1. STRIPBURGER POD ITALIJANSKOM OKUPACIJOM (StripBurger)
2. EDVIN BIUKOVIC (1969-1999) (Darko Macan)
3. CRTANI ROMANI SOU - NAGRADE (mail)
4. DUSAN GACIC U BEOGRADU (katalog)
5. LINKOVI
6. DATUMI (zmcomics)

Svi prilozi su vlasnistvo autora. U slucaju da zelite da ih na bilo koji nacin eksploatisete, molimo Vas da se obratite autorima priloga, koji su potpisani (uz potpis ce uvek ici i email adresa putem koje mozete kontaktirati autora), u slucaju da nisu potpisane mozete ih slobodno koristiti jer su to neautorizovane vesti ovog servisa, STRIP VESTI.

Ovaj broj je radjen u senci informacije o smrti Edvina Biukovica, i ne moze da mi stvori utisak zadovoljstva brojem. Najavljeni tekst razgovora sa ljudima iz Marketprinta je ponovo odlozen, ali je sasvim izvesno da ce ici u sledecem broju. O planovima, obecanjima i sajtu takodje u sledecem broju, a u ovom bi najavio specijalni broj posvecen Edvinu Biukovicu. Bice tu biografija, stripografija i ostalo sto prilici, a od VAS CITALACA STRIP VESTI bi zamolio komentare, impresije, vidjenja koja se ticu preminulog autora. Bilo to nesto o njemu samom ili o njegovim radovima, bili VI njegov prijatelj ili postovalac njegovih radova, sigurno imate nesto da kazete...

A Strip Vesti ce se potruditi da to trajno bude pribelezeno na internetu.

Zlatko Milenkovic

POZIV NA SARADNJU i dalje ostaje aktuelan.

1. STRIPBURGER POD ITALIJANSKOM OKUPACIJOM

Novi 25 redovni broj Stripburgera je tematski presao pod italijane, koji su u svom delu zauzeli 27 strana plus naslovnicu, u pocetku smo imali vece, megalomanske planove. Zahvaljujući pre svega svojim prvoborcima, kao ąto su: Pasquale Todisco - Squaz (koji je u militantnom stilu oblikovao naslovnicu i meditativni strip "Life in Hell"), Gabriela Giandelli (po tekstu P.J.Harvey obradila, u skrecbord strip, komad "Fountain"), Lorenzo Mattotti & Lilia Ambrosi (sa neobjavljenom epizodom "Il richiamo"), Gianluca Constantini (sa obradom teksta Williama Borroughsa "El hombre invisible"), Francesca Ghermandi (Ljubiteljka crtanih filmova u stilu "Helter Skelter"), pored kojih nisu mogle ni da manjkaju psiho-fantazije naąeg starog znanca Stefana Zattere. I na kraju "samo za stripburger" zadnji eksperiment Stefana Riccija po dozivljaju Giovannija Mattiolia, koji se pri stvaranju stripa ne ogranicava samo na crnilo i papir. Uvodni tekst u italijanskom bloku je napisao Michele Ginevra, urednik revije Schizzo i jedan od clanova grupe, koja vodi strip centar Andrea Pazienza iz Cremone.

Drugi nezvanicni blok Stripburgera su zauzeli Srbi. Signed by Bombs je jedan deo reakcije srpskih strip autora na bombardovanje NATO-a. Medju njima se nasla i ilustracija francuza Edmonda Baudeoina, koji je i otvorio sam blok. Tu su se uvrstili: Zograf, Letac-Flyer, Wostok & Bocha & Mr.Spiral i zajednicki rad Irene, Buce i Kiklopa.

Sto se tice slovenaca i ostalih Kosmopolita, tu su: Angela Tillman Sperandio (S), Ilia Kitup (D/Rus), Ciril Horjak (SLO), Ivana Filipović (CAN/YU), Knut Larsson (S), Marcel Ruijters (NL), Luke Canavan (UK), Matraz Bertoncelj (SLO) & Chris Butler (UK), Lee Kennedy (UK), Koco (SLO), Marcel de Jure (USA), Willem Verbung (NL), Andrej Stular (SLO), Maja Kociper (prva maloletna slovenacka strip autorica) i Oliver Marceta (A/SLO).

Iz reportaza cete lako moci saznati kako se provela ekipa Stripburgera u Skandinaviji na festivalu u Helsinkiju i na izlozbi Stripburgera u Stokholmu (pretplatnici dobijaju mini poklon na tu temu), u Milanu na Altervoxu, u Luzernu na Fumettu i u Grckoj na festivalu, koji je organizovalo udruzenje Babel.

