prošli broj - arhiva - sledeći broj

SADRŽAJ

1. IZLOŽBA PRESSINGA - Strip Vesti
2. POZIV I REZULTATI KONKURSA - Dušan Gačić
3. IZLOŽBA GRAFIKA - Strip Vesti
4. KOMIKAZE NEWS - Ivana Armannini
5. "TREĆA GENERACIJA" I POSLE - 1 - Zoran Đukanović
6. JUŽNJAČKA UTEHA No 86. - Marko Stojanović
7. KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (146) - Darko Macan
8. MOJ POGLED (33) - zmcomics
9. ŠTAMPA - štampa
10. VESTI IZ SVETA - Strip Vesti
    -CHARLES DUPUIS
    
11. POZIVI NA SARADNJU - mail
    
12. LINKOVI - Strip Vesti
13. DATUMI - Strip Vesti

1.

IZLOŽBA PRESSINGA

Strip Vesti

u petak 22. novembra
(što će reći večeras)
u Studiju M Radia Novi Sad
u 19 h.

Otvaranje izložbe originala
stripova objavljenih u tri dosadašnja broja Strip Pressinga
kao i onoga što se planira za objavljivanje u bližoj budućnosti.

Potencionalni kandidat da izložbu otvori je Zlatko Milenković, dok će svakako biti prisutni: urednici Marko Stojanović i Dejan Stoiljković, kao i izdavac Dobrosav Boba Ljujić.

sadržaj

2.

POZIV I REZULTATI KONKURSA

Dušan Gačić

Poštovani i dragi prijatelji,
bit će mi drago, ako svojim prisustvom uveličate
promociju CDa "e-FLITa 1-5" (uz projekciju i poklon CDa),
te posebno zbog dodjela nagrada
strip natječaja "e-FLITa" i "Kvadarata",
te također promocije CDa s nagrađenim radovima!
Sve se zbiva, danas, u petak u 21 sat u galeriji SCa!


* * *

Rezultate strip natječaja
"e-FLIT" i "KVADRATA",

nagrađene stripove i obrazloženja,
možete pogledati na
www.nan.hr/e-flit

Svim sudionicima natječaja zahvaljujemo
na sudjelovanju i pozivamo ih kao i sve druge,
na daljnju suradnju.

Uredništvo

sadržaj

3.

IZLOŽBA GRAFIKA

Strip Vesti

Samostalna izložba grafike

PEJIĆ NEBOJŠA
(autor zapaženog stripa "Kraljević Marko)

subota, 23. novembra u 19 časova

Bivše "Zvono" na Gardošu
Zemun

sadržaj

4.

KOMIKAZE NEWS

Ivana Armannini

slusaj! salji dalje!

omiljeni strip webzine g.w. busha i m.p. thompsona ponovno je onlajn!

- K O M I K A Z E ! -

gledaj na

http://www.jedinstvo.hr/komikaze

ja ti kazem!

www.jedinstvo.hr/komikaze

utorak
26.11. • 20:00

Galerija Močvara
Trnjanski nasip bb/Zagreb

vam predstavlja...

KOMIKAZE
(www.jedinstvo.hr/komikaze)
(A. Zograf, V. Rebac, V. Barić, L. Sjunnesson, M. Župa,
D. Janković, I. Armanini,...)
izložba strip plakata + promocija-VJ projekcija strip CD-a KOMIKAZE

+ "COOL DATE" on a slowboat jazz tour
JASNA BILUŠIĆ: glas, JULIJE NJIKOŠ: klavijature, SAŠA NESTOROVIĆ: sax
jazz standardi, evergreeni, filmska glazba, šansone,...

+ dj BOJAN//mi2.hr

+ vj MIMIMI



cetvrtak
28.11. • 19:00

Galerija Kreativna kuhinja-Spirit/Rijeka
Kresimirova 28b

KOMIKAZE
(www.jedinstvo.hr/komikaze)

A. Zograf, V. Rebac, V. Barić, L. Sjunnesson, M. Župa,
D. Janković, I. Armanini,...)

izložba strip plakata + promocija/projekcija strip CD-a KOMIKAZE

upad: 0 (čitaj: nula) šibica



program reliziran kroz platformu CLUBTURE
donator:IOD-Hrvatska

sadržaj

5.

"TREĆA GENERACIJA" I POSLE - 1

Zoran Đukanović

Zoran Đukanović

"Treća generacija" i posle - 1

("Novi kvadrat" i ostali)

Sve do sredine sedamdesetih godina teško da se moglo govoriti o javno uobličenom mišljenju o stripu, ako izuzmemo oblike ideoloških osporavanja njegovih vrednosti i tek poneki usamljeni disonantni glas poslenika iz srodnih medija. U svakom slučaju, diskurzivnijeg kretanja unutar koordinata medija nije bilo. Afiniteti su uglavnom bili svedeni na čitalački odnos uz eventualno, manje ili više sistematično kolekcionarstvo.

