prošli broj - arhiva - sledeći broj


SADRŽAJ

1. MAGIČNI VETAR - Strip Vesti
2. STRIP CENTAR MAKEDONIJE - Damce Zafirov
3. U MULEN-RUŽU - Aleksandar Manić
4. DAN DARE I UMJETNIČKI CRTEŽ
   RANKA HAMPSONA (11) - Josip Mihalković
5. JUŽNJAČKA UTEHA No 156. - Dejan Stojiljković
6. KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (215) - Darko Macan
7. MOJ POGLED (103) - zmcomics
8. ŠTAMPA - štampa
9. PISMA ČITALACA - mail
10. LINKOVI - Strip Vesti
11. DATUMI - Strip Vesti

1.

MAGIČNI VETAR

Strip Vesti

Od 15. aprila je u izdanju System Comics-a počeo da izlazi trenutno verovatno najatraktivniji bonelijev serijal Magični vetar (Magico Vento). Prvu epizodu "Fort Ghost" je po scenariju Gianfranco Manfredi-ja, nacrtao španac Jose Ortis. Serijal je poznat po jakoj crtačkoj ekipi kojoj se povremeno priključuju Goran Parlov i Darko Perović poznati autori sa naših prostora.

Strip sveske će izlaziti u mesečnom ritmu, A5 formata, 96 strana, crno-belo, tripleks korice. Cena 120 dinara.

sadržaj

2.

STRIP CENTAR MAKEDONIJE

Damce Zafirov

Strip Centar Makedonije iz Velesa od 15-og aprila zapoceo je sa novim radnim vremenom. Radno vreme je od 11,00 do 19,00 sati svakog dana sem Subotom i Nedeljom. Ljubitelima stripa na raspolaganju je strip biblioteka sa vise od 6000 stripova iz makedonskog, srpskohrvatskog, engleskog i francuskog jezicnog podrucja.

Ovih dana iz stampe izasao je 15-ti jubilajni broj strip casopisa “Strip Art”. U njemu ljubiteli stripa mogu da procitaju stripove od vise domacih autora, kao i francuskog strip autora Valteri sa drugim delom njegovog stripa “Zak i Selestin”.

20-og aprila (Utorak) sa pocetkom u 19 sati u Strip Centru Makedonije u Velesu bice otvorena strip izlozba strip crtaca iz Skoplja, Zoran Tanev. Bice predstavljeni kopije njegovih objavljenih stripova (Mis Ston, Ajducka Cesma, El Makedonero i dr.). Izlozba ce trajati 7 dana.

Srdacan pozdrav

Damce Zafirov
Iz Strip Centra

sadržaj

3.

U MULEN-RUŽU

Aleksandar Manić

"Maestro, u kom ste periodu?" "Upravo sam sa impresionizma pressao na brendi - odgovara Tuluz-Lotrek crtajuchi po kafanskom stoljnjaku. "U Mulen-Ruzzu"(Delkur), prvi album strip serijala "Bordel muza" novosadskog slikara Gradimira Smudje, naccinjen je kao ssetnja kroz najveselije dane pariskog Monmartra pred kraj 19. veka. Za vodicca je izabran veliki francuski slikar Tuluz-Lotrek, a pored slavnih monumenata, kroz album defiluju svi vazzni ljudi tog vremena, izgovarajuchi bar jednu reccenicu. "U Mulen-Ruzzu", kao i prethodni Smudjin album "Vinsent i Van Gog" poseduje izuzetno visok crtaccki, taccnije, slikarski izraz. Savrssenom tehnikom i velikim poznavanjem slikarstva i ilustracije, Gradimir vrlo uspessno i duhovito doccarava koloristiccke svetove, pre svega Lotreka, a potom i svih velikih slikara onog vremena. Ogromno iskustvo Smudje kopiste odliccno se iskazuje u drugom delu ovog albuma, inacce slikanog uljem na kartonu, prilikom poseta ateljea velikih slikara: Sezanovi igracci karata, Moneove katedrale, Rodenovi ljubavnici, Seraov pointilizam...

Nalik prvom Smudjinom albumu, "U Mulen-Ruzzu" pati od iste boljke, od nedovoljno razradjenog scenarija. U karakterizaciji likova, on se zadrzzava na lakim stereotipima - patuljak Lotrek zabrinut svojim stasom, Dega opsednut balerinama, Van Gog ussima, dok je Gogen svadjalica... Potom, autor ne razvija svoje stvaralasstvo kroz stripovsku naraciju, nego se zadrzzava na osobenom nizu ilustracija, karikatura i dosetki. Koherencija stripa odrzzava se slikarskom izrazzajnosschu, osstroumljem karikaturiste, savrssenom kompozicijom kadra i table, ali ne i narativnom strukturom. Junak stripa nije Tuluz-Lotrek, nego nadrealisticcki Monmartr, tako da je dramatursska obrada podredjena ambijentu. Efikasnost ustupa mesto estetici koja oscilira izmedju onirizma i savrssene kopije. Medjutim, uprkos scenaristiccke slabosti, Smudjin vanstripovski pristup i medijska neodredjenost na razmedji komedija Brache Marks i crtanog filma, uccinila je da su i publika i kriticcari vrlo zadovoljni "Bordelom muza". Naime, prvi tirazz ovog albuma rasprodao se za manje od ccetrdeset dana, ssto dugo nije vidjeno na francuskoj strip sceni.


