...izbor najboljih stripova iz protekle godine,
  Još samo jedan, dodatni februarski, dan za glasanje!!!

   Počinje tradicionalni godišnji izbor za najbolje stripove godine u organizaciji www.stripovi.com!

   www.stripovi.com od 2007. godine tradicionalno organizira godišnji izbor najboljih stripova iz protekle godine u dvije kategorije: najbolji strip album i najbolja strip sveska. Glasači mogu odabrati najviše 10 naslova u svakoj kategoriji, a svaki član stripovi.com ima pravo glasovati samo jednom!

   Pripremili smo i bogat nagradni fond sa recentnim izdanjima domaćih izdavača (detalje ćemo objaviti na forumu, naknadno) kojima ćemo nagraditi najsretnije sudionike u izboru. Izbor, kao i svake godine, traje cijelu veljaču, od 1.2.2024 do 1.3.2024, kada će biti objavljeni rezultati glasovanja i dobitnici nagrada.

  ...Čelični alhemičar 17

PRAVI PLAN HOMUNKULA KONAČNO IZLAZI NA VIDELO!

„ČELIČNI ALHEMIČARˮ 17 na LETEĆEM STARTU po ceni od 370 dinara!

General-major Olivija Mira Armstrong ledena je kraljica tvrđave Brigz! Da li će biti saveznik ili protivnik braći Elrik? Dok Al i Ed to pokušavaju da saznaju, iz podzemlja tvrđave izlazi homunkul zastrašujuće snage.

Višestruko nagrađivana manga „Čelični alhemičarˮ Hiromu Arakave stekla je kultni status među čitaocima, najviše zbog obilja upečatljivih likova i jedinstvenog sveta u kojem se odigrava. Ova briljantna priča smatra se remek-delom japanskog stripa i jedna je od najprodavanijih manga svih vremena.

Prelistajte ovo izdanje • PORUČITE ODMAH

„ČELIČNI ALHEMIČARˮ 17 na Letećem je startu od srede, 28. februara, do nedelje, 3. marta 2024. godine, u svim klubovima čitalaca Čarobne knjige u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, na našem sajtu i u Striparnici „Alan Fordˮ po ceni od 370 dinara. Posle Letećeg starta cena u našim klubovima čitalaca i na sajtu iznosiće 400 dinara, a u ostalim knjižarama 550 dinara.

  ...promocija stripa
  ZAGONETAČ, godina prva

14. Međunarodna strip konfrencija “Kragujevac Comic Con” obradovala je ljubitelje stripa pruživši im priliku da u subotu, 24. februara, od 17 časova, prisustvuju promociji dela “Zagonetač - godina prva” u galeriji biblioteke Vuk Karadzić (TC Gradski dom, Zorana Đinđića 10, prvi sprat).

Strip je objavila Čarobna knjiga, a mnogi se slažu da je to jedan od najiščekivanijih naslova prošle godine. Pored toga izdanje predstavlja i crtački debi Zrenjaninca Stevana Subića za američki gigant DC komiks.

Na promociji će učestvovati autor, ali i izvršni urednik srpskog izdanja Nikola Dragomirović.

Na promociji će publika moći da čuje zanimljivosti o nastanku ovog stripa, da sazna po čemu je ovo izdanje Čarobne knjige jedinstveno u svetu i zbog čega su ga mnogi ocenili kao najbolji strip objavljen u prethodnoj godini. Posetioci koji već imaju strip mogu da ga ponesu da bi im se autor potpisao, a izdanje će moći da se kupi i na samoj promociji.

Pored promocije u biblioteci Subić I Dragomirović će se družiti sa kragujevčanima u striparnici Svet stripa (TPC Šumadija, Miloja Pavlovića 9) od 13 do 15 časova gde će biti priređeno i potpisivanje stripa I crtanje posveta.

"Zagonetač: Godina prva" narativna je prethodnica bioskopskom blokbasteru "Betmen" Meta Rivsa iz 2022. godine. Glumac i scenarista Pol Dejno, koji je u tom filmu igrao ulogu Zagonetača, osmislio je priču kojom će produbiti motive ovog negativca, ogoliti njegovu ljudsku stranu i mapirati njegovo poniranje u svet ludila i zločina. Više desetina crtača je bilo zainteresovano za projekat, ali je izabran baš Subić i da je, što je nesvakidašnje za američki mejnstrim, on radio i kolor. Stevan je Dejnovom scenariju dodao košmarnu dimenziju energičnim i inovativnim crtežom kakav se retko viđa u superherojskom stripu, tako da i ne čudi to što "Zagonetač: Godina prva" spada među najimpresivnije stripove 2023. godine, a favorit je i publike i kritičara.

Stevan Subić je strip crtač, scenarista, grafički dizajner i ilustrator iz Zrenjanina. Višestruki je dobitnik nagrada za kratku formu stripa. Objavio je šest autorskih grafičkih novela. Crtač stripova za italijansku, francusku i američku strip produkciju. Najpoznatiji je po radu na stripovima Tarzan i Konan. Njegovi stripovi prevedeni su na 16 jezika.

14. Međunarodnu strip konfrenciju “Kragujevac Comic Con” i ove godine organizuje Udruženje ljubitelja devete umetnosti Svet stripa. Promocija Zagonetača je svojevrstan prolog centralnom delu manifestacije koji je planiran za kraj maja i početak juna kada će Kragujevac biti domaćin mnogobrojnim autorima i izdavačima stripova.

  ...Drakula: Red zmaja

NAJPOZNATIJI VAMPIR U UMETNOSTI I POPULARNOJ KULTURI DOBIJA NOVO RUHO, KOJE MU JE NADENUO, NI MANJE NI VIŠE NEGO KORADO ROI, JEDAN OD NAJVOLJENIJIH I NAJPOZNATIJIH CRTAČA DILANA DOGA!

„DRAKULA: RED ZMAJAˮ na LETEĆEM STARTU po ceni od 1.070 dinara!

Korado Roi je svu svoju maestralnost horora, koju je kalio više od tri decenije na Dilanu Dogu, preneo na Drakulu, i stvorio jednu od najkošmarnijih adaptacija ovog romana. Predstavljamo vam novu interpretaciju čuvene Stokerove priče, samo ovoga puta i sa blagim odmakom od originalnog teksta. Svi elementi priče o Drakuli su tu, ali varijacije su te u kojima se krije đavo.

Prelistajte ovo izdanje • PORUČITE ODMAH

„DRAKULA: RED ZMAJAˮ na Letećem je startu od srede, 21. februara, do nedelje, 25. februara 2024. godine, u svim klubovima čitalaca Čarobne knjige u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, na našem sajtu i u Striparnici „Alan Fordˮ po ceni od 1.070 dinara. Posle Letećeg starta, cena u našim klubovima čitalaca i na sajtu iznosiće 1.200 dinara, a u ostalim knjižarama 1.599 dinara.

  ...in zgodovina stripa na območju
  nekdanje Jugoslavije

Andrija Maurović in zgodovina stripa
na območju nekdanje Jugoslavije
Pogovor o knjigi Maurović: od Mula do Mula Veljka Krulčića

OSNOVNI PODATKI
26. februar 2024 ob 17:00 do 26. februar 2024 ob 19:00
Atrij ZRC, Novi trg 2, Ljubljana

OPIS
V ponedeljek, 26. februarja, vas ob 17. uri vabimo v Atrij ZRC, kjer bo potekal pogovor o knjigi Maurović: od Mula do Mula Veljka Krulčića (Muo 2023).

Knjiga Maurović: od Mula do Mula skozi kronološko urejene fragmente in bogat vizualni material predstavlja življenje, ustvarjanje in dediščino Andrije Maurovića (1901-1981), slikarja, ilustratorja in enega najpomembnejših avtorjev stripa na območju nekdanje Jugoslavije. V njej je sklenjen krog od rojstva Andrije Maurovića leta 1901 v majhnem ribiškem kraju Muo zraven Kotorja v Črni Gori do leta 2023, ko je bil v Kotorju organiziran dogodek Dani Mula, katerega prvi del je bil posvečen Mauroviću.

