IGOR RIBIĆ
Ljubljana, 15.8.1962.

IGOR RIBIĆ
ili marginalizovani mainstream

Kao klinac želeo sam se profesionalno baviti stripom. To mi doduše nije uspelo, no sa stripom kao sporednom djelatnošću bavim se već skoro dvadeset godina. U tom razdoblju mogao sam primetiti, da se sa svakom novom generacijom pojavi i neki kritičar ili teoretičar, koji sastavlja "celoviti pregled Slovenačkog stripa". Tom pregledu obično ništa ne fali, osim što bi bilo bolje, da su ispuštene riječi "celoviti" i "Slovenački". Ili pak da je ponešto dodato, kao na primer: "celoviti pregled Slovenskog underground stripa" ili "Celoviti pregled određenih autora" ili čak "Marginalci kao mainstream". A kako ti autori deklariraju svoj rad kao sveobuhvatni, u oči bode dosledna odsutnost nekih prominentnih autora. Da li se radi o "zavjeri" marginale, koja se kao prevlađujuća zapravo nalazi u ulozi mainstreama?

Po odgovor sam otišao do Igora Ribića, verovatno najplodovitijeg i najobjavljivanijeg Slovenskog strip autora u poslednjih dvadeset i pet godina, ali ujedno i najprešutkivanijeg.

Igor se stripom bavi profesionalno i komercialno i toga se ne stidi. "Dakako da se smatram mainstream autorom. Tom pravcu ne pripadam zbog novca nego zbog ličnog afiniteta za takve vrste stripa". I odmah mi razbija mit o tome, da je u Sloveniji sa stripom nemoguće zaraditi. "Istina, imam sreću što sam samog sebe našao i u drugim djelatnostima, koje su po obliku blizu stripu, na primer storyboardi, vizualizacije propagandnih akcija, grafička i filmska djelatnost. No naše stripske djelatnosti ne moramo subvencionirati zaradom na tim područjima, jer i sama solidno preživljava mene i moje saradnike." Da, Igor Ribić nije neki samotni strip autor iz ateljea u mračnom podkrovlju, vec vođa grafičkog studija sa 6 zaposlenih.

Stripom se počeo baviti 1977. godine, kada je za slovensko izdanje Politikinog (Delo) Zabavnika crtao Dolfeta Strunu. Taj je serijal izlazio do osamdeset pete. 1988 zajedno sa autorom ovog teksta za Pil ostvaruje istorijski strip Janez Zbnogar. Otprilike u isto vreme nastaju "Mačak Leopold" i kombinacija slikovnice i stripa "Das Junge und das Ungeheur" za njemačkog izdavača Schneider Verlag. Od 1988 u Nedeljnom Dnevniku objavljuje strip "13 kanal" a 1992 zamenjuje ga stripom "Potepuha". Za časopis Profit radi od 1990 do 1992 serijal "Detektivska agencija d.o.o." a od 1992 do 1995 "Polde Menica in Lipe Lopata".

1995 Pil mu u nastavcima objavljuje grafičku novelu "Nika" a 1999 glamurozni serijal u boji "Tara in prijatelji", dok njegova stripska verzija "Nove zaveze" još čeka na izdavača.

"Strip se može raditi tako, da se s njim ne zarađuje ili da se zarađuje. No u drugom slučaju moraš biti spreman na kompromise. Najznačajniji kompromis je uvažavanje želja naručioca. Autorska sloboda je zbog toga dakako ograničena, no meni baš odnos neslobode znači pravi profesionalni izazov. Kao akademski slikar imam iskustvo sa neograničenom slobodom, ali mi zapravo tek rešavanje problema ograničene slobode daje osjećaj suverenog stvaralaštva.

A izazov mu predstavlja i organizacija i tehnološka racionalizacija stvaranja stripa. Igor Ribić je jedini slovenski stripar, kome je uspelo organizirati takozvani studijski način crtanja stripova. Znači da su njegovi stripovi zapravo rezultat timskog rada i vještog iskorišćavanja prednosti koje donosi rad na komjuteru.

Unatoč timskom radu njegov stil ostaje karakterističan i lako prepoznatljiv. Na pitanje, tko mu je bio uzor, odgovara sa smjehom: "bilo ih je koliko hoćeš!" No ipak ističe Alexa Raymonda, Hala Fostera te Williamsona i Girauda. A na pitanjen o razlozima za njegovu odsutnost u "zvaničnim" pregledima ovdašnje stripovske djelatnosti odgovara prosto: "Toliko sam zaposlen, da jednostavno nemam vremena baviti se samopromocijom."

Od teorije zavjere, po kojoj "marginala" sa pozicije "mainstreama" sistematski proganja "mainstrim" koji je zapravo u ulozi "marginale", nakon razgovora sa Igorom tako nije ostalo ništa. Ali kakav je onda razlog, da kao po pravilu savaka generacija "zvaničnih teoretičara" prećutkuje stvaralaštvo određenih autora? Mislim, da sam odgovor našao i sam kod pripreme ovog priloga. Pisao sam o Igoru, jer se (eto priznajem!!!) poznajemo, dok me ostali autori baš i ne interesuju puno. Predpostavljam, da se i tzv. zvanični teoretičari ravnaju po tom istom kriteriju.

* * *

rodjen: 15.8.1962 u Ljubljani

1985. diplomirao kao akademski slikar - graficar na ALU (Akademija za likovno umetnost) u Ljubljani kod prof. Bogdana Borcica.

1988. zavrsava specialku grafike kod profesora Apolonija Zvesta.

Uz posao upisuje visoku skolu za graficki i industrijski dizajn u Ljubljani. Absolvira 1990. Te godine njegov je razred kolektivno dobitnik studentske Presernove nagrade.

Zbog osnivanja vlastite firme ne uspeva zavrsiti diplomu.

Sa partnericom i djecom zivi u Ljubljani, gde je vodja grafickog studia Atelier IM.

Najznacajniji stripovi:
Dolfe Struna, Muc Leopold, Janez Zbogar, Potepuha, Nika, Tara in prijatelji