antrfile
IZLOŽBA ORIGINALA
"Jedan australijski trgovac slikama jutros je prossao pored galerije i occaran Smudjinim strip tablama kupio je sedam – kazze Danijel Magen, pariski galerista koji je 16. aprila otvorio prodajnu izlozzbu Smudjinih originala prvog toma "Bordel muza". Slikani tehnikom ulja na kartonu, originali poseduju neuporedivo vechu finesu, nego sstampani materijal. "Trzzisste originala se promenilo tokom zadnje decenije, te se table prodaju po vissim cenama – nastavlja Magen – Smudjini originali krechu se od 1.000 evra za "Van Goga", pa sve do 2.300 evra za najlepsse table iz "Mulen-Ruzza, ssto ih svrstava medju najskuplje originale, ne raccunajuchi velike klasike."

sadržaj

4.

DAN DARE I UMJETNIČKI
CRTEŽ FRANKA HAMPSONA (11)

Josip Mihalković

S Interneta skinuo i priredio Josip Mihalković.

Utjecaj Frankovog odlaska vidi se i kod Don Harleya, Erica Edena i Keitha Watsona. Don Harley je radio na stripu još od dana "Crvenog mjeseca" 1952. godine. U "Zlatnom dobu"polovinu je stripa baš on crtao, iako pod nadzorom i uz sugestije Franka Hampsona. No, "Eagle"je na platnom popisu imao još jednog vrsnog - Franka Bellamiya. Njegov je crtački stil bio intenzivno dramatski i šteta je da nije ostao u znanstvenoj fantastici (iako je Bellamy završio crtajući Gartha u "Daily Mirroru"). No, Frank Bellamy je bio vuk samotnjak, nije želio koristiti skupe studijske tehnike koje je usavršio Frank Hampson.

Kontrast između stranica koje je on crtao i stranica ostalih crtača nije mogao biti očitiji. U prvim danima rada Franka Bellamiyja na "Tera Nova", njegovi su kolege napravili vrlo mlitave uratke. Više nije bilo Franka Hampsona da ih održava u umjetničkoj napetosti, a i sami su bili demoralizirani silnim promjenama. Da bi stvar bila još gora, prvi samostalni portret Dana Darea koji je Bellamy nacrtao bio je odbačen, a novi je urednik "Eaglea", Clifford Makins zamolio Dana Harleyja neka nacrta novi portret i priloži ga kao Bellamyjev! U umjetničkom smislu, "Tera Nova" je ponekad padala na vrlo niske točke. Keithu Watsonu su po prvi puta date odriješene ruke i rezultati nisu baš bili zavidni. U crtanju stripa sudjelovali su i manje sposobni crtači, pa je cijeli strip postao vrlo šarolik.


nastavlja se...

sadržaj

5.

JUŽNJAČKA UTEHA No156.

Dejan Stojiljković
amarok018@yahoo.com

Niški strip autori (3)

Dušan Cvetković
DODAJTE MI JOŠ JEDNU RIZLU...

Nedavno mi je na jednoj izložbi upriličenoj povodom izlaska petog broja magazina Strip Pressing, Dušan Cvetković rekao da je vrlo zahvalan što u katalozima u njegovoj biografiji navodimo da je rođen 1979. Naime, on je rođen šest godina ranije. Je li to životno doba u kome se sad nalazi upravo ono kada se postiže ona dugoočekivana autorska zrelost? Ne znam, a u Dušanovom slučaju to nije ni bitno. On ionako u sebi ima energiju i entuzijazam petnaestogodišnjaka. Uglavnom ga predstavljaju kao vodećeg niškog andergraund autora, ja se sa tim baš i ne slažem. Mislim da je, kada su u pitanju stripovi iz njegovog ''faha'', on jednostavno najbolji. E, sad, malo je teže opisati šta Dušan Cvetković radi tj. crta. To nije baš ni klasičan alternativni strip niti je nešto konvencionalno. Njegove kratke priče su apsurdne minijature na temu besmisla (i još ponečega) i neodoljivo podsećaju na ono što je nekad radio Harms. Ima tu uticaja i drugih stvari, modernih pravaca u muzici, recimo. Dušanov opus čini masa tabli i kaiševa kojima je teško naći početak i kraj i klasifikovati ih na ovaj ili na onaj način. Njegovi stipovi su jednostavno čudni svetovi kojima se on poigrava, mahom veoma uspešno. Objavljivao je svuda, oraganizovao izložbe i konkurse i jedan je od osnivača multimedijalne umetničke grupe ČAJ... ODLIČAN. Po mom skromnom mišljenju jedan od njegovih najinventivnijih stripova jesu RIZLE. Ne, nije ono što mislite. U pitanju je zgodna fora, pakovanje rizli i na svakom listiću po jedna sličica, pa vi odlučite šta će te... Da motate ili da čitate.