Povodom izlaska novog broja Stripburgera je 1. Decembra otvorena izlozba strip autora koji objavljuju svoje radove u Stripburgeru u Studentskoj menzi u Roznoj dolini (Ljubljana) u 19.00 casova.

Stripburger

2. EDVIN BIUKOVIC (1969-1999)

EDVIN BIUKOVIC
(1969-1999)

Kad god bismo se mi, stripasi, nasli te ako bi nam ponestalo tema za razgovor, uvijek smo mogli racunati da cemo veselo utuci sat vremena ogovarajuci Edija. A materijala je uvijek bilo. Edvin Biukovic, zvani Edi, bio je jednako cuven po svojim kasnjenjima, po svojim gundjanjima ili po kronicnoj besparici, kao sto je bio presutno priznat kao ono najbolje sto je nasa generacija dala. Bilo je nekako pravedno da netko kao Edi, s tako mnogo talenta i s instiktivnim razumijevanjem i crteza i stripa i svega vizualnog ima i toliko mana; nekako je zivotna slampavost upotpunjavala njegov radni perfekcionizam, nekako je tako bio svima blizi, vise covjek, manje zvijezda.

Edi nikad nije zelio biti zvijezda. Ma koliko mu mi govorili da to jest, ma koliko mu se svi divili, koliki mu god klinci dolazili po potpis, koliko god prezime Biukovic postajalo poznatije i cjenjenije - i ovdje i s druge strane bare gdje je zadnjih sest godina radio na nekoliko beziznimno odlicno prihvacenih serijala - Edi je sebe zvao "geekom" i najvise je od svega volio crtati cijelu noc okruzen "ekipicom" sebi slicnih, "brijuci" uz to na stripove i B-filmove, kujuci planove i rezirajuci, u svojoj glavi, prvi pravi hrvatski niskobudzetni trash-horror film kojim ce svima pokazati "kako se to moze napraviti".

Ljutila ga je nekvaliteta. Za lose stripove i lose filmove nije imao opravdanja i danima bi se pjenio zbog njihovih propusta te smisljao kako bi mogli biti bolji. U svojoj glavi vidio ih je bez greske, nabrijane "do jaja", onako kako bi ih on napravio. Jednako je pristupao svojim stripovima, krseci sve rokove, kasneci preko svake mjere samo da ono sto je imao u glavi prenese sto vjernije na papir, samo da nikad ne krene laksim putem. Postavljao je stvari ambicioznije od bilo koga, sam sebi zadavao probleme kakve jos nije rijesio, da bi se tjerao naprijed, da bi bio bolji. Kad su svi hvalili njegov crtez na "Grendelima", Edi je svjesno odabrao drukciji pristup za svoj rad na "Ratovima zvijezda". Na "Human Targetu" (izg: hjumen targitu) ucio se radu s kistom, gundjajuci zbog svega sto jos ne zna izvesti. "Zasto kompliciras?" pitali smo ga, a on je gundjao kako ga ne razumijemo, kako zeli nauciti crtati - on? crtati?! - kako ne zeli da mu strip bude samo posao, da bi radio u tvornici da je htio tako nesto.

I, kad se sve zbroji, bio je potpuno u pravu.

Gorjeti jasno i blistavo, davati sve od sebe, nikad ne poci linijom manjeg otpora, beskompromisno se goniti, zanemarivati sve na racun svog rada - bila je to njegova jedina opcija. Nista drugo ne bi bilo dostojno njegovog dara i kratkog vremena koje mu je bilo dano, jedino je potpuna zrtva bila prikladna.

Edvin Biukovic, svega trideset godina star i jedino dijete, umro je u rano nedjeljno jutro, petoga prosinca, na zagrebackoj klinici "Rebro". Hospitaliziranom radi tumora na mozgu, otkazalo mu je srce pa potom pluca. Reanimacija nije pomogla.

Holivudsko dijete, Edvin Biukovic izrezirao je svoj zivot poput filma kakvog bi volio gledati: efektnog i nabrijanog do jaja, onakvog koji vas, kad zavrsi, ostavi da zelite jos. Otisao je da medju legendama potrazi ekipicu sebi ravnih, ostavljajuci nas da za sebe nadjemo neki smisao, da starimo bez njega, siromasniji, i da, svaki put kad se nadjemo, pricamo, ili sutimo, o njemu, nasem Ediju.

