Na samom početku recimo posve jasno: prvi hrvatski strip nastao je 30. travnja 1889. godine u Zadru. Istina, i prije toga su teoretičari verbo-vizualnog sredstva masovne komunikacije upirali poglede prema Donatovu gradu. Neki su od njih vidjeli elemente stripa na naslovnoj stranici Karnarutićeva epa "Izvarsita Ijubav i napokom nemila i nesrićna smart Pirema i Tisbe" (iz 1586). Drugi su "divne primjere postojanja stripe u nas" otkrili gledajući iskucane životopise na čuvenoj pozlaćenoj raci sv. Šimuna iz 1380, godine.
Dok su se tako historičari stripa domišljali u otkrivanju korijena "literature u slikama", u Zadru je ležao neotkriven zadivljujući rukopis - "Enciklopedijsko-intuitivni rječnik" s obiljem od 17437 crteža. Bogatstvo je činilo i 27 slika nacrtanih unutra horizontalno poredanlh kvadrata. Ispod svakog kvadrata ispisan je tekst na talijanskom jeziku.
Autor ovog predivnog Rječnika je inž. Antonio Putti. Poslije "dvanaest i više godina" neprekidnog rada, u čijem je temelju stajala željezna volja i nevjerojatna upornost, koje su omogućile, kako je i sam autor zabilježio, "da se ostvari zamisao koju još nitko nije realizirao", izuzetan crtać i enciklopedista, nije imao mira. Potpomognut od uviđavnih intelektualaca Zadra i Italije, još od samog početka svog stvaralaštva, Putti žarko nastoji objaviti svoje djelo. Unatoč javnoj podršci, na stranicama većeg broja novina, također i zadarskog "Narodnog lista", direktora Arhiva mapa u Zadru nije dočekao štampanje svoga rukopisa. Sve do naših dana ostadoše nepublicirani crteži koje je crtao strastveno i znalački.
Putti se ogledao uspješno na mnogim poljima, o čemu svjedoče mikroskopski crteži koji obuhvaćaju (kako i sam navodi) "civilnu, vojnu i pomorsku arhitekturu, mitologiju nekoliko naroda, botaniku, zoologiju, ornitologiju, geometriju, geodeziju, astronomiju, pokućstvo i kućanski pribor (moderni i starinski), heraldiku, meteorologiju, školjkarstvo, muziku, hidrauliku, anatomiju, medicinu, kirurgiju, muzičke instrumente, optičke instrumente (fizičke i primitivne), historijske scene, igre, nošnje i strojeve, oružje moderno i staro, veterinu, meteorologiju i optiku, crkveni i profani namještaj, arheologiju, algebru, aritmetiku, gimnastiku, numizmatiku, stvari civilne, vojničke i crkvene, porodiljstvo, prirodnu povijest, mehaniku, geografiju, kiromaciju, minerologiju i mnoge druge stvari u Ijudskoj upotrebi" - sve a svemu 17.437 crteža.
Naravno, Puttiju nije bilo lako stvarati u Dalmaciji u periodu od 1840. do 1872. godine, gdje nije bilo "ni galerija, ni muzeja, ni bogatih biblioteka". Ipak, uz svesrdnu pomoć prijatelja, počesto i Zadrana, ovaj rođeni Padovanac istrajava na putu kojeg je sam izabrao.

" Puttijeva zubobolja "

Najviše nas zanima zbog stripa slobodno nazvanog "Puttijeva zubobolja" u čast njegova stvaraoca. Budući da je strip datiran (30. IV. 1869.), lako je izračunati da je nastao čak 56 godina prije nego je svjetlo dana ugledao do sada poznat prvi hrvatski strip "Maks i Maksić kao ribari" (objavljen je 4. travnja 1925., u 14. broju zagrebačke "Koprive", a nacrtao ga je Zagrepčanin Sergije Mironović Golovčenko. Stvarao ga je po uzoru na djelo jednog od najzaslužnijih umjetnika u razvoju stripa - Nijemca Wilhelma Buscha, suvremenika našeg Puttija. Naime, e vrijeme dok je Putti u Zadru iscrtavao Rječnik, Busch je objavljivao svoja čuvena djela. "Diogen i zli dječaci iz Korinta" (1860.) i "Max and Moritz" (1865.) na stranicama "Letećih novina" (Fleigander Blatter).
Putti, kao što vidjesmo, nije imao sreću da mu neke dalmatinske novine objave koji crtež iz Rječnika. Radost objavjavljivanja je ipak dočekao 1847. godine kada mu je izišlo više crteža splitskih antičkih sarkofaga i jedan šibenske katedrale. Ali objavljivanje stripa nije dočekao: strip se pojavio sa zakašnjenjem od 119 godina to na stranicama danas najstarijih živih novina u Hrvatskoj - zadarskog "Narodnog lisle".
Je li ovo prilika da se netko zainteresira i za objavljivanje kompletnog Puttijeva "EncikIopedijsko-intuitivnog rječnika"?

Puttijevo objašnjenje riječi "skandal" iz njegovog "Rječnika"