Dušanovi stripovi umeju da budu lirični, a ponekad su i cinični. Neki put su i groteskni i duhoviti, kao recimo mini serijal od jedne table MAT-BAN, parodija na Betmena. naravno, sve bi to moglo da bude famozna alternativa, ali nije. Dušanov crtež je tehnički prilično potkovan i izgrađen. Zbog toga on više naginje ka mejnstrimu, mada nije ni to, pre bi se reklo da je stao na pola puta i da mu se ta pozicija prilično sviđa.


Sledeće nedelje:
Boban Savić GETO
PRVIH DESET GODINA JE NAJTEŽE

sadržaj

6.

KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (215)

Darko Macan
darko.macan@zg.tel.hr

ISPOVIJEST DEVETA: UMJETNIK

Jesam li vam već priznao da sam dvoličan?

S jedne mi je strane križarski rat protiv umjetnika (podjednako "umjetnika" i Umjetnika) hobi. Ništa mi nije draže nego bušiti male, uobražene balone njihovih riječi, sa šljakerske se, fol populističke, pozicije smijati pobožnosti s kojom govore o "umjetnosti" ili "literaturi". S druge strane - kao što su i manje hitri među vama već pogodili - i sâm sam takav. I mene je, kao klinca, zanijela slika umjetnosti kao posvećena zanata, a onda me blatna stvarnost razočarala i otada mi je jedino veselje u nedostatku vlastitih ideala tuđe svlačiti u kal.

Umjetnika, inače, stvarno ima svakojakih. Od onih što se nadmoćno podsmjehuju svemu kako bi samo oni ostali van podsmijeha, preko onih koji vape za nečim "novim" i "relevantnim" kako bi prikrili činjenicu da sami ništa "novo" ni "relevantno" godinama nisu dali, do raznih učiteljičica (učiteljičice se razlikuju od pravih učiteljica po tome što djeci ne pomažu do njihove sreće nego ih kalupe u viziju vlastite) koje lepršaju marginom uvjerene kako napokon mijenjaju svijet.

Ah: mijenjati svijet, biti prepoznat kao takav, slavljen i nagrađen poradi toga! Prepoznajem se, bojim se, u toj zajedničkoj hlepnji sviju umjetnika (i ne samo njih!). Prepoznajem se pa se prezirem i povlačim na pozicije skromnog zanatlije koji radi za koru kruha i dječiji smijeh. Ali i ta je pozicija samo poza, tek moj način da se uzdignem nad druge, meni iste, da pred sobom opravdam posao kojim se bavim.

Umjetnici su oni, po mojoj najnovijoj definiciji, koji vjeruju kako im svijet nešto duguje. I kako dani prolaze, a svijet ne plaća račune - jer, iskreno, svijet je rijetko kad dovoljno dokon da bi umjetnike izdizao na pijedestal - oni se sve više osjećaju zakinuto, jadno, nepotrebno. Ja se sve više osjećam tako.

Tome ne pomažu ni pohvale jer one su kao droga - svaka sljedeća doza trebala bi biti jača kako bi imala efekta - i bojim se da na kraju preostaje samo jedan lakmus test za umjetnike: jesu li svoju umjetnost (svoju umješnost) podredili njegovanju svoga jada ili su svoj jad, ipak, uspjeli pretočiti u rad.

Jer jedino rad, ponekad, nešto promijeni.

(nastavit će se...)


***
Dok ovo čitate, novi, četvrti Q je na putu ka kisocima (u Hrvatskoj) i knjižarama (u okolnim nam državama). Unutra: Derf, Sudžuka, Ortolani, Bolland, Jason, Gimenez, TBC, alf&hitch, Leo Müller ... Vi znate da ga želite. Vi znate da ga želite jako!...
A na www.stripovi.com novi nastavak Martine Mjesec. Ne mislim, poput Zlatka, kako je Internet mjesto gdje će stripovi ubuduće živjeti, ali mislim da je Internet mjesto gdje se za strip može napraviti ono što su novine nekoć napravile: gurnuti ga pod nos ljudima koji se Internetom ionako koriste! I onda, ako se tu naviknu na strip, dio njih će ga jednog dana biti ponovo spreman platiti. Obavijestite stoga sve: Martina Mjesec na www.stripovi.com (a očekujte i nove ekspanzije Q-a među elektrone u dogledno vrijeme).

sadržaj

7.

MOJ POGLED (103)

zmcomics
zmcomics@neobee.net

ZAMISLITE AKCIJU

Zamislite akciju prodaje, recimo knjiga. Taj zastareli vid komunikacije nema baš neku publiku. Pa bi stvarno trebalo teškom mukom zamisliti akciju da se na kioscima prodaju knjige u, recimo, 50-tak hiljada primeraka. Nemoguće, jel'?! Pa zamislite da se ljudi pred kioscima otimaju za te knjige, toliko da izdavač u novom kolu mora razmišljati o podizanju tiraža!

Samo zamislite.

E, bez nekog posebnog zamišljanja, to se dogodilo. Taj "staromodni" vid komunikacije sa publikom je dokazao nemoguće. I to sve u ovo vreme koje je i dalje teško, kada se nema para za sve što čovek želi. Politikina akcija knjiga po 180 dinara se pokazala kao uspešna.