O Andriji Mauroviću, njegovem ustvarjanju in pomenu za razvoj stripa ter o knjigi Maurović od Mula do Mula se bodo pogovarjali:
Veljko Krulčić, avtor (Zagreb)
Dr. Tanja Petrović, raziskovalka na Inštitutu za kulturne in spominske študije ZRC SAZU
Ciril Gale, publicist, pisec scenarijev za stripe in predsednik Kluba devete umetnosti
Ivo Antič, književnik, publicist in avtor stripov

Pogovor bo potekal v slovenskem in srbohrvaškem jeziku in mu bo sledila manjša pogostitev.

Vabljeni!

  ...600. broj Samoniklog korov stripa!

     Straka nastavlja svoj strip "magazin" na Strip vestima, ovaj broj donosi 32 strane stripa. Samonikli korov strip, broj 600:
www.stripvesti.com/samoniklikorovstrip/600

  ...„Život posle smrti“ Wostoka;
  Izdavač: SKC Novi Sad 2022.

   Danilo Milošev (1963), mnogo poznatiji po pseudonimu Wostok, spada među najznačajnije stvaraoce domaćeg andergraund stripa (ili alternativnog odnosno autorskog stripa). Prisutan je na ovdašnjoj andergraund strip sceni od njenih početaka – pa bi još tačnije bilo reči da je jedan od njenih stvaralaca – ranih 1990-tih (u nekoj državi drugog imena). Od tada do danas, dakle pune tri decenije Wostok intenzivno stvara: crta i piše stripove, sarađuje sa brojnim umetnicima (od svoje ćerke Lole, najmlađe svetske strip crtačice – a počela je sa 4 godine, svoga oca Boće, brata DJ Zlog, preko bezbroj crtača od kojih su neki postali značajna imena dok su drugi potonuli u anonimnost), snima niskobudžetne filmove, organizuje strip susrete i radionice; istovremeno izdaje svoj fanzin „Krpelj“, objavljuje knjige širom sveta, svira u bendu „Tehno muda“... Wostokova inspiracija i radna energija su nepresušni, večito u traganju za novim senzacijama i provokacijama svakodnevnog malograđanskog trajanja sa pripadajućim (ne)moralom i sistemom (bez)vrednosti (možda najbolje oličenim u naslovu filma Mikloša Jančoa „Privatni poroci – javne vrline“). Stalna provokacija i sumnja u „večite istine“ i „modele za ugled“ karakterišu njegove stripove. Uprkos subverzivnoj provokativnosti koja nije omiljena kod većine glavnotokovskih izdavača Wostok je uspeo da publikuje (ovde i u svetu) zavidan broj strip albuma a njegov najčešći domaći izdavač je Studentski kulturni centar Novog Sada koga vodi Jovan Gvero, takođe naklonjen novotarijama i alternativi. Najnovija strip knjiga proistekla iz ove saradnje je delo pod provokativnim naslovom „Život posle smrti“; naslov sugeriše religijske konotacije ali Wostok se, kao i obično, ne oseća obaveznim da ispuni tuđa očekivanja. Knjiga, na 104 stranice, sadrži 40-tak segmenata, od kraćih stripova do onih na jednoj tabli, koji su nastajali u dužem periodu i „pokrivaju“ različita autorova tematska interesovanja. Dobar deo stripova, koji slede posle reprinta intervjua koji je Wostok 1994.g. dao Aleksandru Zografu za dnevni list „Borba“! (i u kome govori o svojim počecima, inspiracijama, crtačkim tehnikama...), rađen je po literarnim predlošcima i inspirisan ponajviše pričama Kafke odnosno pričama Borhesa i Nabora Devolca na koje se nastavljaju: afrička narodna bajka, poezija Vaska Pope te, kao reference iz popularne buntovne rok’n’rol subkulture, pesme Jana Kertisa, grupa „Mizar“, „Sturdžis“, „Husker Du“, „Džoj Divižn“ ali i odabrani biseri novokomponovanih folk pesama... U svakom od predložaka Wostok otkriva posebni ugao oneobičavanja realnosti, njenog izvitoperenja u krajnje bizarne vizuelne senzacije koje su korak u stranu od standardnog, rutinskog gledanja (bez razumevanja) a u kojima se okruženje i akteri svode na karikature, neretko namerno karikirane ili se čitava (nad)realnost pomera u veštački svet maskiranih spodoba u pročišćenim, artificijelno zloslutnim pejzažima. Začudnost i vizuelna provokacija nisu sami sebi cilj već su u funkciji razotkrivanja izopačenosti obrazaca na kojima se temelje svet a koje ljudi prihvataju „zdravo za gotovo“. Apsurdnost priča i njihovih poenti bolno se potcrtava grotesknim licima i telima sa čudnim deformitetima smeštenim u (ne)očekivane međusobne odnose. Wostok nimalo nije nežan prema tom okruženju „ružnih, prljavih i zlih“ (bili oni sasvim mali ljudi ili moćni političari) ali ne prelazi granicu koja vodi u pamflete i moralizatorstvo. On, kao nekakav stripovski Brojgel, samo beleži ono što vidi. Ni u svojim samostalnim pričama Wostok ne „beži“ od frustriranosti i besprizornosti aktera koje, pak, efektno (i urnebesno) spaja sa opštim mestima nacionalnih mentaliteta i podrazumevanih epskih elemenata (sve sa obaveznim ponosnim brkatim đetićima).

   Kao što je raznovrstan, svež i intrigantan u pričama Wostok je jednako atraktivan i u crtežu. Knjiga „Život posle smrti“ primer je bogate raznovrsnosti jedne od njegovih grafičkih linija, pored one koja neguje rudimentarni, „dečiji“ crtež odnosno „novoprimitivistički crtež“; ovde znatiželjni čitalac/gledalac biva zatečen oštrim kjaroskuro sudarima crnih površina sa čistom belinom između kojih su često guste mreže linija, statičnim postavkama koje sugerišu dozu pompeznosti i teatralnosti u sasvim neočekivanim prilikama. Isto su tako zloslutne prilike sa maskama, ogrnute dugim plaštevima smeštene uz likove vragolastih, mačaka sa naočarima, vampira ili lutaka nalik Pinokiju; sukobi se sasvim neočekivano rešavaju ispucavanjem iz bazuka dok odasvud vire izbuljene oči i isukani noževi... Taj neverovatni koloplet crtačkih bravura pojačava već pominjanu začudnost i oneobičavanje događaja, prostora i vremena tvoreći samosvojnu igrariju, visoko stilizovanu, maniristički preciznu i dosledno sprovođenu tako da zavodi pogled i budi pregršt asocijacija.

   Rečju, strip zbirka „Život posle smrti“ Danila Miloševa Wostoka potvrđuje njegovu jedinstvenu umetničku ličnost koja, kao retko koja u predelima 9. umetnosti, ume da spoji trivijalno i uzvišeno, prizemno i produhovljeno, nudeći čitaocima neponovljive uzlete i umetničke senzacije.

(“Dnevnik”, 2023)

  ...Strip preobrazbe v Kinu Šiška; Rastave; Delavnica;
  Poziv: Stripburger #83: NEMI STRIPI...

SVEŽA IZDAJA:

Stripovska antologija Strip preobrazbe, plod sodelovanja revij Stripburgerin Literatura, združuje enajsterico domačih stripovskih ustvarjalcev, ki je po izbranih kratkih zgodbah sodobnih slovenskih pisateljic in pisateljev ustvarila svoje izvirne stripovske stvaritve.
Preobrazbe kratkih zgodb v stripu niso zgolj interpretacije tematsko in slogovno nadvse raznolikih literarnih del, ampak s svojo vizualno pripovedno izrazno močjo ter součinkovanjem besedila in risbe ponujajo svežo in vznemirljivo bralsko izkušnjo ter lepo prikažejo razgibanost slovenske literarne in stripovske krajine.