Darko Macan

3. CRTANI ROMANI SOU - NAGRADE

Zahvaljujuci kekecu, koji je na Vjesnikovom sajtu nasao najavu za desavanja na Medjunarodnom festivalu stripa "Crtani romani sou '99" u organizaciji Kulturnog informativnog centra i Radija 101, u ovom broju mozemo da vam damo imena dobitnika nagrada na konkursu koji je tim povodom odrzan. Tekst se bavi najavama tako da ga ne prenosimo kompletnog, vec samo isecak koji govori o nagradama.

"Prvu nagradu (500 njemackih maraka) osvojila je Ivana Guljasevic, drugu nagradu (200 maraka) osvojio je Slovenac Damijan Sovec, a Ireni Jukic pripalo je trece mjesto (100 njemackih maraka). Posebne nagrade dodijeljene su osnovnoskolcima Milici Masic, Neveni Pilizoti i Kerimu Nuhbegovicu. Kolektivne nagrade dobili su OS "Brajda" iz Rijeke i Skola stripa "August Cesarec"."

Toliko za sada, kada budu dostupne detaljnije informacije bice prenesene u SVestima.

4. DUSAN GACIC U BEOGRADU

STRIP VESTI: HRONIKA

U petak 22. oktobra 1999. godine u 19 casova u Kulturnom centru Beograda, u galeriji "Paleta", otvorena je samostalna izlozba stripova Dusana Gacica, prvog likovnog umetnika iz Hrvatske koji je posle osam godina pauze do koje je doslo zbog gradjanskog rata u SFR Jugoslaviji samostalno izlagao u Srbiji.

Autor koncepta projekta ove izlozbe je bio Slobodan Ivkov. Propratni katalog koji ima 16 stranica sadrzi esej Slobodana Ivkova, detaljnu radnu biografiju i fotografiju umetnika, spisak objavljenih strucnih tekstova o njemu, te reprodukovanih 8 tabli, 2 kaisa i 5 kadrova iz njegovih stripova, kao i 1 novinsku ilustraciju, 3 naslovne stranice Gacicevih fanzina "Flit".

Gacic je u Beogradu proveo 6 dana, tokom kojih je odrzao vise razgovora sa ovdasnjim kolegama, obisao Zemunski salon karikature i u ponedeljak 25. oktobra u galeriji Kulturnog centra, uz projekciju svoja dva animirana filma ("Cvrcak"/8 minuta iz 1991. i "Prozor na grad"/8 minuta iz 1997) nastala u produkciji "Zagreb filma", odrzao predavanje o savremenom hrvatskom stripu.

Realizaciju projekta pomogao je Fond za otvoreno drustvo iz Beograda.

DUSAN GACIC / RADNA BIOGRAFIJA

Dusan Gacic je rodjen 11. aprila 1958. u Zagrebu, gde je, kao gimnazijalac, posle zavrsetka srednje skole, maturirao 1976. Od 1976. do 1981. je student zagrebacke Akademije likovnih umjetnosti. Diplomirao je na pedagoskom odseku 1981. Posle odsluzenja vojnog roka u Beogradu (1982-83), zapravo jos za vreme boravka u kasarni, otkriva da ga, kao jednog od retkih diplomiranih likovnih umetnika, ne zadovoljava samo statican pristup likovnom stvaralastvu kojeg karakterise koncentrisanje paznje stvaraoca i gledaoca na samo jedan prizor, sliku, sklupturu ili ili objekat, pa se, u skladu sa svojom dinamicnom i energicnom prirodom, trajno orijentise na sekvencijalno pripovedanje, preciznije, vizuelnu graficku naraciju, odnosno, na STRIP kako se ovaj nacin vizuelnog prirovedanja pojednostavljeno naziva na prostoru cele bivse SFRJ. Pomalo neobicno, ali bas u nekakvoj kasarni 1982. godine, kao dvodimenzionalna vizuelizacija odsanjanog dogadjaja, kreirana je prva, lirski intonirana tabla, zacetak "Dnevnika". U istim okolnostima usput zapocinje stvaranje nikada dovrsenog stripa "Metak", zamisljenog kao serija sa prvom epizodom od 14 tabli (tehnika: tus, pero, hamer papir), kao i scenarija i probnih skica u olovci za, takodje nikada objavljene, zanrovski jasno odredjene stripove "Mec" (sportski zanr; podvrsta: stripovi o bokserima) i "Kontrolna stanica 13" (naucnofantasticni zanr).