Predmet ovog teksta je period od sredine sedamdesetih do prve polovine osamdesetih godina u kome se, po prvi put u pedesetogodišnjoj istoriji ovdašnjeg stripa, mišljenje o njemu počelo uobličavati, diferencirati unutar sebe i snažno uzajamno reagovati sa raslojavanjem samog stvaralaštva. Tačnije, ovaj tekst je pre svega neka vrsta osvrta na užu temu nazivanu sporom oko "treće generacije" ili sporom između etabliranosti i alternative u izražavanju stripom. Pod etabliranošću ovde podrazumevamo najšire značenje tog pojma, što ne povlači za sobom pežorativni naglasak. Etablirani strip u najširem smislu znači strip koji se stabilizovao u svom izrazu, koji je saobražen utvrđenom sistemu ili obrascu i koji ne ispituje sopstvene pretpostavke nego ih podrazumeva kao neproblematične. Jedini zadatak koji sebi etablirani strip postavlja jeste ispunjavanje unapred utvrđenih obrazaca koji su shvaćeni kao zadate okolnosti koje ne treba dovoditi u pitanje, već zanatski udovoljiti njihovim normama. Ovu stranu polarnosti neki još nazivaju klasičnim stripom, komercijalnim, konzervativnim, mada se čini da ovi termini opisuju tek neke aspekte etabliranog stripa, a pritom bar neki od njih isuviše naglašavaju negativan vrednosni stav prema ovakvoj vrsti stripa.

Alternativnost stripa takođe treba shvatiti u što širem značenju kao izražavanje koje traga za novim i drugačijim od onoga što je u datom trenutku ustanovljeno, stabilizovano i podrazumevano. Alternativni strip ne treba tumačiti u suženom značenju kakvo ima recimo termin alternativni film koji se svesno zadržava o okvirima delovanja sa margine dominantnih tokova produkcije. Alternativni strip može imati tu ulogu, ali se isto tako može pojaviti i kao jedna od dominantnih struja ili čak kao tako dominantan tok koji će izvršiti prevrednovanje i revolucionisanje shvatanja medija u glavnom toku produkcije. Alternativni strip, shvaćen na ovaj najširi način, može da obuhvati razne konkretno-istorijske fenomene kao što su američki andergraund strip, francuski novi strip, tadašnji autorski talas "treću generaciju" na ovim prostorima, stripove koji se pojavljuju u fanzinima itd.

Istorijska konkretizacija alternativnog stripa, oličena u autorskom talasu "treće generacije" poseduje, međutim, neke specifičnosti. U ovom slučaju polarnost etabliranost-alternativa vrlo brzo se iskristalisala i zaoštrila ne samo do oprečnog izražavanja u mediju nego i do spora čiji će počeci prethoditi promovisanju termina "treća generacija". Naravno, potrebno je razlikovati mišljenje o stripu od njegovog kreiranja, makar nosioci tog mišljenja bili i sami strip stvaraoci (sudovi koje izriču van svojih stripova), pa čak i onda kada se i pravljenje stripova i kritika uzdignu do nivoa autorske delatnosti. Reč je o dve srodne, ponekad tesno povezane, ali uzajamno nesvodljive delatnosti.

Bez obzira što je to već delimično činjeno u nekim tekstovima koji obrađuju ovu problematiku, nije zgoreg ukratko nabrojati važnije događaje u mediju stripa koji su mogli biti u posrednom ili manje posrednom odnosu sa uspostavljanjem ove polarnosti ili, pak, predstavljaju glavne beočuge u lancu događaja.

Posle zlatnog perioda "Plavog vjesnika" i mnogih drugih listova koji su objavljivali domaći strip, krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih dolazi do treće velike oseke domaćeg stripa (prva je bila prekid usled drugog svetskog rata; druga period osumnjičenosti i proskribovanosti stripa u drugoj polovini četrdesetih godina). Postojeća produkcija je tavorila, a revije su se oslanjale na uvozni, pretežno potrošni strip. A onda, krajem šezdesetih godina Kostja Gatnik, po rečima Ljubomira Kljakića, kao usamljeni medijski kanal počinje da uspostavlja vezu sa svetskim kretanjima u stripu, pre svega sa andergraundom.

1974. godine pojavio se "Pegaz" - revija za istoriju i teoriju stripa i ostalih vizuelnih medija koji se izražavaju grafičkim putem.

1975. u "Pegazu" se prvi put pojavljuju Svemironi Lazara Stanojevića i Luna Krešimira Zimonića. Časopis "Kultura" stripu posvećuje tematski broj. U Francuskoj počinje da izlazi "Metal Hurlant" a beogradski "Student" donosi temat Novi strip koji je pripremio Ljubomir Kljakić.

1976. u oktobru kreće nova serija "Poleta" (glavni urednik: Pero Kvesić; urednik stripa: Mirko Ilić) koja okuplja niz mladih autora. Igor Vidmar objavljuje po svemu sudeći prvu bibliografiju tekstova, knjiga i časopisa (čak i spisak specijalizovanih knjižara po Evropi) posvećenih stripu u ljubljanskom "Ekranu".

1977. izlazi Stripbuna, tematski broj "Tribune" posvećen stripu (uredio Igor Vidmar). Izdaje se prvi album alternativnog stripa u Jugoslaviji: Danes in nikdar več Kostje Gatnika pod pseudonimom Magna Purga. Zvanično startuje strip grupa "Novi kvadrat", a u decembru te godine na stranicama "VUS-a" nastaje prva polemika oko etabliranosti i alternative u stripu koja je počela nakon teksta Darka Glavana Prezren i čitan.

1978. izlazi separat "Studenta" pod nazivom Treća generacija? sa istoimenim tekstom Ljubomira Kljakića u kome on uvodi pojam "treća generacija" u mišljenje o domaćem stripu. Iste godine omladinski list "Mladost" raspisuje prvi "Konkurs za mladi jugoslovenski strip" (drugi i treći konkurs bili su 1979. i 1980) koji svojim kriterijumima podržava nove tendencije. "Polet" objavljuje prva dva duža stripa autora "treće generacije" Deja Vu Kordeja i Ilića i Anno domini 1527 Radovana Devlića.