Strip preobrazbe so ustvarili Jakob Klemenčič, Marko Kociper, Matej Kocjan – Koco, Tanja Komadina & Igor Šinkovec, Primož Krašna, Martin Ramoveš, Gašper Rus, Iztok Sitar, Matej Stupica in Andrej Štular.
Kratke zgodbe, ki so služile za podlago stripov, so spisali Andrej Blatnik, Nejc Gazvoda, Zoran Knežević, Mojca Kumerdej, Blaž Kutin, Vesna Lemaić, Miha Mazzini, Tomo Podstenšek, Ana Schnabl, Andrej Tomažin in Zarja Vršič.

Spremno besedo o pajdašenju stripa in literature je napisal Žiga Rus.

izseki iz stripov Stik (Tanja Komadina & Igor Šinkovec po kratki zgodbi Vesne Lemaić), Kozjeglavka (Andrej Štular po kratki zgodbi Zarje Vršič), Najbolj vznemirljivo (Marko Kociper po kratki zgodbi Andreja Blatnika).

Nakup knjige →

VABIMO:
PREMIERNA PREDSTAVITEV STRIPOVSKE ANTOLOGIJE
ponedeljek, 19. 2. 2024, ob 20.00 / Kino Šiška (dvorana Komuna), Ljubljana
Kaj se zgodi, ko se spajdašita strip in literatura, bomo ob izidu stripovske antologije Strip preobrazbe razpravljali z gosti iz obeh ustvarjalnih svetov – Andrejem Blatnikom, Tanjo Komadina in Andrejem Štularjem. Pogovor bo moderirala literarna kritičarka Ana Geršak.
Vizualni material za novinarje →

NE ZAMUDITE:

RAZSTAVA!
David Krančan: DEVETA BRIGA
OBRAT - prostor umetnosti in participacije
Trg revolucije 9, Maribor
Na ogled: do 22. 3. 2024
Več →

SPREMLJEVALNI PROGRAM OB RAZSTAVI:
NEMI LIK S KARAKTERJEM: DELAVNICA STRIPA ZA PEDAGOGE
OBRAT, Maribor
sreda, 13. 3. 2024, 16.00–19.00
Na delavnici za likovne pedagoge in učitelje, ki jo pripravljamo v sodelovanju z Zavodom za šolstvo RS, bo mentor David Krančan udeležence podrobneje seznanil z možnostmi stripa kot didaktičnega orodja, ki lahko igra pomembno vlogo pri pedagoškem procesu. Več →
Dodatne informacije in prijave: info@pekarnamm.org

RAZSTAVA!
Anka Kočevar in Paolo Cossi: ZASPANOST IN ALKIMIJA
Galerija Centra ilustracije
Stritarjeva 7, Ljubljana
Na ogled:  do 28. 2. 2024
Več →

Razstava je del mednarodnega projekta Živel strip! Živela animacija! 2024.
Več informacij o natečaju za osnovnošolce in srednješolce: www.zivelstrip.net
Rok za oddajo del na natečaj: 14. 3. 2024 // PRIJAVNICA

POZIV!
Stripburger #83: NEMI STRIPI
Povej nam zgodbo v stripu brez besed!

Rok za oddajo: 31. 3. 2024
Prispevke sprejemamo na: hello@stripburger.org
Več →

---

Produkcija: Stripburger/ Forum Ljubljana
Soorganizatorji: KUD Mreža, Knjigarna Azil/ZRC SAZU, Center urbane kulture Kino Šiška
Medijski sponzorji: Mladina d. d., Radio Student, DPG
Sofinancerji: Evropska unija, Javna agencija za knjigo, Ministrstvo za kulturo, Ministrstvo za javno upravo, Mestna občina Ljubljana

  ...Otvorenje strip-sezone 2024. Prefiks #4, zbirka ilustracija Dušana Gačića i
  dodjela nagrade Andrija Maurović

Naš kolektiv - Hrvatski autorski strip, započinje strip-sezonu 2024. predstavljanjem produkcijskog rada u idealnom kulturnom prostoru književnog kluba Booksa u Zagrebu. Kroz čak tri segmenta, promocije novog broja časopisa Strip-PREFIKS, zbirke Ilustracije nedjeljni VJESNIK 1987-1991 Dušana Gačića i uručenja nagrade Andrija Maurović u petak, 23. veljače, od 19:00 sati očekuje vas jedna izvrsna večer stripa...

Urednička četvorka u sastavu Makro Dješka, Korina Hunjak, Mihaela Eerceg i Saša Paprić priredila je četvrti broj časopisa Strip-PREFIKS u kojem donosimo stripove, intervju, galeriju ilustracija i školu stripa.

U ovom broju stripove su objavili Aleksandar Zograf, strip Moja domovina po epigramu Aleksandra Gucunskog, Ivana Geček potpisuje strip Denis - penis, Kristijan Jerković i Kristijan Ristić potpisuju strip [...], Korina Hunjak i Zoran Žmirić potpisuju strip Nevidljivi utezi, Miroslav Sekulić-Struja objavio je dva stripa bez naslova uz koje potpisuje i ilustraciju na poleđini, Lana Deković potpisuje strip Život je partija šaha, a ja ne znam igrati šah, au koštac sa Svjetlom&tamom hvata se Mihaela Erceg u istoimenom stripu. Galeriju ilustracija i naslovnu stranicu potpisuje Paolo Puck, intervju u ovom broju pripao je Dušanu Gačiću, a u redovnoj rubrici Stripotips Korina Hunjakdonosi drugi nastavak uputa kako pripremiti strip za tisak. Novi broj predstavit će dio uredništva u sastavu Korina Hunjak, Marko Dješka i Saša Paprić, uz izvjesnu šansu da nam se pridruži netko od autorica i autora iz ovoga broja te najaviti peti broj Strip-PREFIKSA.

Drugi segment večeri bit će posvećen novom izdanju iz produkcije Hrvatski autorski strip, zbirci Ilustracije nedjeljni VJESNIK 1987-1991, koje je u narečenom periodu i novinama neumorno stvarao Dušan Gačić. U uvodniku naslova Otisci neizvjesnih godina, povjesničar umjetnosti Frano Dulibić, između ostalog navodi i sljedeće: "Njegovi crteži izbjegavaju dati doslovan odgovor na zadanu temu, na aktualno stanje, već je pribjegavao ideji koja se izdiže od trenutnog i daje kritički komentar na aktualno stanje kroz univerzalnu poruku. Ilustracija je vizualna interpretacija ideje koja najčešće proizlazi iz teksta odnosno ilustracija je makar i na neizravan, asocijativan način komplementarna tekstu." Uz Franu, tekstualne priloge ove zbirke ilustracija potpisuju i Petar Pismestrović i Marijan Grkalić. Zbirku, koja se protegla na 108 tvrdo ukoričenih stranica će predstaviti Dušan Gačić, Frano Dulibić i Saša Paprić.

Završni zamišljeni segment ove večeri stripa u Booksi pripao je Dušanu Gačiću, doduše ne njegovom izravnom krivicom. Neizravno, početkom prošle godine, Gačić je odlučio skupiti svoje radove u, za sada, dva strip-albuma Trilogija - od bezvremena do nevremena i Okus pepela te spomenutu zbirku ilustracija, što pak nije moglo proći nezapaženo od strane udruge Art9koja dodjeljuje nagradu Andrija Maurović. Žiri u sastavu Veljko Krulčić, David Ivić, Raul Švarc, Želimir Kosović i Tihomir Mraović odlučio je proglasiti Dušana Gačića petnaestim po redu dobitnikom nagrade za životno djelo na području hrvatskog stripa osnovom, ne samo recentne produkcijske aktivnosti, već osnovom karijere koja traje već više od 40 godina. Nagradu će uručiti Veljko Krulčić ispred žirija i udruge Art9.

Obzirom na navedeno ne propustite večer stripa u Booksi!

  ...Balkansku smotru mladih strip autora

Leskovačka škola stripa „Nikola Mitrović Kokan” koja radi u okviru Leskovačkog kulturnog centra organizovaće ove po dvadeset i šesti put manifestaciju „Balkanska smotra mladih strip autora”. Centralna manifestacija odigrati od 28. do 30. juna 2024. godine u prostorijama Leskovačkog kulturnog centra, Narodnog muzeja i Narodne biblioteke „Radoje Domanović” u Leskovcu.