Po povratku u Zagreb 1983. i 1984. nastaju mnoge definitivno uoblicene table "Dnevnika" i, u vojsci zapocetih, stripova "Mec" (40 tabli) i "Kontrolna stanica 13" (42 table) Dva poslednja nabrojana stripa su do sada ostala u fazi olovke i nikada nisu istusirana. Iz 1983. je i takodje samo u olovci kreirana prica "Dani poslije" (16 tabli).

Beogradski casopis za kulturu, knjizevnost i drustvena pitanja "Vidici" je, u saradnji sa tada najkvalitetnijim sasopisom namenjenom domacem stripu "YU strip magazin", u svom broju 1-2/1984. raspisao opstejugoslovenski konkurs za strip. "Dnevnici" su se nasli u najuzoj konkurenciji za jednu od tri nagrade, ali su, u poslednjem krugu glasanja clanova zirija, ostali bez ijednog priznanja. Pozicija "Dnevnika" posle konkursa je posebno istaknuta time sto je u objavljenom saopstenju zirija koji je radio u sastavu: Slobodan Ivkov, Zoran Djukanovic, Momcilo Rajin i Zdravko Zupan, ovaj strip naveden na prvom mestu, odmah iza nagradjenih, a ispred 8 autora od njih 180 koliko ih je iz cele bivse SFRJ ucestvovalo na konkursu. O ovome videti tekst "Rezultati konkursa za strip Vidika i YU stripa" iz casopisa "Vidici" br. 230-231 (4-5/1984), str. 285-286.

Premijerno su, ujedno i kao prvi objavljeni Gacicevi stripovi (i publikovani radovi uopste), "Dnevnici" stampani u Beogradu, u "Vidicima" br. 235 (1/1985). Broj je u celini bio posvecen strip konkursu. Na stranicama 55-60 naslo se 6 tabli (6 dana) iz ove intimne hronike.

Nesto kasnije pocinje da objavljuje ilustracije u zagrebackom dnevnom listu "Vjesnik". Novinske clanke je crtezima (evidentirano preko 80 ilustracija) veoma uspesno komentarisao sve do 1991. kada mu je otkazana saradnja. U drugoj polovini osamdesetih razgranava svoju saradnju i sa mnogim drugim izdanjima, tada u Jugoslaviji drugog po velicini, novinsko-izdavackog preduzeca "Vjesnik" iz Avenije bratstva i jedinstva br. 4: porodicnim magazinom "Vikend", sportskim nedeljnikom "Sprint", RTV casopisom "Studio", casopisom za naucnu fantastiku "Sirius", te jos nekim listovima i magazinima. I u njima mu se honorarni posao ilustratora prekida do 1991.

Posle izvanredno uspesnog prvog Gacicevog predstavljanja strip publici, publikovanje stripova je gotovo bez prekida nastavljeno sve do danas. Vec u broju 247-250 (9-12/1986) casopisa "Vidici" (str. 339 - 344) objavljeno je jos 6 tabli (6 dana) "Dnevnika".

Nova serija stripova nastala oko 1986, sada ciklus ingenioznih strip-grafita "Wall Strip" (sprej u boji, sablon, hamer) stampanu (veoma vazno je naglasiti: "stampanu" jer se autor postarao da stripove publika vec vidi isprskane prema sablonima po zagrebackim zidovima) promociju je dozivela u listu "Mladost", da bi na preporuku potpisnika ovih redova, tada urednika rubrike STRIP, jos jedna tabla iz ove serije mesto nasla i na naslovnoj stranici "Studenta", lista beogradskih studenata. Gacic u tom periodu ponesto objavljuje i u zagrebackom pandanu, "Studentskom listu".

Za "Vecernji list", u kojem je stripove tada uredjivao i o njima pisao Jure Ilic, 1987. godine pravi jedno od svojih retkih humoristickih ostvarenja. Relativno dugovecnu seriju strip-kaiseva (oko 40) "Na klupici" sa akterima penzionerima vizuelno je resio grotesknom stilizacijom, a izlazili su u nedeljnim brojevima skoro citavu godinu.