1979. izlazi prvi tematski broj "Vidika" posvećen stripu. "Pitanja" posvećuju čitav broj grupi "Novi kvadrat" koja je dobila nagradu "7 sekretara SKOJ-a", a Glavan započinje drugu polemiku na istu temu na stranicama "Poleta". Iste godine grupa "Novi kvadrat" prestaje da postoji. U periodu od 1979-1980. javljaju se polemički tekstovi na relaciji: "Vidici"-"YU strip"-"Studentski list"-"Student".

1980. u grupnom intervjuu za "Omladinske novine" bivši članovi grupe "Novi kvadrat" daju svoj osvrt na polemiku. "Mladost" donosi separat posvećen stripu. Početkom osamdesetih polemika se stišava uz povremene napise koji ne izazivaju veći antagonistički odjek.

Spor oko autorskog talasa označenog kao "treća generacija" imao je svoje teorijske pretpostavke mada se uglavnom odvijao kroz polemičke tekstove koji su se više zaoštravali u stavu, a manje razvijali argumentaciju. Počeci polemike očigledno datiraju pre no što je formulisana sintagma "treća generacija". Glavanov pomenuti tekst bavio se situacijom u domaćem izdavaštvu i stvaralaštvu stripa u sedamdesetih godinama. On ju je s pravom nazvao sve kontroverznijom. Mnoge Glavanove tadašnje konstatacije u vezi s izdavačkom situacijom verovatno bi potpisali i autor ovih redova i mnogi potonji Glavanovi medijski antagonisti. Štaviše, neke od njih su i danas aktuelne. Njegov je tekst, međutim, sadržavao i neke druge implikacije za koje ni sam Glavan sigurno nije mogao tada pretpostaviti da će, zajedno sa reakcijama na njih, inaugurisati spor koji će potrajati više od pola decenije, a čiji povremeni eho možemo i danas osetiti.

Glavne pomake unutar dosta depresivnog stanja u domaćem stripu sedamdesetih godina Glavan je očekivao na najmasovnijem nivou, u glavnoj matici strip produkcije. Medijski nastup "Novog kvadrata" u omladinskoj štampi činio mu se kao pucanj u prazno. Optužio ih je za nekomunikativnost, elitizam, ezoteričnost i hermetizam koji deluju u azilu omladinske štampe neprimerenom za strip. Procenio je da time samo umanjuju ionako minimalne šanse šire afirmacije domaćeg stripa. Dodao je i to da su oni interesantniji kao ilustratori nego kao strip autori. Mada se ogradio izjavom da svako ima pravo na svoju vlastitu poetiku (što smatram izvanredno važnim stavom), Glavan teško da im je stvarno to pravo i priznao. Članove unutar grupe pokušao je vrednosno da kontrastira upravo preko afirmacije Krešimira Skozreta koji nije bio najizrazitiji predstavnik "grupne poetike". Priznati pravo na neku poetiku marginalizujući pri tom njene izrazite predstavnike znači contradictio in adjecto, zabraniti vatri da bude vrela.

Glavanu su polemički odgovorili Igor Vidmar i Anton Gomišček optužujući ga za opravdanje ili čak propagiranje građanske ideologije i američkog načina života. Njegovu kritiku "Novog kvadrata" okvalifikovali su kao čin javne marginalizacije jedine konkretne kreativnosti na obzorju medija. Po njima ovo je ishod davanja prednosti poštovanju konvencija pred stvaralačkim traženjem identiteta. U replici Glavan je osporio postojanje buržoaskog stripa, smatrajući uplitanje ideoloških diskvalifikacija nepotrebnim.

Drugi čin polemike Glavan je započeo u "Poletu" 1979. godine tekstom Rok/strip mućkalica. Pored ponovljenih izraza privrženosti komercijalnom potrošnom stripu, čiji procvat priželjkuje u vidu pojave analogne pojavi "Bijelog dugmeta" na rok sceni, on ističe da ne može uvideti smisao andergraunda dok ne postoji establišment, a pogotovo ne smisao obračunavanja s kodeksima i stavovima inostranog establišmenta. Odgovor Mirka Ilića sadržavao je tvrdnju da imamo uvezeni establišment koji poprima funkciju domaćeg strip establišmenta. Ovo je, dakle, samo negativni aspekt univerzalizacije kulture u koju se alternativni strip uključuje na način osporavanja tog establišmenta. Po Iliću, Glavan pod parolom prvo jedno (etablirani strip) pa drugo (osporavanje establišmenta) u stvari poriče konkretni pokušaj pomaka u jugoslovenskom stripu. U svojoj replici Glavan nije ponudio mnogo novoga, izuzev jedne bizarne opaske koju ćemo kurioziteta radi spomenuti: "Vidi ti bezobraznog dripca". Opaska se, naravno, odnosila na lidera "Novog kvadrata". No Glavana će znatno kasnije, 1985. godine. stići polemički bumerang. Kljakić će Glavanovo stanovište označiti kao "argumentaciju" kojoj se ne može poreći komičnost kao ni iracionalni konzervativizam.

Svakako da podsmeh nije bio najznačajniji sloj spora oko "treće generacije". Umesto daljeg hronološkog skiciranja pokušaću ukratko da opišem sam predmet, dakle konkretan sadržaj pojma "treća generacija", naravno sa sopstvenog vrednosnog stanovišta.