Smotra će i ove godine biti nagradna, pa će najbolji u kategorijama mladog strip-crtača, ilustratora, strip-scenariste i strip-teoretičara na prostoru Balkana dobiti plakete sa likom Nikole Mitrovića Kokana, a dodeliće se i četiri dodatne diplome u sve četiri kategorije. Diplomu će dobiti i najbolji debitant, a dodeliće se i plaketa za doprinos srpskom stripu i balkanskom stripu. O dobitnicima ovih nagrada odlučivaće tročlani međunarodni žiri. Svi koji pošalju radove će dobiti zahvalnice za učestvovanje na smotri i biće pobrojani u katalogu koji će svaki učesnik dobiti. U sklopu same manifestacije koja će trajati tri dana, održaće se brojna predavanja, projekcije animiranih, igranih i dokumentarnih filmova, promocija strip-časopisa (iz zemlje ali i iz inostranstva) i knjiga o stripu, a biće neizostavno i tribina, javnih intervjua te okruglih stolova.

Što se propozicija za učestvovanje u takmičarskom delu tiče, one su sledeće: pod terminom mladi autor podrazumevaju se oni autori mlađi od trideset godina, i svi koji ispunjavaju taj osnovni uslov slobodni su da svoje radove u bilo kojoj od četiri kategorije podnesu na uvid žiriju, ili kao materijal za izlaganje (izlagati mogu i stariji autori, što je i poželjno u cilju pružanja primera mlađim kolegama, ali ne mogu ući u konkurenciju za dodelu nagrada). Za nagrade mogu konkurisati samo strip-autori sa prostora Balkana, ali radove mogu slati autori iz čitavog sveta (na Balkanskoj smotri 2022. učestovalo je, na primer, 3046 autora iz 82 zemlje sveta sa 6 kontinenata).

U kategoriji ilustracije moguće je konkurisati kako ilustracijom u boji, tako i crno-belom ilustracijom, a strip-scenarije i teorijske tekstove treba slati otkucane u programu Word, ili pak podneti gotove i završene stripove koji su po scenarijima nastali. Može se učestovati sa neograničenim brojem radova, i u pitanju ne moraju biti gotovi, kompletni stripovi, kao ni oni koji su rađeni specijalno za Balkansku smotru. Jedini uslov je da dati radovi nisu već podnošeni i izlagani na nekoj od prethodnih Balkanskih smotri.

Ovim se upućuje i poziv za učestvovanje svim mladim strip-autorima, školama i radionicama stripa koje deluju na prostoru Balkana; Leskovačka škola stripa će se potruditi da bude što je moguće bolji domaćin svim gostima.

Važna napomena:
Radove treba slati na sledeću adresu:
Miloš Cvetković
Kozaračka 48
16000 Leskovac
najkasnije do 1. maja 2024. godine. Poželjno je slati kvalitetne kopije i printove, kao i skenove u 300 DPI na adresu:
balkanska.smotra.stripa@gmail.com — gde je moguće dobiti i dodatne infomacije.

Sajt festivala: https://www.bsmsa.rs/

  ...21. Međunarodni konkurs stripa -
  Veles 2024.

Strip centar Makedonije sa sedištem u Velesu raspisao je tradicionalnI, 21. po redu MEĐUNARODNI KONKURS STRIPA.

Propozicije:
- Pravo učešća imaju autori iz celog sveta, bez obzira na pol i godine;
- Dužina stripa treba da bude od 1 do 6 strana, i to u A4 formatu (min. 300 dpi ako se šalje elektronskim putem). Ako je strip na jednoj strani, treba da ima najmanje 5 slika.
- Stripovi neće biti vraćeni. Samim slanjem organizator stiče pravo da ih objavi i predstavi zajedno sa autorima u okviru promocije Strip centra Makedonije
- Tema stripa je slobodna. Svaki autor (bilo crtač, umetnik, kolorista) može učestvovati samo sa jednim stripom. Postoji izuzetak za scenariste gde je jednoj osobi dozvoljeno da napiše scenario za više stripova.
- Na jednom stripu može raditi više autora (dok piše ko je šta radio: scenario, olovka, tuš...)
- Uz strip treba poslati i ličnu biografiju (ime i prezime sa fotografijom, datum rođenja, adresa i država odakle je autor, e-mail, kao i godina kada je strip nastao. Takođe, na svim stripovima treba da budu navedeni autori kao i naziv stripa. Stripovi poslati bez ovih podataka neće se uzeti u obzir za nagrade.
- Svi pristigli stripovi biće uzeti na konkurs za izlaganje na izložbi u sklopu Salona stripa sa realnom mogućnošću za dodatne promocije.
- Pristigle stripove će pregledati tročlana komisija koja će izvršiti selekciju i predložiti sledeće nagrade:
• Prva nagrada, 300 EUR - "Zlatni strip", i diploma za prvo mesto.
• Druga nagrada, "Srebrni strip" - diploma za drugo mesto.
• Treća nagrada, „Bronzani strip “ - diploma za treće mesto.
• Nagrada za najbolji scenario, diploma.
• Nagrada za najboljeg mladog autora do 18 godina, diploma.
• Druge specijalne nagrade

Rok za slanje je 01. August 2024. godine.

Radovi se mogu  poslati preko e-pošte: stripkonkurs@gmail.com
Za više informacija možete pitati na navedeni email kao i pozvati +389 78 867327

  ...„Živio strip! Živjele strip-reklame!”

   "Živio strip! Živjele strip-reklame!" naziv je izložbe koja se u četvrtak, 15. veljače 2024. s početkom u 18 sati otvara u izložbenom prostoru Gradske knjižnice Požega. Izložba će trajati punih mjesec dana, zaključno s 14. ožujkom.

   Požega je, podsjetimo se, grad koji je u drugoj polovici 80-ih godina prošlog stoljeća bio dobro poznat među autorima i ljubiteljima stripa u tadašnjoj državi, jer su lokalni novinari i strip-entuzijasti okupljeni oko “Požege pressa” izdavali strip-magazin “Patak”, u cjelosti posvećen domaćim autorima i stripovima.

   To je i razlog što će Jelenko Topić, glavni urednik “Patka” u razdoblju od 1986. do 1990. godine, biti jedan od govornika na otvaranju izložbe. Uz njega, tu su i gdja Aleksandra Šutalo, ravnateljica knjižnice, domaćin izložbe, te autor same izložbe Veljko Krulčić.

   Fragmentarno putovanje kroz povijest reklamnog stripa u Hrvatskoj “Živio strip! Živjele strip-reklame!” u požeškoj knjižnici proširen je i nadopunjen postav izložbe “Strip i reklama: fragmenti od 1920-ih do 2020-ih” koja je u rujnu 2022. godine bila postavljena u HDD Galeriji (Zagreb) voditelja Marka Goluba.

   Ukratko, izložba prezentira strip-reklame koje su crtali tridesetitroje umjetnika, odnosno umjetnica u razdoblju od cijelog stoljeća: Žarko Beker, Nedeljko Dragić, Ismet Voljevica, Sergije Mironović, Dubravko Mataković, Helena Janečić, Željko Lordanić, Niko Barun, Ninoslav Kunc, Borivoj Dovniković, Dinko Kumanović, Oto Reisinger, Jules Radilović, Stjepan Bartolić, Andrija Maurović, Radovan Devlić, Darko Macan, Stjepan Šinik, Marin Radišić, Ivica Bednjanec, Davor Schunk, Igor Lepčin, Mato Lovrić, Walter Neugebauer, Franjo Maixner, Dušan Gačić, Vladimir Delač, Špiro Radulović, Krešimir Zimonić, Magda Dulčić, Zvonimir Delač, Fadil Hadžić i Joško Marušić.