Vrhunac dotadasnjeg uspeha "Dnevnika" je bio oko i posle zavrsenog jugoslovenskog strip-konkursa "Mladosti" 1988. Ziri u sastavu: Dejan Djurovic, Jure Ilic, Karim Zaimovic, Mihailo Kurtovic i Slobodan Ivkov je odlucio da ove nesvakidasnje hronike zasluzuju prvu nagradu kao najbolji jugoslovenski strip te godine. Do danas je nastalo oko 35 tabli "Dnevnika", izvedenih najrazlicitijim mogucim tehnikama, sve u nastojanju da svaka tabla vizuelno bude drugacija jer, kako rece autor u jednom intervuu (videti dole navedeni tekst "Dnevnik jedne intime", "Vjesnik", 1988), i "dani u nasim zivotima su sasvim razliciti".

Naredne godine ucestvuje na strip-konkursu Studentskog kulturnog centra u Nisu i osvaja takodje prvu nagradu za svoja ostvarenja "Grad u mraku" i "Dnevnik".

1989. ga pozivaju da za redakciju skolskog lista "Modra lasta" radi ilustracije. To iskljucivo i cini prvih 5 godina honorarne saradnje, sve do pocetka 1995. godine, kada za ovo glasilo, pored zasebnih crteza, kreira svoj prvi strip prilagodjen mladima. Tada zapoceto delo "Ljubavni koraci" (10 tabli) po pricama Ratka Bjelcica u "Modroj lasti" objavljeno je 1995, a u narednih 5 godina: serija "Znameniti Hrvati" (15 tabli) 1996, avanturisticka storija "Devet kapetana Morske Lastavice" (20 tabli) 1997. U 1998. su mu bila odstampana cak 2 stripa namenjena deci: "Poezija u stripu" (6 tabli) i naucnofantasticni "Oluja u svemiru" (20 tabli).

Krajem osamdesetih i 1990. crta i objavljuje u strip-casopisu "Patak" 2 veoma znacajna stripa: seriju od 6 kratkih pricica o urbanom zivotu "Grad u mraku" (30 tabli) i prvi deo price "Kuca paukova" (15 tabli).

Za zagrebacki sportski magazin "Sprint" 1990. kreira fudbalsku strip-pricu "Poluspica" (15 tabli), a 3 godine kasnije, u nastavcima (u saradnji sa Darkom Macanom i Radovanom Devlicem) biografiju "Strosmajer" (20 tabli nacrtao Devlic, 20 Gacic, a scenario pisao Macan). Kada je posle izvesnog vremena ovaj zivotopis ukoricen u album, na Salonu stripa u Vinkovcima 1995. mu je pripala nagrada u kategoriji "Realisticki strip".

Impresivni istorijski strip "Bitka kod Siska" (43 table, odnosno potencijalni kompletan album) iz 1993. je jos neobjavljen.

Do 1997. nikada nije bio u poziciji da samostalno uredjuje neku periodicnu (strip) publikaciju, pa te godine demonstrativno odlucuje da, sa podnaslovom "ego strip uradak", pokrene svoje glasilo "Flit" koje ce potpuno samostalno uoblicavati i o svom trosku izdavati. Od tada na najvecem mogucem formatu papira koji omogucava korektno fotokopiranje (A2/B2) i presavijanje, u svega nekoliko primeraka, sa neogranicenom mogucnoscu za "dostampavanje" (preciznije: umnozavanje) prema potrebi, objavljuje svoje i tudje stripove. Ovo izuzetno uredjeno kseroks-glasilo, nesto mnogo vise od obicnog fanzina, ali ipak po formi manje od klasicnog strip casopisa, do 1999. se pojavilo 5 puta. U "Flitu" su reprizirani neki njegovi stariji stripovi ("Kuca paukova" i "Grad u mraku"), ali su i premijerno publikovana neka nova fascinantna ostvarenja. Najambicioznije je zamisljena stripizacija Krlezinog "Banketa u Blitvi" (prvi deo ima 15 tabli, tehnika: kolaz kseroks kopija i crteza) i njen rezultat je odista monumentalan, dok manje zanimljiv nije ni "Kristobal Kolon", delo koje je, tokom ovih 15 godina Gacicevog strip-stvaralastva poslednje u nizu, a nastalo je ove 1999. godine.