Sad bih vas molio da opet zamislite akciju, prodaje strip albuma uz novine! Nema razloga da ne bude uspešnija od ove sa knjigama. Decenijama je strip imao veću publiku od knjige! Bila bi to prava akcija za oživljavanje strip (da ne kažem scene) tržišta, vraćanje stare i formiranje nove čitalačke publike!!!

Svašta sam zamišljao ali nikako nisam uspeo da osmislim odabir stripova, kao ni njihov format, za takvu akciju...:(

Koje stripove odabrati. Treba zadovoljiti kvalitet, treba nove čitaoce privući, stare navići na novije radove, a opet treba da bude svima interesantno. Pre nego li pokušam da kažem o nekim svojim predlozima pozivam i vas da razmislite o tome. Ko zna, možda to neko čuje, ima na ovoj listi ljudi koji to mogu preneti onima koji to treba da čuju!!!...:)

Prva pomisao je Tintin. Kada ide u Politikinom zabavniku onda se časopis mnogo više traži na kioscima. Znači ima neku stabilnu, i poprilično veliku publiku. Znam da ni PZabavnik nema tiraže kao nekada ali su ipak 5-6 puta veći od najtiražniji stripova. Takođe stoji da je strip kvalitetan, zanimljiv za različite uzraste čitalaca. Šta onda dalje? Od Tintina pa do sledećeg stripa ide sto metara nesigurnosti.

Klasici? Možda poneki, ali ostaje pitanje: Čemu? To je samo za stariju publiku. Opet, neke novotarije teško mogu proći. Verovatno bi trebalo neke bolje trejdove ekranizovanih superheroja objaviti. Ne adaptacije ekranizacija, već te junake. Nameće se dilema, različiti formati edicije? Možda i par najatraktivnijih bonelijevih junaka u dužim, kompletnim, epizodama. Treći format? Zatim umešati i par knjiga sa odabranim stripovima diznijevih junaka. Za neke klince koji se sa tim stripovima više ne sreću. Naravno, lično tipujem za neke koje nisu prestare, a opet nisu ni ove najnovije, uglavnom loše. Ima jedan period koga se sećam, i koji je imao sjajne priče i sjajan crtež. Davno sam ostao bez tog ukoričenog kompleta pa ne bih mogao kazati tačna godišta. Izzy na 200 strana?

Šta od domaćeg stripa tu staviti? Klasike, nove autor, stare, srednje, generaciju prvu, drugu, treću, izgubljenu...???

Zamislite šta se sve tu može naći. Samo...

...ZAMISLITE!?!

sadržaj

8.

ŠTAMPA

štampa

Dušan Banjanin, Zoran Đukanović i Saša Rkezić su obezbedili sledeće priloge:

Enki Bilal proglasio najbolji BIH strip

POVRATAK IZ MRTVIH

Susret s Enkijem Bilalom na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, održan 19. aprila, završio je dodelom nagrada za najbolji BIH strip. Na konkurs, koji je trajao do 28. februara, pristiglo je 90 radova, a njih pet je nagrađeno. Najboljim stripom proglašen je rad Dragana Rokvića "Povratak iz mrtvih". Za najbolji klasični strip nagrađen je Boris Stapić ("Mačak u vreći), dok je najbolji alternativni strip, prema mišljenju žirija, "Molim te, nacrtaj mi ovcu" Miralema Brkića. Najbolji scenario uradio je Esmir Prlja u "Priči o Genzi i sultanu". Žiri je posebnu nagradu dodelio radu pod šifrom "Cvjetić" učenika osnovne škole iz Visokog. Svi nagrađeni radovi biće predstavljeni u Strip školi u Sarajevu i objavljeni kao zajedničko izdanje u okviru Publike, a BIH pošta se obavezala da će štampati markicu po motivu pobedničkog stripa.

Enki Bilal, predsedmnik žirija za najbolji BIH strip, te večeri predstavio je i svoj novi film "Besmrtnici", koji će sarajevska publika imati priliku da vidi u avgustu, u okviru 10. Sarajevskog filmskog festivala (SFF). Bilal je napomenuo da je reč o neobičnoj ljubavnoj priči, čija se radnja dešava u Njujorku 2095. godine. "To je naučnofantastični film koji, suprotno američkim SF filmovima, sadrži jednu emotivnu notu", kazao je on. Njegov poslednji strip-album "32. decembar", kao i film "Besmrtnici", radnjom su smešteni u budućnost. "Rado sanjam i zamišljam stvari. Reč je zapravo o povezivanju određenih tačaka na osnovu stvari koje su se dogodile, koje posle u svojim radovima smeštam u budućnost", objasnio je Bilal, istakavši da je strip-umetnost koja dopušta autoru da bude potpuno jedinstven u svojim kreacijama.

O radovima BIH strip-autora koji su bili u konkurenciji za nagrade Bilal, koji je predsedavao žirijem i koji je odlučivao o laureatima, kazao je: "Teško je na malo stranica stvoriti priču. Ovde je više reč o delovima priča, odnosno o pričama koje su veoma kratke. Žiri je bio prilično jednodušan u mišljenju, iako je donošenje konačne odluke bilo izuzetno teško".