   Od “junaka” na izložbi su kao junaci strip-reklama predstavljeni Grga, Svemirko, Vučko, Maks i Maksić, Borovnica, Mali Ivica, Sjena, Niki i Viki, Stari Mačak, Zlatka…

   Spomenuo sam poveznicu “Patka” i Požege, pa je izložba upotpunjena izborom strip-reklama koje su objavljivane u tom strip-magazinu, koji se smatra jednim od najsvjetlijih trenutaka hrvatskog i jugoslavenskog stripa tog vremena, pogotovo u kontekstu objavljivanja domaćeg stripa, kao i tekstova tome posvećenih.

   Izložba prati katalog, u kojem je kustos izložbe bio nedvosmislen: i strip-reklame su neizostavni dio povijesti hrvatskog stripa.

   Katalog i plakat za izložbu je osmislio Zlatko Grgić, koji je i likovno oblikovao cijeli izložbeni projekt "Živio strip! Živjele strip-reklame!".

  ...ili neki novi Fantom?!

   Negdje u bespuću Himalaja, na sjeveru Indije, Fantom bije odsudnu bitku. Izgledi mu nisu baš najbolji na kamenitom terenu, gotovo bez zaklona. A u snajperskom nišanu drži ga jedna opasna dama; pažljivo prati svaki njegov pokret i čeka pogodan moment da pritisne okidač.

   Fantom je u „civilu”, bez svog poznatog kostima, sa tamnim naočarima, kao jedinom maskom. Daleko je od svoje džungle i nije tu da dijeli pravdu. Na ove visove dospio je u očajničkom pokušaju da spasi sina. Da ga spasi od sebe samog. I da sačuva dinastiju Fantoma, koja je na putu da nestane. Jer mladi Kit je na putu osvete i ubija-nja, što jednom Fantomu nije dozvoljeno. A dama iza snajperskog nišana je Kitova družica. Družica u osveti i ljubavi. Ne znajući koga ima pred sobom, pritišće okidač.

   Fantom pada! Negdje pri kraju 261. dnevne epizode stripa Fantom (D-261: „Phantom's End”, godina 2022.)

   Fantom je lik kojeg je davne 1936. godine osmislio Li Fok, a fizički izgled mu podario njegov prvi crtač Rej Mur. U narednih više od 80 godina izmijenjali su se mnogi crtači, a Fok je kreirao priče sve do svoje smrti 1999. godine. To je vrijeme kada je svoj vijek završili većina junaka američkog novinskog stripa. Fantom je (uz Princa Valijanta) jedini koji još danas izlazi u novim epizodama, a razlozi, pored popularnosti, leže i u preuzimanju ovog lika od strane švedskih autora, odnosno njihovom naporu da ga prilagode vremenu i ukusu savremenih čitalaca. Nakon Fokove smrti izmijenjalo se nekoliko autora, koji nisu ostavili značajniji trag, sve dok, u drugoj polovini 2000-te godine, pisanje scenarija nije preuzeo Toni de Pol.

   Legenda o Fantomu

   Čitaocima su poznati glavni stereotipi vezani za priču o Fantomu. Fantom je maskirani heroj, koji živi u Dubokoj džungli (Deep Woods), stanuje u pećini Lobanji, odakle vlada plemenima u džungli uz pomoć vjernih Pigmeja iz plemena Bandara.

   Strah i trepet je pirata na južnim morima, kao i svih drugih nevaljalaca koji mu se nađu na putu.

   Istorija Fantoma zapisan je u Hronikama Fantoma, koje se čuvaju u pećini Lobanje. Prva od hronika govori o događaju od prije više od 400 godina, kada na nepoznatu obalu isplivava mladić Kristofer Stendiš. On je jedini preživjeli sa broda kojeg su napali pirati bratstva Sing, koji su masakrirali svu posadu. Tu, na divljoj obali, u prisustvu domorodaca Pigmeja, koji su ga izliječili, nad lobanjom ubice svog oca, mladi Kris izriče čuvenu zakletvu: „Zaklinjem se da ću se cijelog svog života boriti protiv Singa i svi zločinaca. Moji potomci će nastaviti moje djelo i svi će polagati istu zakletvu”. Plemena u džungli i svi mornari na južnim morima (a posebno pirati i drugi neprijatelji vjeruju da je Fantom „duh koji hoda”, koji živi već 400 godina i koji ne može umrijeti.

   Samo poglavice znaju istinu: Fantom je besmrtan tako što, nakon smrti, njegovu misiju preuzima njegov sin. A istinu naravno moraju znati i žene Fantoma, koje rađaju sinove. Zna je i Dijana Palmer, od prve epizode životna ljubav „našeg” 21. po redu Fantoma. A da bi ta ljubav postala brak, Dijana (a sa njom i čitaoci) morala je da čeka više od 40 (stripskih) godina (S-104: „The Wedding of Phantom”, 1977.godina).

   A nakon vjenčanja, logičan slijed događaja je stvaranje porodice: Fantom i Dijana dobijaju blizance: Kita i Heloizu.

   U borbi Fantom nikad nikog ne ubija, sve rješava gvozdenim pesnicama, a dva pištolja služe mu uglavnom da bi protivnicima preciznim hicima izbio oružje iz ruku. Razbojnici bivaju zarobljeni, završe u zatvoru. Na licu im doživotno ostaje Fantomov loši znak - otisak u obliku lobanje ugraviran na jednom od Fantomovih prstenova. Fantom ma i drugi prsten - dobri znak sa ukrštenim mačevima, koji štiti Fantomove prijatelje, odnosno koji su nekad Fantomu nekad učinili uslugu.

   Fantom ima pripitomljenog vuka Devila, koji mu je vjerni pratilac u svim epizodama, a od 1945. godine (epizoda D-22: „The Maharajah's Daughter”) sa njim je i bijeli konj Heroj („najbrži i najpametniji konj na svijetu”, poklon maharadže od Nimpora, u znak zahvalnosti za spasavanje njegove kćeri - princeze Lakanije).

   Fantom je i tajanstveni zapovjednik Prašumske patrole, prema Hronikama osnovane prije dvjesta godina (dok se čitaoci susreću sa njom tek u epizodi D-45: „The Jungle Patrol” iz 1952. godine ).

   U toku dugih godina, Li Fok je osmišljavajući bezbrojne epizode bio prisiljen, s jedne strane da uvodi nove teme i mjesta radnje, a s druge strane, da priču prilagođava promjenama u svijetu. Jer Fantom, kao i drugi dugovječni junaci stripova, ne ostaje u kolonijalnom dobu s početka dvadesetog vijeka, nego živi u istom vremenu kao njegovi čitaoci. Slično su pokušali i autori drugih avanturističkih stripova (na primjer, Tarzana). Ali u svijetu krajem 20.vijeka, u kojem više nema nekartografisanih zemalja, tajanstvenih ostrva, a sve je manje i beskrajnih savana i neprohodnih džungli i opasnih životinja (van zoološkog vrta) - u takvom svijetu nije više bilo mjesta ni za klasične pustolovine vezane za takve miljee. Jedino je Fantomu uspjelo da dublje zagazi u 21.vijek.

   Savremeni Fantom

   Toni de Pol je, ispočetka jedva primjetno, a potom sve intenzivnije pokrenuo značajne promjene.

   Savremeni Fantom je i dalje maskirani junak. Takav je u svojoj Dubokoj džungli (sada u sastavu afričke Republike Bangala), među svojim vjernim Bandarima i drugim plemenima. Takav je uvijek i u akciji, bilo gdje. Ali na ulicama glavnog grada Mavitana, na brodu, u avionu ili bilo gdje u „normalnom svijetu” , on je normalno odjeven građanin Kit Voker, sa sunčanim naočarama kao jedinim maskiranjem. A pošto je i oženjen čovjek, čitaoci imaju prilike da vide i scene iz porodičnog života. U bračnom krevetu normalno ne nosi masku, ali radi održanja minimuma tajnovitosti, takve scene su uvijek pri smanjenoj svjetlosti i u polusjeni. Ono što su čitaoci do sada uspjeli da vide je muževan lik crnokosog muškarca; boja očiju zasad nepoznata.