"Novi kvadrat" bio je jedan od najvažnijih punktova autorskog talasa "treće generacije". Ova grupa uspela je da ostvari dve retko spojive stvari: naglašenu prepoznatljivost i jedinstvenost medijskog nastupa (posmatrano odspolja) i unutargrupnu raznolikost koja je još za trajanja grupe uspostavljala individualne autorske poetike (posmatrano iznutra). Grupu je karakterisalo i prisustvo izrazite liderske ličnosti Mirka Ilića, što je verovatno i omogućavalo koordinaciju i animaciju deset različitih autorskih individualnosti. Mirko Ilić, Radovan Devlić, Krešimir Zimonić, Igor Kordej, Ninoslav Kunc, Joško Marušić, Ivan Puljak, Krešimir Skozret, Emir Mešić i Nikola Kostandinović upustili su se u radikalno, ponekad i brutalno osporavanje konvencionalnosti u stripu. Otud i fascinacija koju je izazvalo njihovo pojavljivanje u opustelom pejzažu izjalovljene produkcije domaćeg stripa. Njihov nastup je do kraja zaoštrio pitanje da li nam je potreban strip koji će iskoračiti iz odomaćene slike o samome sebi i sopstvenoj kulturnoj minornosti.

"Novi kvadrat" je bio samo najekskluzivniji, najosmišljeniji nastup autorskog talasa "treće generacije". Uporedo sa njima javio se niz autora: Branko Gavrić, Ljubomir Milojević Ljubac, Rade Marković sa "Tuš grupom" (Zoran Mojsilov, Milan Jovanović-Jofke, Ljubiša Kostandinović i Duško Stefanović), Ivan Dorogi i Ivica Kustić, Vladeta Andrić, Ljubiša Bogosavljević, Milan Ristović, Bogdan Jovanović, Mladen Đurović, Željko Pahek, Zoran Janjetov, Dragan Bosnić, Alem Ćurin, Milan Trenc, Nenad Mikalački... Što se tiče "Beogradskog kruga 2" čiji su neki članovi već pomenuti, on je, kako ispravno zaključuje Bojan Đukić, paradoksalno figurirao u talasu "treće generacije" i van nje, u ambivalentnom odnosu pripadanja i nepripadanja.

Nesumnjiva kriza tadašnje strip produkcije samo je omogućila da se pojača privlačnost nastupa "treće generacije". Zaista je bilo nešto sasvim drugačije "raditi strip bez obaveze", što nije značilo raditi strip bez autorske (crtačke i scenarističke) odgovornosti. Značilo je da ne mora da postoji nastavak stripa, otvarajući mogućnost krajnje individualizacije strip celine. Nije morao da postoji stalni junak koji bi se vremenom izlizao do obezličenog stereotipa. Kretalo se u raznim pravcima, ka antistripu, naučnoj fantastici, antiutopijama, političkom angažmanu... Iskušavale su se mogućnosti nekad crteža, nekad priče, a nekad medija kao takvog, kako je to 1983. opisao Mirko Ilić.

Ljubomir Kljakić, "krivac" za sintagmu "treća generacija", u nizu tekstova (pre svega u: Treća generacija?, 1978, Quo vadis, treća generacijo?, 1979, Crvenkapica se udala za vuka, 1980. i dugom intervjuu Medijska kultura stripa koji sam s njim napravio 1984) ukazao je na niz osobina novog autorskog talasa u jugoslovenskog stripu. Jedna od njih bila je oslobađanje od svetski dominantnog konvencionalnog jezika stripa koji je okoštao u kanone stvaralačke orijentacije profesije i industrije. Uspevši da proširi tematske, jezičke i likovne mogućnosti stripa "treća generacija" je, po Kljakiću, u svojim najvišim dometima, strip uzdigla na nivo koji se nastavlja na vrhunske domete s početaka istorije stripa (Little Nemo, Krazy Kat...).

Isprva nazvani "treća generacija u potenciji", bili su izdvojeni zbog kvaliteta onoga što rade, ali istovremeno i potencijalnog kvaliteta onoga što tek mogu da urade, što je snažno nagovešteno njihovim nastupom. Pojavnost "treće generacije", tačnije njihova grupna harizma nije bila svodljiva na kvalitet pojedinih stripova. Nikada se do tada u jugoslovenskom stripu nakon drugog svetskog rata autori nisu toliko doimali kao talas rastuće snage.


(nastaviće se)

sadržaj

6.

JUŽNJAČKA UTEHA No 86.