D. Stošić


Objavljeno: DANAS, Beograd, 22.04.2004. godine

PANČEVAC PROSLAVIO 135 GODINA POSTOJANJA
To se zove tradicija!

Redakcija lista je 13. aprila, istog dana kada je Jovan Pavlović 1869. godine štampao prvi broj „Pančevca”, u „Studiju 21” na koktelu obeležila veliki jubilej u društvu prijatelja.

SVRATITE DO REDAKCIJE!

„Samo da znate da su novine najveći neprijatelj za sve koi ne znau da čitau!”, kaže Miho, tj. njegov junak Buwa u epizodi „Novi neprijatelj”, koja visi na sveže okrečenom zidu u prostorijama „Pančevca”. Prvi događaj povodom proslave 135 godina „Pančevca” jeste Prva međunarodna izložba stripa o štampanim medijima, na kojoj se može videti 18 tabli stripa 15 autora. „Otvorenu galeriju ‘Redakcija’”, pred novinarima brojnih medija, strip crtačima i prijateljima kuće, prošlog četvrtka u život su pustili poznati strip crtač Saša Rakezić alijas Aleksandar Zograf i Dunja Šašić, art direktorka „Pančevca”.

Ljubitelji strip umetnosti, ali i oni koji imaju želju da „ubiju” radoznalost i zavire u prostor iz kog svakog četvrtka sveže informacije kreću u osvajanje pažnje građana, dobrodošli su u redakciju lista na prvom spratu zgrade u Žarka Zrenjanina 1. Em galerija, em redakcija, em za sve otvorena. Gospodstveni pristup čitalaštvu dolazi sa iskustvom, u slučaju naših novina, 135 godina sticanom. Jedan je „Pančevac”!


Objavljeno: Pančevac, Broj 4032, Pančevo, 16.04.2004.

DANI FRANCUSKE KULTURE U NIŠU

Danas u Nisu Zvaničnim prijemom francuskih umetnika i predstavnika Francuskog kulturnog centra u Skupštini grada Niša, danas u podne počeće "Francuski dani u Nišu". Francuski kulturni centar u Nišu otvoren je pre godinu dana, a prethodio mu je od jeseni 2002. "Frankofonski klub" u Nišu, gde su predstavnici Francuskog kulturnog centra iz Beograda radili sa profesorima i nastavnicima iz srednjih i osnovnih škola iz Niša.
Četvorodnevna manifestacija ponudiće obiman kulturni program, po rečima Neza Pruvoa menadžera FKC u Nišu, realizovan u saradnji sa niškim SKC, Simfonijskim orkestrom, Lutkarskim pozorištom, Medija centrom, Dečjim kulturnim centrom, Niš filmom, Domom omladine i niškim "Aerodromom". Skupština grada Niša pomogla je da se predstavi deo kulturne baštine Francuske. Za početak manifestacije, po ugledu na Francusku, Medija bus (pandan Bibliobuseva) biće locirani na četiri mesta u gradu gde će 17. i 18. aprila (u trajanju od sat vremena) biti izložene francuske knjige, časopisi, stripovi, audio i CD sa francuskom muzikom.
R. Z.N. Stojković


FLAŠ GORDON - Zasad jedna od najinteresantnijih holivudskih glasina je angažovanje Ronalda Šaseta kao scenariste novog povratka Flaša Gordona na filmsko platno, koje se već dugo vremena očekuje. Ovaj pisac je poznat po radu na filmovima "Alien", "Total Recall", "Minority Report", "Freejack" a radio je i na priči predstojećeg ostvarenja "Alien vs. Predator".
V.T.


JAPANSKI CRTAČ MANGA STRIPOVA - Micuteru Jokojama (69), tvorac čuvenih dela "Ironman 28" i "Little Witch Sally", izgubio je život u svom domu kada je izbio požar. Jokojama je pronađen u nesvesnom stanju kako leži u svom krevetu, sa teškim opekotinama, a preminuo je 16 sati kasnije u bolnici. Vatru je, kako se sumnja, izazvala neugašena cigareta. Svoj profesionalni debi Jokojama je imao 1955. godine, a inspiracija mu je bio Osamu Tezuka, najpoznatiji japanski crtač manga stripova koji je čuven po svom serijalu "Atro Boy". Strip "Ironman 28" objavljen je 1956. godine i on je označio dolazak žanra gigantskih robota i "anima". Uz strip "Astro Boy", Jokojamin "Ironman 28" jedan je od prvih japanskih stripova koji prelazi Pacifik i stiže u SAD tokom 60-ih godina, pre nego što je stekao publiku širom sveta. Inspiraciju za ovaj strip Jokojama je našao u velikim američkim bombarderima B-29 koji su preletali njegov rodni Kobe, tokom Drugog svetskog rata, kada je on bio dete.
V. T.