   Protivnici s kojima se Fantom bori, nekadašnji pirati, prašumski i drugi banditi... ustupaju mjesto savremenom zlu - terorizmu. Umjesto bratstva Sing pojavljuju se novi arhineprijatelji, među njima dva izrazita lika: okrutni afrički otpadnik Čatu (alias Piton) i daleko opasniji terorista svjetskih razmjera, poznat pod nadimkom Nomad (koji se skriva iz uzornog porodičnog života pod imenom Erik Sahara).

   Epizode koje je kreirao Fok su većim dijelom sadržajno svaka za sebe, mada hronologija postoji. De Pol, sa svoje strane, uvodi u praksu epizode u kojima se više pojedinih radnji produžava i prepliće u budućim epizodama. Takav je slučaj sa nekoliko priča koje su dovele do događaja opisanih na početku ovog napisa.

   Priča 1: Dijana i Savarna

   Dijana Palmer Voker je, naravno, Fantomova supruga. Kada nije u porodičnom okruženju u Dubokoj džungli, ona radi za Ujedinjene Nacije, nekad svoj posao obavlja u Njujorku, a nekad u Mavitanu, glavnom gradu Bangale.

   Savarna Devi je indijska avanturistkinja (pokazaće se i osvetnica), komanduje i uglavnom sama upravlja (naoko) teretnim brodom . Srećemo je prvi put u epizodi D-225: „Crocco Island West”, godina 2008-2009. Ovakva žena normalno želi snažnog muškarca kao svog životnog partnera i njen logičan izbor je Fantom. Ipak, nakon što upozna Fantomovu porodicu i Dijanu, privremeno se povlači.

   Čatu, odmetnik iz plemena Vambezi, terorista sa ratnim nadimkom Piton, na-lazi se u zatvoru Bumsbi u Bangali, gdje ga je, razumije se, smjestio Fantom. I naravno smišlja paklenu osvetu. U tome mu pomaže jedan drugi zatvorenik-vidovnjak koji mu otkriva identitet Fantomove žene Dijane (epizoda D-227: „The Death of Diana Palmer Walker”, godina 2010.). Piton sada ima sve što mu treba. Uz pomoć svojih saveznika iz susjedne „fašističke” države Rodije, najprije locira Dijanu na radnom mjestu u Komesarijatu UN, a zatim organizuje teroristički napad. Na njegovu komandu iz tamnice, u razornoj eksploziji nestaje zgrada UN u centru grada. Sve to pred očima Fantoma, koji je u blizini čekao svoju ženu pred kraj radnog vremena. Dijane nema na spisku preživjelih! Očajnička potraga, sa ciljem da se utvrdi da Dijana u tom trenutku možda nije bila na nekom drugom mjestu, takođe ne daje rezultate! Fantom je prisiljen da prihvati činjenicu da njegove voljene više nema.

   Nastavak života u Dubokoj džungli, bez Dijane, Fantomu nema više smisla. Djecu povjerava svom prijatelju predsjedniku Lamandi Luagi, a on sam odlučuje da negdje otplovi. Na brodu na kome se prijavio kao običan mornar pitaju ima li kakvo pomorsko iskustvo. Na što on odgovara: „Da, 400 godina!”

   Ono što Fantom ne zna je da je, neposredno prije eksplozije, Dijana kidnapovana iz svoje kancelarije. Nakon toga su teroristi iskoristili pometnju uslijed eksplozije i odvezli je preko granice u Rodiju. U zloglasnu tamnicu Gejvlajns iz koje niko do tada nije pobjegao. Da tu, po Pitonovoj naredbi, ostane do kraja života!

   U narednoj epizodi (D-228) Fantom je na moru, spašava brod od napada savremenih pirata, a nakon toga opet sreće Savarnu. Saznaje njenu životnu priču: porodicu su joj u jednom napadu pobili pirati, a nakon toga ona, na svom „Indijan Vojadžeru II” plovi svim svjetskim morima i u misiji osvete uništava pirate bez milosti. Brod, koji izgleda kao teretnjak, opremljen je topovima, raketama, torpedima...a Savarna je jedina posada. Saznavši za Dijaninu smrt, Savarna u tome vidi priliku da zauzme njeno mjesto, čak da zamjeni i majku Fantomovoj djeci. A ona i Fantom da kao partneri plove morima i vode borbu protiv pirata!

   Fantom ne ostaje slijep u odnosu na spoj borilačke sposobnosti i ženske ljepote, koje vidi u Savarni: „Kakva žena! Ali ona nije Dijana! Niti to ijedna žena može ikad biti!”. Fantom napušta Savarnin brod i upućuje se u Ameriku da obiđe Dijaninu majku i ujaka. U epizodi koja slijedi (D-229: „Terror Cells of New York”, Fantom pomaže ujaku Dejvu (penzionisanom policijskom oficiru) u obračunu sa bandama Njujorka.

   Paralelno sa navedenom glavnom radnjom, čitaoci su u prilici da prate i isječke iz života Fantomove djece u kući predsjednika Luage, kao i sudbinu Dijane u tamnici Grejvlajns. Nekad lijepa Dijana, sada ošišana do glave, u prljavoj zatvoreničkoj haljini, zavedena pod lažnim imenom (”zatvorenica Kol”), degradirana do nivoa neprepoznatljivosti! Nakon jedne zatvorske inspekcije, Dijanu ipak puštaju „da udahne malo svježeg vazduha”, što se svodi na prinudan rad u polju. Dijana to, u jednom momentu koristi za pokušaj bjekstva. Usred noći upada u jednu seosku kuću, dolazi do telefona. Na poziv se u Mavitanu niko ne javlja, ali u Americi dobija ujaka Dejva. Obavještava ga gdje je, zatim se razgovor prekida - Dijana je ponovo uhvaćena. Ujak Dejv je zbunjen, javio mu se neko ko se predstavio kao njegova umrla nećaka, ali sa izmijenjenim glasom. Ipak obavještava Dijaninu majku i Fantoma. Ali niko od njih nije spreman da prihvati Dijanin povratak iz mrtvih. Fantom misli da je to Čatu smislio novi način da ga i dalje muči.

   U Americi je i Savarna i ona i Fantom se ponovo sreću. Na njen prijedlog odlučuju da zajedno odu u Rodiju i utvrde da li je Dijana ipak tamo. U šta ni jedno od njih ne vjeruje. Tako počinje epizoda D-230: „Trail to Gravelines Prison”, 2010.godina.

   Slijede događaji puni akcionih scena u kojima par avanturista upada u vojno-policijski apsolutno kontrolisanu zemlju, Fantom preobučen u policijskog oficira upada u Grejvlajns, gdje... ne pronalazi Dijanu. Ipak, muči ga svijest da posljednju ćeliju nije pregledao, pa sutradan kroz durbin osmatra polje u kome rade robijaši. Tu ugleda Dijanu, ali je ne prepoznaje. Primiče se i zaključuje da ta namučena žena ne izgleda kao Dijana, ali... ”ima Dijanin hod”. Slijedi trenutak bjesomučne trke na konju prema kapiji Grejvlajnsa, koju otvara topovski hitac sa „Indijan Vojadžera II”. Za topom je Savarna, koja je u posljednjem trenutku odlučila da Fantom ipak pripada Dijani.

   Savarnina akcija nije ostala nezapažena. Kako je ispričano u jednoj kasnijoj epizodi (S-177: „Revenge in Rhodia”, 2012.godina) rodijski avioni su na moru pronašli „Indijan Vojadžer II” i potopili ga. Slika brodskog zvona stiže do Fantoma koji odlazi ponovo u Rodiju da vidi šta je sa Savarnom. Tamo zatiče situaciju u kojoj u nizu tajanstvenih atentata bivaju likvidirani čelnici rodijskog režima.

   Pokazuje se da iza toga stoji Savarna i Fantom joj pomaže da se izvuče. Potom se opet razilaze pošto Savarnin stil osvete i individualnih egzekucija nije prihvatljiv za jednog Fantoma.