Marko Stojanović
misto83@ptt.yu

NASTAVNI KADAR

Prvi put se desilo slucajno. S obzirom da su nekom srecnom zgodom ucenici islu na ekskurziju na Taru u isto vreme kad se odigravao sajam knjiga u Beogradu, mogao sam da odem na sajam (kad vec ne idem cesto onda vezem par dana, cisto da znam zasto sam isao), pa da potom skoknem do Novog Sada svojim poslom. Banja! Bila bi, da u tih nedelju dana nije spadao i vikend, a subota je vreme kada se u Leskovackom Kulturnom Centru (pomodna promena imena od Leskovacki Dom Kulture kojoj ja bas ne vidim neku funkciju, s obzirom da je sve ostalo isto osim imena - no, pretpostavljam da tako stvari generalno idu u zivotu…) odrzava skola stripa, koju vec izvesno vreme vodim upravo ja. S obzirom da se jedan deo bivse ekipe koja je sa mnom pohadjala originalnu Skolu stripa nesto mnogo ne paca u strip vode ovih dana ako iz toga ne moze da izmuze neku sigurnu lovu a da se drugi deo koji se strip jos koliko toliko bavi nije u Leskovcu vec u Beogradu odnosno Knjazevcu (po studentskoj, odnosno vojnoj duznosti), nije bilo mnogo izbora. Zamolio sam Igora, jednog od onih sa najduzim stazom u skoli (ciglo sedam i po godina) da preuzme stvari i odrzi cas. Dao sam mu maglovita uputstva sta i kako, podsetio ga u kratkim crtama sta je sve slusao od Kokana, Mije, Peke i mene svih ovih godina i sav sretan uskocio u voz za Beograd. Uvalio sam malom vruc krompir, ali nisam tada mogao o tome da mislim - bilo je suvise stvari koje je tebalo uraditi, ljudi koje je trebalo sresti i nezanemarljiva svota tesko zaradjenog novca koju je trebalo potrositi na knjige i stripove.

Upravo zato sam mu sledeci put, kad sam pre dve nedelje isao da pokupim svoju tesko stecenu diplomu sa Filozofskog fakulteta, bez duzeg razmisljanja prepustio da opet popuni termin - i on je opet bio na visini zadataka, nadgledajuci mladje polaznike, ukazujuci na greske tamo gde ih je video, ispravljajuci sta je mogao i belezeci sta bi ja trebalo da pogledam kad se vratim. Nije mu bilo lako da zauzme poziciju predavaca sa nepunih osamnaest godina, ali se nije se lose snasao, mogu vam reci (ili mi je bar tako receno). Gundjao je pomalo, musio se, ali kad je do samog posla doslo, tome je pristupio savesno i entuzjasticno, onako kako samo moze onaj ko tek ulazi u posao…

Onako kako sam ja tome pristupao pre nekih pet, sest godina. Tada mi ne bi palo napamet da eskiviram cas, makar morao i da skratim svoj boravak u Beogradu zbog toga. Tesko mi je da to priznam, ali valjda se i kod mene tokom svih ovih godina pojavila neka apatija, neki umor. I danas sam u skoli gotovo bez izuzetka skoro svake subote, i danas gledam da svakom uceniku pomognem koliko mogu, ali nema tu vise tog zara, tog entuzjazma… Mozda je to zato sto su se gotovo stariji ucenici skole, oni s kojima sam dugo radio i dostigao neki nivo otkotrljali u stotinu raznoraznih pravaca i gotovo svi, na moje veliko razocarenje, napustili strip (sto je, u neku ruku, i razumljivo, jer su usli u pubertete i iz njih izasli pravo na prve ispite, kako fakultetske tako i zivotne). Za sedam i po godina nakupi se dosta razocaranja, nesto zadovoljstva i nimalo novca od tog posla. Od pocetka je tesko uvek iznova pocinjati, narocito kad u rukama i nogama imate sedam i po godina rada, narocito kad znate koliko zaista diskutabilni rezultati vaseg rada mogu da budu…

Osim ako i sami niste novi u tome sto radite. Osim ako necete nista da znate o razocarenjima i osim ako nemate gomilu tesko stecenog iskustva. Osim ako ne mislite da ste najbolji, da cete ih sve razbucati, osim ako nemate nekom nesto da dokazete; osim ako ste dovoljno tvrdoglavi da idete glavom kroz zid iako na njemu vec ima dosta crvenih mrlja nepoznatog porekla. Osim ako ste Marko Stojanovic od pre nesto vise od sedam godina… I osim ako ste Igor Stojanovic (bez rodbinskih veza) danas.

sadržaj

7.

KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (146)

Darko Macan
darko.macan@zg.tel.hr

DESET GODINA ENDEMA

Moja generacija, koja je stripove počela čitati u raskošnim sedamdesetima, ima sasvim jasan pojam o tome što je strip časopis: tiskan je, kupuje se na kiosku, izlazi mjesečno ako ne i tjedno, izdaje ga velika i bezlična kuća i u njemu ima Ripa Kirbya. Stripoteka je časopis. Endem - fotokopiran, sporadičan, kupljen od Tice i bez detektiva s naočalama - je fanzin.

Ništa protiv fanzina, da se razumijemo. Fanzin je divna, svježa, zabavna stvar, stripovski ekvivalent demo-vrpce pune snage, obećanja i traženja. Ali fanzin nije časopis i ne može ga nikad zamijeniti, mislio sam. On je samo nadomjestak, nešto čime se igramo do novog Kirbya, mislio sam. Mislio i pogriješio, jer nekidan sam upoznao Bojana K.

Bojan K. ima petnaest godina i ne pamti raskošne sedamdesete, čak je pitanje koliko ih njegovi roditelji pamte. Ne znam može li Bojan K. pojmiti vrijeme u kojem se svaki drugi dan na kiosku kupovao novi strip, a da se čak nisu kupovali ni svi; ne znam vjeruje li u bajku o tjednim časopisima, ali znam da Bojan K. voli strip, radi strip, čita strip i da je njegova referentna točka - Endem.