Objavljeno: DANAS, Beograd, 17.04.2004. godine

Nebula za Elizabet Mun i Nila Gejmena
Roman Elizabet Mun "Brzina mraka" dobio je Nebula nagradu na ceremoniji dodele priznanja za SF i fentezi ostvarenja, koja je održana 17. aprila u Sijetlu. Za najbolju novelu proglašena je "Koralina" Nila Gejmena, u kategoriji novelete trijumfovao je Džefri Ford sa "Carstvom sladoleda", dok je za najbolju kratku priču proglašena "Ono što ne vidim" Karen Džoj Fauler. Najbolji scenario je "Gospodar prstenova: Dve kule". Na ceremoniji su nagrađeni Robert Silverberg, dobitnik "Damon Knight Memorial Grand Master" nagrade, Čarls Harnes, Majkl Kapobijanko i En Krispin.
V. T.


"Gospodaru prstenova" Spacey nagrada
Film "Gospodar prstenova: Povratak kralja" proglašen je najboljim SF/fentezi ostvarenjem na drugoj dodeli Spacey nagrada u Torotnu. Završnom delu Džeksonove trilogije pripala je i nagrada za najbolje vizuelne specijalne efekte. Ovo je, ipak, slabiji rezultat od "Dve kule", drugog dela Džeksonovog serijala, koji je prošle godine dobio četiri priznanja, uključujući i ono za najbolji film. Bilo je ukupno 14 kategorija, a među pobednicima su: Agent Smit iz "Matriksa" (omiljeni SF negativac), Smrt iz "Final Destination 2" (omiljeni horor negativac), Džoni Dep kao Džek Sperou iz "Pirata Kariba" (omiljeni filmski heroj), Trka na putu iz "The Matrix Reloaded" (najbolja akciona scena), "28 Days Later" je najbolji horor film, a najbolje animirano ostvarenje je "Finding Nemo". Reditelj Brajan Singer dobrio je priznanje za "X2: X-Men United" kao najbolju strip adaptaciju. Za najbolju TV seriju proglašena je "Angel", dok je "Stargate SG-1" najomiljenija kanadska SF serija. Spacey nagrade je ustanovila "CHUM Television" kako bi odala priznanja najboljim SF, horor i fentezi - filmskim i televizijskim projektima.
V. T.


Objavljeno: DANAS, Beograd, 21.04.2004. godine

Gostovanja

ENKI BILAL U SARAJEVU

Jedan od najvećih strip-crtača današnjice, Enki Bilal, Francuz bosanskog porijekla, gostovat će iduće sedmice u Sarajevu, u emisiji pod nazivom Forum des Europeens (Forum Evropljana), koju snima francusko-njemačka televizija Arte. Ovo je Bilalovo peto gostovanje u bh. prijestolnici, u organizaciji Francuskog kulturnog centra André Malraux. Enki Bilal je prvi put u Sarajevo došao na otvaranje Prvih evropskih književnih susreta, za koje potpisuje i prvi plakat. Godinu dana kasnije, u organizaciji Francuskog kulturnog centra, upriličena je izložba enkibilaldeuxmillean u Umjetničkoj galeriji BiH, da bi se zatim vratio na Treće evropske književne susrete. U maju 2002. učestvovao je u snimanju emisije Bernarda Pivota Bouillon de culture.

U povodu izlaska njegovog posljednjeg filma Immortel (Besmrtnici), Francuski kulturni centar André Malraux i Evropski književni susreti organiziraju druženje s Bilalom na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, u ponedjeljak, 19. aprila, u 19 sati. Nakon susreta bit će upriličena dodjela nagrada za najbolji bosanskohercegovački strip, za koji je konkurs pokrenula mlada izdavačka kuća Publika, čiji je pokretač upravo Bilal, s ciljem poticanja i oživljavanja strip-scene u Bosni i Hercegovini. Glavni cilj je otkriti talentovane mlade strip-crtače, te omogućiti objavljivanja njihovih radova.

Konkurs, koji je zaključen 28. februara 2004. godine, okupio je impozantan žiri: predsjednik je Enki Bilal, dok su ostali članovi Danis Tanović, Amir Idrizović, Safet Zec, Jacques Ferrandez, te Paolo Barcuci.

(Ve.S.)


Objavljeno: DANI, Sarajevo, 16. 04. 2004.

''PANČEVAC'', GALERIJA, STRIP

List ''Pančevac'', lokalni nedeljnik iz Pančeva, ovog aprila je proslavio 135 godina postojanja. Najtiražniji lokalni list u zemlji i najstariji (živi) nedeljnik, došao je na ideju da jubilej obeleži rok koncertom na kojem su nastupili novinari i saradnici lista (!), ali i tako što će svoje prostorije proglasiti ''Otvorenom galerijom'', koju će znatiželjnici i svi zainteresovani moći da posete svakodnevno, pa i u vreme dok se priprema novi broj! Čast da ovaj prostor otvore dobili su upravo strip crtači, izložbom stripova na temu štampanog novinarstva. To možda i nije iznenađenje s obzirom na vtlo živu i zanimljivu scenu alternativnog stripa u ovom gradu, i inostranim prijateljima koji u grad na Tamišu dolaze u priličnom broju, naročito tokom trajanja strip festivala GRRR! Ovonedeljni broj ''Pančevca'' objavljuje i prvi put ''strip dodatak'', u kojem su sabrani radovi predstavljeni na izložbi, i specijalno kreirani ovim povodom - među zastupljenim autorima su Aleksandar Zograf, Wostok, Maja Veselinović, Vuk Palibrk, i čitav niz autora među kojima i gosti iz inostranstva - britanska crtačica Li Kenedi i italijanski autor Đanluka Kostatini.