   Priča 2: Kit junior

   Kit i Heloiza, djeca Fantoma i Dijane, rodila su se u epizodi S-108: „The Heirs”, iz 1977. godine. Od tada su čitaoci mogli da prate njihovo odrastanje u brojnim epizodama; ponekad kao centralnim likovima oko kojih se vrtila radnja epizode.

   Tokom svih tih godina oboje su prolazili kroz obuku, koja će im omogućiti da jednog dana jedno od njih sjedne na prijesto Fantoma u pećini Lobanje. Tome ih je podučavao otac, a „obična” školska znanja prenosila im je njihova učiteljica Tagama, (kasnije supruga predsjednika Luage).

   U epizodi D-242 (”The Twin's Futures”, 2015-2016. godina) blizanci imaju 15 godina i treba odlučiti gdje će nastaviti školovanje. Razumije se, tu je blago u Fantomovoj pećini kao materijalna osnova za izbor, bilo gdje u svijetu. Heloiza, po savjetu svoje majke bira školu Briarson u Njujorku (što ima tu prednost da će Dijana moći da je obilazi kad je na službi u istom gradu). Za Kita je izbor teži. Na kraju prihvata očev prijedlog: školu u budističkom manastiru Niamjang Ču u Himalajima, gdje su, prema Hronikama, studirali 11. i 16. Fantom. Ali ima tu jedna začkoljica: monasi manastira vjeruju da se u oba slučaja radilo o istoj ličnosti pod imenom Kit Voker, za koju im je predskazanje kazalo da će se pojavljivati svakih stotinjak godina. Zato u manastiru uvijek ima spreman jedan učitelj koji će podučavati (petnaestogodišnjeg) Kita Vokera kada se ponovo pojavi. Za sina „našeg” Fantoma ovo znači da iz Hronika Fantoma mora dobro naučiti svaki detalj, koji se odnosi na boravak prethodnog Kita Vokera u manastiru, kako bi bio primljen.

   Izbor je dakle načinjen. Kako će se vidjeti kasnije za oboje blizanaca opasan izbor. Heloiza već leti s majkom za Ameriku, a Kit ostaje neko vrijeme da u pećini Lobanje savladava istoriju svojih prethodnika.

   Napokon u epizodi D-244 (”Farewell to the Deep Woods”, godina 2016.) Kit je spreman i ispraćen od svih najdražih napušta Duboku Džunglu i u pratnji oca kreće na daleki put. Najprije specijalnim Fantomovim avionom do aerodroma u Indiji, zatim vozom do planina, gdje počinje uspon vrletnom planinskom stazom. Na domaku ciljnog odredišta, otac i sin provode posljednju noć zajedno. Zadnje kilometre Kit mora preći sam.

   Na ulazu u malo planinsko mjesto ne očekuje ga dobrodošlica. Radi se o graničnom području gdje je svaki stranac sumnjiv. Kit doživljava grub tretman od lokalnog policijskog oficira. Iz neugodne situacije ga izvlači otvaranje manastirskih vrata, kroz koja upada. Policijac, za kojeg saznajemo da je visoki oficir (”šef - konstebl”) Džampa, ostaje napolju bijesno uzvikujući da će sumnjivog stranca uhapsiti čim izađe.

   Kit je u manastiru gdje ga očekuje učitelj Kiabje Dorje, zadužen u ovoj generaciji da uči Kita Vokera, kad se pojavi. Ali Kit mora najprije proći kroz strogo ispitivanje da bi dokazao da je onaj čiji povratak se očekuje. U jednom momentu i to je završeno i godine učenja počinju.

   Kod kuće, Dijana je nespokojna u pogledu sudbine svog sina, koji boravi u dalekoj zabačenoj zemlji, odakle ne stižu nikakve vijesti. Da bi je umirio Fantom joj otkriva tajnu: u malom himalajskom mjestu on ima povjerenika, koji nadzire Kita i koji mu putem telegrafa redovno šalje izvještaje. I čitaoci mogu da vide da je sa himalajske strane telegrafske linije niko drugi do šef - konstebl Džampa. Koji taj posao obavlja za velike pare sa kojima se nada da će penziju dočekati negdje na nekoj plaži u toplim krajevima! Nevjerovatno pogrešan izbor povjerljivog čovjeka od strane Fantoma, koji će se pokazati fatalan !

   Priča 3: Ponovo Savarna!

   Godine prolaze. Heloiza u Njujorku stiče drugaricu, za koju će se ispostaviti da je iz opasne porodice. (Što je posebna priča, kojom se ovoga puta nećemo baviti).

   Kit u svom manastiru savladava istočnjačka znanja.

   A Fantom nastavlja da bije bitke s teroristima, sve opasnije. To definitivno više nije romantični junak iz prošlog vijeka, koji uvijek na kraju izlazi kao pobjednik, uglavnom ne ozlijedivši ni sebe ni protivnike. Pištolji su još uvijek na bokovima, ali ga viđamo i sa automatskom puškom, opasanog redenicima! Upadi u tvrđave terorista gdje prašte granate, ručni bacači, mitraljezi, a i avijacija je često prisutna...Fantom u nekoliko epizoda biva teško ranjen (od čega ga jedva spašavaju bandarski melemi), doživljava ujed opasne zmije od kojeg gubi pamćenje... Proroča-nstva Starog Moza (plemenskog vidovnjaka) u pogledu Fantomove sudbine su sve mračnija...

   U epizodi D-256 (”Then Come Towns Ellerbee”, 2021. godina), Fantom je ponovo u Rodiji. Ponovo u tamnici Grejvlajns, odakle ovoga puta izbavlja svog prijatelja Meksikanca Ernesta. Kao i obično usred noći šunja se kroz tamne hodnike pored ćelija. U jednom momentu krajičkom oka u jednoj ćeliji hvata obličje žene, koju ne prepoznaje. Završava uspješno i ovu misiju.

   Danima kasnije (epizoda D-258: „To Wrack and and Ruin to Gravelines”, 2021. godina), kod kuće u Dubokoj džungli, premotavajući film unazad, shvata da je one noći u Grejvlajnsu vidio Savarnu. Sjeća se hrabre žene, koja mu je pomogla da oslobodi Dijanu, zbog čega je izgubila svoj voljeni brod, krvavog rata ona–sama-protiv Rodije...

   I Fantom dolazi do neminovnog zaključka da se mora još jednom vratiti u Grejvlajns i osloboditi Savarnu. Svjestan da je ovoga puta Savarna samo mamac i da ga očekuju u Rodiji.

   I ujutro, u cik zore, ostavivši u krevetu usnulu Dijanu kreće na put. I sreće Starog Moza, koji pokušava da ga odvrati od namjeravanog puta. Moz je protekle noći imao viziju i pokazuje Fantomu crtež njegovog groba, negdje u nekom kršu. Fantom treba da pusti Savarnu da umre! Jer, ako je spasi, poginuće negdje nakon toga! Njegov sin Kit se nikada neće vratiti u Duboku džunglu i neće postati 22. Fantom! Dijana i Heloiza će napustiti Duboku džunglu i otići u Ameriku! Biće to kraj petstogodišnje istorije Fantoma u ovoj zemlji!

   Ali Fantom smatra da nema izbora i nikakvo ga proročanstvo ne može zaustaviti. Dalje slijedi ono što su čitaoci već navikli da vide. Fantom prodire u Grejvlajns, pronalazi Savarnu, njih dvoje u ludoj trci, uz žestoko praštanje sveg mogućeg naoružanja, probijaju put nazad.

   Probijaju se u otetom vojnom džipu. I... ulijeću u zasjedu! Čak ni Fantomova legendarna brzina ne može ga sačuvati od koncentrisane rafalne paljbe. Probijaju se, ali Fantom je teško ranjen! Savarna preuzima volan i stiže do ambulante jedne žene - veterinara! Zahtijeva od nje hitnu operaciju na čovjeku!