Bojan o Endemu priča sasvim ozbiljno (Bojan o svemu priča sasvim ozbiljno, ali na stranu sad to) - niti ga kao fanzin prezire niti mu zbog toga išta oprašta. U šoku sam ga slušao kako analizira postignuto: te prvih deset brojeva su bili jači od ovih zadnjih deset, te Talaja je bio puno bolji kad je crtao "Metlu" nego sad na "Kapetanu Satniku", te komparativna analiza svih epizoda "Gorma" ... Mislim, meni je pojam Gormovih "epizoda" smiješan, jer sam gledao kako se lik razvija od dezinformacije, preko oklade do jedne i pol "prave" epizode. Meni ta sića od produkcije samo uz puno milosti ulazi pod radar serijala, ali za Bojana - to je to! Dvadeset brojeva Endema u deset godina najkonzistentnija je hrptenjača koju je u svom mladom stripočitalačkom životu imao prilike vidjeti. Za njega su Stripoteka ili Patak mit, sve svoje autorske ambicije vezao je uz objavljivanje u Endemu.

Meni je to malo tužno (ali meni je sve tužno), a zapravo je fenomenalno. Jer, ako već usamljena zraka Endemova sunca može u jednom dječaku probuditi uspavani virus stripofilije, onda za strip zaista ne postoji preduga zima.

***
Za dva dana, u nedjelju 24.11.u 20.00 h, a u sklopu festivala Crtani romani šou (galerija SC, Savska 25, Zagreb), održat će se i promocija najnovijeg broja Endema, uz iznenađenje (ponad iznenađenja da je uopće izašao) za sve posjetitelje! A festival već traje: žurno, žurno!

sadržaj

8.

MOJ POGLED (33)

zmcomics

DOGAĐANJA

Različito mogu biti organizovana i uspešna strip događanja. Različiti mogu biti motivi za njih. Ovih dana su pažnju na sebe skrenula, u Novom Sadu dva strip dešavanja.

Naravno, za, u Strip Vestima najavljenu, promociju Cat Claw u Art klubu ste čuli, dok je tribina na Filozofskom fakultetu organizovana tako da ni u vanredne SVesti nije mogla stići.

Na promociji Banetovog albuma je bio impresivan broj ljudi, skoro da bi se stotinama moglo brojati. Osim što je sam Bane Kerac velika atrakcija, svakako je od koristi bilo i to što je sve pravovremeno najavljeno i pripremljeno. Od pozivnica, preko kontakta s medijima do obezbeđivanja "žive" Ket Klou koja se celo veče šetala među posetiocima.

Tribina na Filozofskom fakultetu je bila ranije najavljivana, da bi neko vreme nastao muk. Naravno, najnormalnije, u ponedeljak ujutro te nazovu i pitaju da li ćeš biti gost tribine u utorak popodne, jer su te oni već i najavili. Definitivan dogovor sa akterima tribine je završen, ekspresno, iste večeri, na banetovoj promociji. Pošto su devojke iz Studentske unije tu saznale da ostali najavljeni gosti nisu novosađani spade tribina na Baneta Kerca - autora, Slavka Draginčića - urednika stripa i mene izdavača Strip vesti. Pored slabe promocije posećenost nije bila prevelika, pogotovo ne kao prošle godine u susednom amfiteatru. Mada je i cifra od 40-tak studenata bila svakako vredna pažnje i truda. Uz sve pohvale na trudu devojke koja je vodila tribinu ipak se mora zameriti što za to nije angažovan neki poznavalac stripa koji nebi morao da se muči da smišlja pametna pitanja o materiji koju ne poznaje. Nakon komplikovano formulisanih pitanja i odgovora koji su ipak, sa naše strane, pokušali da demistifikuju strip te ga učine privlačnijim i manje komplikovanim od samih pitanja, nastao je muk. Naravno, posetioci su bili studenti kojima je ovo bila prilika da čuju ponešto o stripu, vide uživo Baneta Kerca ili pogledaju Betmena koji je prikazan nakon tribine.

Impozantna promocija Ket Klou je svakako pomogla medijskoj promociji, kako albuma Ket Klou tako i, stripa uopšte. Tribina na Filozofskom je, nadam se, podsetila nekolicinu studenata da strip postoji te ih, iskreno se nadam, nagnala da o njemu ozbiljnije razmišljaju, barem sat dva.

Bane je stari profesionalac i sada je požnjeo svoj dosadašnji trud. Devojke i momci iz Studentske unije su hrabro ušli u uvođenje stripa na Fakultet, jer planiraju slična dešavanja sledećih nedelja, i svakako zaslužuju zbog toga podršku ljudi iz stripa, kako bi i oni jednog dana mogli da uživaju u nekim plodovima svog truda.

sadržaj

9.

ŠTAMPA

štampa

Dušan Banjanin i ... su krivi za ovonedeljni sadržaj. Drugi tekst nema veze sa Stripom direktno, ali možda će vas zainteresovati priča o e-papiru koji već postoji!!!

PETI MEĐUNARODNI "CRTANI ROMANI ŠOU"

Koliko je strip živ

ZAGREB - Međunardodni festival stripa "Crtani romani šou" u četvrtak će peti put otvoriti svoja vrata svim ljubiteljima devete umjetnosti. U četiri dana ponajprije će se moći vidjeti koliko je hrvatski strip još živ, pošto će biti predstavljena izdanja Egmonta, LMI Comicsa i Vjesnika, novi strip Joška Marušića, izdanja "Jeremiaha" i "Torpeda", te CD-strip grupe "Divlje oko". Ni stranci neće biti zanemareni pa će tako biti priređene izložbe poznatoga jugoslavenskog autora stripova Zorana Janjetova i britanskoga ilustratora Irvinga Frazera, koji će ujedno održati predavanje "Portfolio, iliti kako se prodati za krupne pare".

