning works will be communicated after the last date of presentation of the 9th international festival of graphic humour edition 2006.

3. After the final scrutiny, the festival direction will communicate to the authors the final choices on the festival website:
www.festivalhumorgrafico.com
www.festivalhumorgrafico.it .

4. Each author is responsable of his own creation so the copyright of the eventual texts, titles and images belong to the creators.

5. All the received works will not be returned and will be part of the “international festival of graphic humour museum”

6. The organization has no responsibility for any eventual damage during the sending of the works.

7. The festival has the right to expose the works in the exhibitions and to publish them on the catalogue or on any article concerning the festival.

8. The festival web site will keep you updated with news and images about the event.

9. The participation to the event implies the acceptance of all the above-mentioned points.

Date of expiration: April 30th 2006

Date of exhibition opening in preview: June 2006

Itinerant exhibition: July – December 2006

Works must be sent to:
9 festival internazionale di humor grafico/itinerante
C/ direttore artistico Julio Lubetkin
Casella postale 52
00045 – Genzano di Roma
Italia

E-mail: festival@virgilio.it
Web site: www.festivalhumorgrafico.com
www.festivalhumorgrafico.it


sadržaj

12.

LINKOVI

Strip Vesti



-UPPS je uradio poveće popunjavanje svog sajta pa vredi da se podsetite njihove stranice:
www.upps.org.yu


-W'Art, pdf magazin je stigao do broja četiri i možete ga skinuti sa sledeće adrese:
www.wartmag.com


-Bulle d’Encre, takođe pdf magazin, je došao do svog šestog broja, na sledećoj adresi:
www.bdencre.com


sadržaj

...
Ako znate nekog ko bi bio raspoložen da svakog petka dobije email sa STRIP VESTIMA, pošaljite mi njegovu email adresu ili mu predložite da nam se on sam javi i tako upiše na mailing listu.

Zlatko Milenković

zmcomics@neobee.net
www.zmcomics.co.yu

Zlatko Milenković, Petra Drapšina 16, 21000 Novi Sad

STRIP VESTI SU BESPLATNE
Ako ne želite da ubuduće dobijate STRIP VESTI, jednostavno odgovorite na ovaj email i u naslovu (subject) napišite ODJAVA.