Jos 1988. godine, uz angazovanje Kresimira Zimonica, umetnika koji je tokom poslednjih 15 godina nesumnjivo najvise uradio za razvoj stripa u Hrvatskoj, Dusana Gacica i jos nekolicine aktivista, ozivljavaju se aktivnosti Drustva autora stripa Hrvatske. Gacic je izabran za, kasnije ce se pokazati, dugogodisnjeg sekretara Drustva. Aktivan je u organizovanju specijalizovanih manifestacija, izlozbi, gostovanja, predavanja, okruglih stolova, skola stripa, uoblicavanja magazina "Patak"...

Pored prethodno navedenog perioda ilustrovanja novinskih clanaka u dnevniku "Vjesnik" (1985-1991), on kreira i knjiske ilustracije, uglavnom za izdavacko preduzece "Znanje": 5 naslova romana za decu i 1 mozaik-kwigu.

Kao i mnogi drugi stripari i ilustratori, ne zadovoljava se samo neposrednom likovnom kreacijom, vec se i tekstovima o svojim podrucjima interesovanja ogleda sa usputnim pojavama i problemima. Eseje, kritike, polemike, prikaze, apele, proglase, manifeste i sve druge oblike komunikacije sa kolegama i ljubiteljima stripa objavljuje od 1988. godine, i to u casopisima "Mladost", "Patak", "Kvadrat", "Arkzin", "Homo volans", "Modra lasta", "Flit"...

Bavi se i animiranim filmom. Do sada je samostalno kreirao dva ostvarenja: "Cvrcak" (8 minuta) iz 1991. po motivima poezije Vladimira Nazora i "Prozor na grad" (8 minuta) iz 1997. po motivima poezije Vjekoslava Majera.

Objavljeni tekstovi o Dusanu Gacicu:
1. "Dusan Gacic", rezime biografije, autor: Slobodan Ivkov, omladinski list "Mladost" br. 25, str. 50, NIRO "Mladost", Beograd, 29. septembar 1986.
2. "Strip grafiti: Pozdrav iz (Gutenbergove) galaksije", esej, autor: Slobodan Ivkov, strip-casopis "Patak" br.5, str.46-47, Udruzenje novinara Slavonska Pozega, 1987.
3. "Dnevnik jedne intime", intervju, autor: Jure Ilic, "Vjesnik" (nedeljno izdanje), 15. maj 1988, str. 12, NISRO "Vjesnik", Zagreb, 1988.
4. "Najbolji jugo-stripovi", osvrt, autor: Jure Ilic, dnevnik "Vecernji list", 21. maj 1988, str. 38, NISRO "Vjesnik", Zagreb, 1988.

katalog izlozbe

5. LINKOVI

-The Comics 2000 Festival ce se odrzati u Bristol-u, England 22. i 23. aprila 2000. Vise informacija cete naci na adresi:
http://www.sitsvac.org/c2000.html

6. DATUMI

od 10. do 16. decembra

10. decembra 1938. Pocinje da izlazi. od 265. broja Mike Misa, druga epizoda Princeze Ru pod nazivom "Mefisto se zabavlja". Strip je izlazio do 10. marta 1939. Autor je bio Djordje Lobacev.

12. decembra 1883. Rodjen je Cliff Sterrett u Fergus Falls, Minnesotta. Radio je na stripu Poly and Her Pals.

12. decembra 1906. Rodjen je Zack Mosley u Hickory, Oklahoma. Radio je ostvarenjima Buck Rogers, Skyroads, Smilin' Jack.

12. decembra 1909. Rodjen je Dick Moores u Lincolnu, Nebraska. Radio je na stripovima Dick Tracy, Gasoline Alley, Jim Hardy, Scamp, Uncle Remus.

12. decembra 1925. Rodjen je Warren Tufts u Fresnou, California. Radio je na stripovima Casey Ruggles, Lance.

15. decembra 1974. Umro je Harry Hershfield u New Yorku. Radio je na stripovima Abie the Agent, Dauntless Durham, Desperate Desmond, Vanilla and the Villains.

16. decembra 1964. Umro je Phil Davis u New Yorku. Radio je na stripu Mandrake the Magician (Mandrak madjionicar).

Izvori: HiES, "Calendrier du centenaire", "Istorija Jugoslovenskog stripa" Slavka Dragincica i Zdravka Zupana, i monografija "Maurovic" Veljka Krulcica, "Pegaz" Zike Bogdanovica.

Ako znate nekog ko bi bio raspolozen da svakog cetvrtka dobije email sa STRIP VESTIMA, posaljite mi njegovu email adresu ili mu predlozite da nam se on sam javi i tako upise na mailing listu.

Zlatko Milenkovic