Međutim, ni to nije sve jer su organizatori priredili i svakodnevne filmske projekcije te niz predavanja, a pretprogram je počeo jučer virtualnom izložbom internetskog stripa "Škvadrat".

(J. J.)

Objavljeno: VECERNJI LIST, 20.11.2002. godine

BUDUĆNOST ŠTAMPE

"SENDVIČ" ZA ČITANJE

Revolucija u štampanom novinarstvu: upotreba elektronskog papira

Štampa ne treba da strepi za svoju budućnost. Dobre stare novine preživeće kompjuterski juriš, ali će iz okršaja s modernim tehnologijama izaći u novom "odelu".

Stručnjaci uverljivo najavljuju da će revoluciju u štampanom novinarstvu izazvati elektronski papir. Holandski koncern Filips užurbano privodi kraju istraživanja i njegov "papir" trebalo bi da se pojavi na tržištu u drugoj polovini 2003. godine.

Istim poslom bavi se i američki Kseroks, koji je prve eksperimente s elektronskim papirom napravio početkom sedamdesetih godina prošlog veka.

Tanak i savitljiv

Za većinu čitalaca novina listanje štampe je neka vrsta rituala, u kome nema mesta za kompjuterski monitor. Upravo je ova istina bila osnovni razlog da se istraživači upuste u traganje za novim vrstama ekrana. Elektronski papir idealno je rešenje za korišćenje kompjuterske tehnike u štampanom novinarstvu.

Ovaj "papir" je tanak i savitljiv. Može se uvijati i preklapati, kao što se to obično radi sa štampom. Jedina razlika je u tome što je elektronski papir dugotrajan - zapisi na njemu se mogu brisati i ponovo učitavati.

Opisujući novi "papir", može se reći da on liči na sendvič sastavljen od dve folije između kojih je utisnuto takozvano elektronsko mastilo. Debljina elektronskog papira iznosi manje od jednog milimetra.

Pionir u ovoj oblasti je američki istraživač Nik Šeridon. Pre više od tri decenije Šeridon je radio u istraživačkom centru Kseroksa, pokušavajući da razvije novu generaciju kompjuterskih monitora na kojima je slika prijatnija za ljudsko oko. Šeridon je tada smislio princip koji se danas koristi u elektronskom papiru firme Kseroks.

Između dve tanke folije ubačene su mikroskopski vidljive crno-bele kuglice koje se posle električnog impulsa okreću oko svoje ose. U zavisnosti od snage impulsa, kuglice na površini formiraju željenu sliku ili tekst.

Mikroskopske kapsule

Po sličnom principu radi i elektronski papir napravljen u Filipsovim laboratorijama u Ajndhovenu. Između dve tanke folije utisnuti su milioni mikroskopskih kapsula napunjenih crnim ili belim pigmentom. Na strujnu komadu kapsule kreću prema gornjoj strani slepljene folije i formiraju sliku ili tekst.

Kseroks i Filips nisu uklonili sve probleme u praktičnoj upotrebi elektronskog papira, ali su rešenja, kako tvrde istraživači, na vidiku. Kseroks je dosad uspeo da napravi "papir" formata 12 puta 12 santimetara, dok je Filipsov monitor od folije veličine pet inča. Obe firme sada užurbano rade na povećanju formata i pravljenju elektronskog papira za štampu u boji.

Prvi put elektronski papir prikazan je javnosti prošle godine. Reč je o Kseroksovom prototipu koji je, kako je tada najavljeno, idealno rešenje za reklamne poruke ili cenovnike u robnim kućama i samoposlugama.

Filips je otišao korak dalje i već je dogovorio da se njegov elektronski papir koristi kao monitor na džepnim računarima. Potpisan je i sporazum s japanskom firmom Topan da se za tamošnje tržište štampaju knjige na elektronskom papiru. To znači da će, pored štampe, novi "papir" dobiti značajnu ulogu i u izdavaštvu.

Štampano novinarstvo nalazi se pred revolucionarnim iskorakom u budućnost. Zagriženim ljubiteljima novina ostaje jedino da se zapitaju da li će u elektronski papir moći da zaviju i mastan burek.


Objavljeno: Politika, 17. 11. 2002.

sadržaj

10.

VESTI IZ SVETA

Strip Vesti

-CHARLES DUPUIS
Charles Dupuis, svetski poznat izdavač kako po časopisu Spirou tako i po likovima koji su decenijama objavljivani u njegovoj izdavačkoj kući (Talični Tom, Štrupfovi, Spiru, ...), je preminuo u četvrtak 14. novembra.
Spirou comic book je pokrenuo Charlesov otac Jean još davne 1938.godine kao Belgijski pandam Dizniju. Charles Dupuis se povukao iz posla 1985. godine kada je prodao porodičnu firmu koja je dalje, u rukama novih vlasnika, nastavila da radi pod imenom Dupuis.

sadržaj

11.

POZIVI NA SARADNJU

Mail

From: <borise@prijedor.com>
Subject: eric

Zovem se Boris i imam 21 godinu. Bavim se crtanjem stripa i laviranim tusem. Kao i vecina strip-crtaca imam problema da napisem kvalitetnu pricu, a sa bezveznim scenariom cak i dobar crtez gubi smisao.

Zato ako imate neku dobru pricu, (da nije previse dugacka), posaljite je pa da je realizujemo.

kontakti

tel- 052) 213-586
e-mail borise@prijedor.com
adresa:Tode Svrakica 100, 79101 Prijedor; RS ; BiH

Zlatko Krstevski je uputio poziv za četvrti Cool Strip Art!!!