Objavljeno: VREME, br. 694, Beograd, 22.04.2004. godine

ISTORIJA STRIPA

IME MU JE KONAN

On je varvarin, ali ima kodeks časti. On je hladnokrvni ubica, ali je lojalan svojim prijateljima. On je mačo, ali poštuje žene. On zna za moral

Prije nego se upustimo u analizu najplodnijeg perioda u strip stvaralaštvu na ex-Yu prostorima, vratimo se malo na zapad, da još jednom napravimo poređenje između Amerike i Evrope. Interesantno je da Amerika (SAD), koliko god da je ponosna na ono malo istorije koju ima, nikad nije izbacila dobar strip na tu temu. Filmova je bilo mnogo, loših i dobrih, ali dobre stripove o američkoj prošlosti stvarali su Evropljani. Među remek-djelima sa vestern tematikom svakako prednjače stripovi “Poručnik Blueberry” Jean Giraud-a, “Comanche” Hermanna Huppena i još jedan, o kome će kasnije biti riječi. Čak je i period osvajanja američkog kontinenta od strane bijelaca najljepše prikazan u stripu “Indijansko ljeto” Huga Pratta (scenario) i Mila Manare (crtež).

Amerikanci su stripove na ovu temu radili uglavnom površno. Crtež je bio prazan i površan (možda je najveći trud uložio Alex Toth, koji ipak odskače od ostalih), a scenario se svodio na klasični - ko brže poteže pištolj - sistem. Mnogo više pažnje, američki strip stvaraoci posvećivali su nečemu za čim su čeznuli (a čeznu i dan danas), a nikad nisu imali – mitologiji. Upuštajući se u ovu tematiku, Amerikanci su se vratili daleko u prošlost, u period prije nastanka najvećeg američkog trna u oku – Evrope. Da budemo precizniji, period o kome je riječ je zapravo period između nestanka Atlantide i poznate istorije, kada su današnja Evropa, Azija i Afrika bile jedan kontinent, a Mediteran, Crno, Baltičko i Sjeverno more bili kopno. U to vrijeme, u oblasti današnjeg Sjevernog i Baltičkog mora postojala je zemlja Simerija (Cymmeria), u kojoj je živio narod tamne kose i bronzane puti. Iz te zemlje potekao je čovjek mrzovoljnog pogleda, sa mačem u ruci, koji je u svom životu prešao put od lopova do kralja. U međuvremenu je bio plaćenik, najamnik, gusar general i ko zna šta još. “... Dugo se borio po mnogim zemljama i mnoga je prijestolja bacio pod noge...” (nemedijanski hroničar). Njegovo ime je Konan (Conan).

Konan je varvarin, ali ima kodeks časti; on je hladnokrvni ubica, ali je lojalan svojim prijateljima; Konan je mačo, ali poštuje žene; Konan je varvarin koji zna za moral.

Priča o Konanu je nastala pod perom pisca Roberta Ervina Howarda, rođenog 1906. godine u Texasu. Pisanjem se počeo baviti još u srednjoj školi, a svoje prve radove, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, objavljuje 1924. godine u magazinu “Weird Tales”. U početku, zarada od pisanja je bila mala (oko dvadesetak dolara po priči), pa je Howard morao da radi i druge poslove da bi preživio. Krajem dvadesetih, uzaludno je pokušavao prodati svoje priče raznim izdavačima, ali jedini koji je imao sluha za Howardove umotvorine bio je Weird Tales. Početkom tridesetih godina, izgledalo je kao da će sve krenuti na bolje. U Weird Tales-u je postao redovan saradnik, a neke radove je objavljivao i u drugim magazinima (Fight Stories i Oriental Stories). Ali, u Americi je nastupila Velika depresija, koja se odrazila i na izdavaštvo. Weird Tales i Oriental Stories su smanjili tempo izlaženja, a Fight Stories je potpuno ugašen. Tražeći novo tržište, Howard počinje da piše detektivske priče, koje mu i nisu baš ležale, pa sa njima i nije postigao zapažen uspjeh. Mnogo bolje je prošao sa vestern pričama, koje je “Action Stories” objavljivao redovno, od 1934. godine, do Howardove rane smrti 1936. godine (kada je čuo vijest da se njegova teško oboljela majka neće probuditi iz kome, ispalio je sebi metak u glavu).

Prva priča o Konanu simerijancu je ugledala svjetlost dana decembra 1932. godine i zvala se “Phoenix On the Sword”. To je u stvari bila preobrađena priča “By this Axe I Rule”, koja je ranije bila odbijena od izdavača, a čiji je glavni protagonista bio Kull, jedan od ranijih Howardovih likova. Weird Tales je objavio sedamnaest Howardovih priča o Konanu, a objavljeno je i dvanaest knjiga. Polovinu knjiga je napisao sam R. E. Howard, a ostale su napisali L. Sprague de Camp i Lin Carter.