Cool Strip Art br.4.

PRAVO UCESCA: Svi koji crtaju stripove profesionalci i amateri.

LIKOVNA TEHNIKA: Pozeljno je crno bela, saljite samo dobre kvalitetne kopije.

NAPOMENA: Stripovi moraju biti originalni sa ili bez teksta, na engleskom ili svi ex YU jezici.

FORMAT: A4-kopije laser print.

OBIM: 1-8, ali moze i vise, saljite za dobru selekciju vise radova od kopija, kniga strpova, albima koje ste izdali autorska izdanja.

BROJ RADOVA: Neogranican.

OBAVEZNO: Na poledjini napisite vase ime prezime, telefon kontakt adresa.

ROK PREDAJE: 31-12-2002

ADRESA:
CENTAR ZA VIZUELNU UMETNOST "VIZANT",
DIMO NAREDNIKOT 58,
PRILEP-7500-MAKEDONIJA

NAGRADE: BALKANSKA STRIP RADIONICA, 3 dana u Prilepu gosti na strip radinicu u MARKOVI KULI - predeo karpesti gde se nalazi kameni SLON.

Igor Prassel nam je prosledio sledeća dva emaila:

From: "Charles Hatfield / ICAF Exec Committee" <charles.hatfield@csun.edu>
Subject: ICAF 2003: Please spread the word!

Dear subscribers,

By now you have probably received the Call for Papers for the 2003 International Comic Arts Festival, or ICAF (to be held at Georgetown University in Washington, D.C., from October 30 through November 1, 2003).

Just as we did last year, ICAF is once again asking for your help in spreading the word, and the CFP, for our conference.

If you have colleagues with research interests in comic art, caricature, illustration, word/image study, visual culture, new media, or other areas potentially related to the mission of ICAF, please alert them to our event and our CFP. Tell them about this announcement list, and forward the CFP to them.

We are interested in extending the reach of our CFP process, and want to reach out to potential presenters in many different fields (communications, media theory, literature, art, cultural studies, sociology, history, journalism, etc.).

And please bear in mind that the "I" in ICAF stands for "international": we are eager to receive submissions regarding comics from all over the world.

We appreciate your support, and your continued interest in ICAF!

Charles Hatfield
Co-moderator, ICAF News


-----------------------------------------------

From: "Charles Hatfield / ICAF Exec Committee" <charles.hatfield@csun.edu>
Subject: ICAF 2003 Call for Papers (2/28/03; 10/30/03-11/01/03)

*****CALL FOR PAPERS*****

The Eighth Annual
INTERNATIONAL COMIC ARTS FESTIVAL (ICAF)

Georgetown University, Washington, D.C.

Thursday - Saturday, October 30 - November 1, 2003

The International Comic Arts Festival invites scholarly paper presentations for its eighth annual meeting, to be held at Georgetown University in Washington, D.C. from Thursday, October 30, through Saturday, November 1, 2003.

We welcome proposals from a variety of disciplines and theoretical perspectives. All proposals should address the history, aesthetics, cultural significance or critical reception of comic art (including comic books, albums, graphic novels, comic strips, panel cartoons, caricature, or comics in electronic media). Proposals will be refereed via blind review.

PROPOSAL GUIDELINES

For its scholarly presentations, ICAF prefers argumentative, thesis-driven papers, clearly linked to larger critical, artistic or cultural issues. We strive to avoid presentations that are merely summative or survey-like in character. Where possible, papers should be illustrated by relevant images (e.g., slides, transparencies).

In all cases, presentations should be timed to finish within the strict limit of TWENTY (20) MINUTES.

Proposals should not exceed 300 WORDS.

At the bottom of the proposal, the author should precisely state her/his audiovisual equipment needs. Proposals requiring computers or data projection equipment should include exact system specifications. (Presenters relying on computers are urged to bring their own equipment for backup. Though ICAF strives to meet all equipment needs, we cannot guarantee the availability or compatibility of computer equipment.)

BLIND REVIEW: All proposals will be subject to blind review by the ICAF Executive Committee, with preference given to proposals that observe the above standards. The final number of papers accepted will depend on the overall needs of the conference program as it develops (in the past ICAF has typically accepted about half of the proposals it has received).

SEND ABSTRACTS BY FEBRUARY 28, 2003, TO:

Prof. Charles Hatfield
Department of English
California State University, Northridge
18111 Nordhoff Street
Northridge CA 91330-8248

or via email at <charles.hatfield@csun.edu>.

Submitters should expect to receive confirmation of acceptance or rejection by mid-April 2003.

If you have questions regarding this Call for Papers, please contact Charles Hatfield at the above.

sadržaj

12.

LINKOVI

Strip Vesti

-Stranica novog internacionalnog strip festivala:
http://www.bd-ajaccio.com

sadržaj

13.

DATUMI

Strip Vesti

Datumi od 23. do 29. novembra

...

Izvori:
HiES, "Calendrier du centenaire", "Istorija Jugoslovenskog stripa" Slavka Draginčića i Zdravka Zupana, i monografija "Maurović" Veljka Krulčića, "Pegaz" Žike Bogdanovića, "Strip Vesti".

sadržaj

Zlatko Milenković

zmcomics@neobee.net
www.zmcomics.co.yu

Zlatko Milenković, Petra Drapšina 16, 21000 Novi Sad