Konanova popularnost je sve više rasla i potrajala je dugo. Karakteristike koje je ovaj lik imao u mnogome su odgovarale onome što su strip izdavači tražili početkom sedamdesetih, a činjenica da Konan u posljednjoj noveli prelazi Zapadno more i otkriva Ameriku bila je presudna i početkom sedamdesetih. U izdanju Marvela pojavila se prva epizoda stripa “Konan varvarin”. U početku, dok su se autori ovog stripa držali Howardovih priča, strip je bio dobar, a kada su priče bile iscrpljene i kada su iste počeli da rade Marvelovi scenaristi, među kojima je najčešći i Howardovim motivima najbliži bio Roy Thomas, tema je počela da se ponavlja i da biva sve manje interesantna. Na kraju je Konan postao ništa drugo do superheroj iz nekih davnih vremena. Marvel (a i ostali američki izdavači) je imao običaj da ponavlja istu priču, a da mijenja vrijeme i mjesto radnje, kao i protagoniste. I pored toga, stripovi o Konanu nisu gubili popularnost sve do početka devedesetih godina, za šta su najviše zaslužni Marvelovi crtači, među kojima najistaknutije mjesto pripada čovjeku po imenu John Buscema. Buscema je jedan od najznačajnijih Marvelovih crtača, koji je uglavnom radio olovku, dok su mu asistenti (tušeri) bili mnogi crtači, najčešće Ernie Chan. Najbolji Buscemini pomoćnici bili su Alfredo Alcala i Tony De Zuniga.

Marvel je uradio strip-adaptaciju još nekih Howardovih likova, među kojima su strip o mračnom puritancu mačevaocu Solomonu Kejnu i Kull, strip o kralju iz doba Atlantide. Osim po vremenu u kome se dešavaju, ovi stripovi se ni po čemu ne razlikuju od Konana (Kull je čak i likom isti Konan, samo mu je malo kraća kosa). O Konanu su snimljena i dva filma, u kojima je debitovao današnji guverner Kalifornije. Za drugi dio filma, scenario je pisao Roy Thomas. Nakon velikog uspjeha filmova, interesovanje za Konana je naglo počelo da pada. Crtana i igrana serija nisu privukli puno pažnje. Marvel je nedavno počeo sa reprintima prvih stripova o Konanu. Kako će proći kod publike, ostaje da vidimo.

Nikola Ćurčin


Ovaj članak je prenesen sa sajta dnevnog lista POBJEDA, Podgorica, od 17.04.2004.godine. Sva prava zadržana.

sadržaj

9.

PISMA ČITALACA

mail

From: Aca Dusanic <dusanic@ptt.yu>
Subject: pisma citalaca

Zaista je steta sto je izdavac LM comics izabrao najslabiju varijantu Spidermana u crtezu danas prosecnog a ranije ispod prosecnog Marka Bagleya. Slicno je bilo i kada je pre desetak godina Spideyja izdavala Slobodna Dalmacija.

Regularna serija koju radi odlicni Romita jr. bi bila sjajno resenje. Ne radi se tu samo o tome da su likovi osavremenjeni nego su i uradjeni totalno bezlicno. Podsetili su me na Talicnog sa slamkom u ustima umesto cigare.

Ostaje nada da ce LM comics prosiriti izdavacki program sa recimo odlicnom Fantasticnom cetvorkom ili sa najboljim Marvelovim izdanjem Daredevilom Alexa Maleeva.

Od stotinak epizoda u Eksu samo je dvadesetak radio Romita sr. a ostale su delo Rossa Andrua, Romite jr.(tada pocetnika) i Ala Milgroma plus dve epizode Stevea Ditkoa. Epizode su objavljivane bez ikakvog reda i logike (verovatno su neke i ostale neobjavljene jer je verovatno urednik i prevideo da ih je kupio). Pa ipak i takve danas predstavljaju pravi mali biser isto kao i Daredevil Genea Colana i Franka Millera.

Pozdrav,

Dusanic Aleksandar
Sombor

sadržaj

10.

LINKOVI

Strip Vesti

-THE GOON, Eric Powell
The official website of Eric Powelland Goon comics!
http://www.thegoon.com/

sadržaj

11.

DATUMI

Strip Vesti

Datumi od 24. do 30. aprila

29. aprila 2003. Andrej Štular, multimedijalni stvaraoc, član autorske grupe Strip Core, se predstavio u Kragujevcu, u okviru Međunarodnog festivala Refract, izložbom stripova i projekcijom kratkih eksperimentalnih filmova.


Izvori:
HiES, "Calendrier du centenaire", "Istorija Jugoslovenskog stripa" Slavka Draginčića i Zdravka Zupana, i monografija "Maurović" Veljka Krulčića, "Pegaz" Žike Bogdanovića, "Strip Vesti".

sadržaj

Zlatko Milenković

zmcomics@neobee.net
www.zmcomics.co.yu

Zlatko Milenković, Petra Drapšina 16, 21000 Novi Sad