   Slike u kojima se događaji prikazuju naizmjenično sa vizijama Starog Moza se nastavljaju u sljesećoj epizodi (D-259: „The Chronicle of Old Man Mozz”, godina 2021-2022.). Operacija uspijeva, ali dolazi do naknadnih komplikacija. Fantom je u bunilu. Očekuje da umre i prva misao mu je njegov sin-nasljednik, čije tačno mjesto boravka njegova žena Dijana ne zna. Zato Savarni odaje tajnu planinskog gradića u Himalajima, da o tome obavijesti Dijanu. U bunilu pominje i šefa - konstebla Džampu!

   Nekoliko dana kasnije Fantom se budi iz kome, ali Savarne nema pored njega. Otišla prije tri dana. Vidimo je na putu prema planinskom gradiću i Kitu, gdje prema Mozovom proročanstvu, treba da odigra svoju fatalnu ulogu.

   Slijedi epizoda D-260 (”Death in the Himalayas”, godina 2022.) u kojoj opet čitaoci ne znaju šta je stvarnost, a šta vizija. Savarna stiže u planinski gradić i u kafani sreće Kita.
   -Kapetan Savarna! Da li me prepoznaješ? Bio sam dijete kad si me zadnji put vidjela. Kit je razdragan.
   -Znam ko si, Kite. Znam tačno ko si! Mračno odgovara Savarna.

   Jer Savarna tu očekuje drugog čovjeka, koji upravo ulazi na vrata: šef-konstebl Džampa! Jer Džampa nije bio uvijek policajac. Prije 19 godina bio je vođa morskih razbojnika koji je napao „Indijan Vojadžer”, brod Savarninog oca i pobio svu njegovu porodicu! Savarna, tada djevojčica jedina pošteđena da bi služila kao robinja!

   Pred zaprepaštenim Kitom odvija se drama. Savarna stoji i izgovara riječi koje su i optužnica i presuda. Džampa očajnički pokušava da potegne pištolj! A drugi pištolj u rukama Savarne bljuje vatru! Džampa pada, a Savarna bježi iz grada.

   A tragedija tek počinje. Jer je Džampa bio čovjek sa mnogo lica. Posao šefa policije u spornom graničnom području služio mu je kao maska za višegodišnje špijuniranje u korist „moćnog sjevernog neprijatelja”. Sve to zna Kitov učitelj Kiabje Dorje. Svjestan je da slijedi osveta Džampinih moćnih poslodavaca. Zato što je Savarna, neposredno prije ubistva Džampe, viđena u Kitovom društvu, a Kit je štićenik manastira. Kit, koji je prethodnih godina ovladao borilačkim vještinama i njegov učitelj u preventivnoj akciji uspijevaju da onemoguće grupu terorista koja je krenula na manastir. Ali iste noći neprijateljski avioni istovaruju tovare bombi i manastir nestaje u plamenu i dimu. Gine Kiabje Dorje, Kitov voljeni učitelj.

   Ovo znači da se stvaraju uslovi za ispunjenje proročanstva Starog Moza. Kit će u osvetničkom bijesu postati vođa gerile protiv „sjevernog neprijatelja”, poznat kao Komandant Afrikanac, ubiće mnogo neprijatelja, iznevjeriće tradiciju svojih predaka i nikada neće postati 22. Fantom.

   Tako dolazimo do epizode „Phantom's End” sa početka ovog teksta. Vidimo Starog Moza kako Fantomu obrazlaže dalji tok događaja. Vidimo Kita, kako u plamenu uništenog manastira, donosi odluku da odustane od svoje misije kao budućeg Fantoma i preuzme ulogu vođe pokreta otpora protiv stranog osvajača. Prva koja mu se pridružuje (i u borbi i u ljubavi) je djevojka Mandžu, unuka vlasnice one kafane u kojoj je ubijen Džampa.

   Fantom, nakon što o o svemu obavjesti Dijanu, leti u Aziju, u beznadnom pokušaju da vrati sina. Prvo se, u onoj kafani gdje je ubijen Džampa, raspituje kod Mandžuine bake, koja u datoj situaciji sumnja u njegove namjere. Širi se priča u zemlji o strancu koji traži legendarnog vođu gerile - u namjeri da ga ubije!

   Dolazimo do scene sa početka ovog teksta, u kojoj Fantom upada u klopku u krajoliku koji liči na okruženje njegovog groba sa pomenutog Mozovog crteža. Fantom je opkoljen borcima njegovog sina. Nekoliko kilometara dalje, u svom komandnom skrovištu, Kit, obavješten o svemu, odlučuje da pošalje najboljeg snajperistu-svoju djevojku Mandžu, da završi posao. U posljednjim trenucima Fantomu kroz glavu promiču sve lijepe slike iz njegovog života: vjenčanje sa Dijanom, rođenje djece, njihovo odrastanje... U tom momentu Mandžu ispaljuje svoj fatalni hitac!!! Gerilci sahranjuju Fantoma pod gomilom kamenja poput one na Mozovom crtežu.

   Mandžu donosi Kitu Fantomov pojas i prstenove. Kit sada zna ko je ubijeni. Noću odlazi na očev grob. Zna da je dužan da očevo tijelo pohrani u kripti u pećini Lobanje. Što će učiniti jednog dana, kada sadašnja borba to dozvoli. Ali on gine godinu dana kasnije, nesahranjen u kamenoj pustoši!

---

   Da li je ovo kraj legende? Nije jer slijedi epizoda D-262 (”The Breakout”, godina 2022-2023) u kojoj vidimo Fantoma živog i zdravog na putu za Rodiju i Grejvlajns. Sve opisano u prethodnim epizodama nije stvarnost koja se dogodila, nego vizija Starog Moza, koja će se ostvariti ako ne dođe do neke bitne izmjene u događajima.

   Na putu Fantom, opet usred noći, upada u veterinarsku stanicu i traži da ga ne liječe, ako im se pojavi ranjen na vratima.

   Slijede događaji nalik na već viđeno. Fantom upada u Grejvlajns i oslobađa Savarnu. Prethodno iznudi od nje obećanje da ga neće spašavati ako padne. Nakon toga odbija Savarnin prijedlog da se dalje probijaju džipom. Da li će ove izmjene biti dovoljne da se ne ostvari proročanstvo?

   U tom momentu dešava se nešto čega nema u proročanstvu. Nailaze na dvije djevojke - izvidnicu plemena Bandara. „Nacija Bandara je sa nama, Fantome” kaže jedna. Stotine ratnika, predvođeni Babudanom, prešlo je granicu da se bori protiv fašističke vlasti Rodije! Otrovne strelice siju smrt po stražarskim kulama i zidovima Grejvslajna. Pada odluka da se ide na oslobađanje svih nevinih zatočenika zloglasne tamnice!

   Otkud Bandari odjednom usred noći? Poslala ih je Dijana, koja je videći da se nešto dešava, pročitala proročanstvo u Hronikama Starog Moza! Fantom razmišlja o tome da je upravo borba za slobodu nevinih ono nepredviđeno što će urušiti Mozovo proročanstvo! Borba koja se nastavlja u epizodi D-263 (”Dungeons Undone”, godina 2023.) Fantomu polazi za rukom da otključa skladište oružja i u borbu uključi oslobođene zatvorenike. Čija mjesta u tamnicama sada popunjavaju zarobljeni čuvari.

   Grejvlajns pada u ruke oslobodilaca! Oslobođeni zatvorenici zaplijenjenim autobusom stižu na slobodnu teritoriju Bangale.

   Ali ni neprijatelj se ne predaje. Na izlasku iz Grejvlajnsa Devilovo režanje upozorava Fantoma (koji je sa Savarnom i Babudanom ostao u zaštitnici) na zasjedu. Koju mu je postavio komandant rodijske vojske. Fantom je (opet) ranjen! Da bi izbjegao tok događaja iz Mozovog proročanstava, traži od Babudana da povede Savarnu, a njega ostavi, što ovaj odlučno odbija.

   Primjetimo ovdje značajnu promjenu u obrascu ponašanja Bandara. U osamdeset godina, koliko traje strip priča o Fantomu, Bandari su urođenici koji slijepo izvršavaju naređenja svog božanstva - Fantoma. Sada, imamo plemenskog vrača Moza, koji u situaciji kada Fantom bandoglavo srlja u propast, odlučuje da svoje Hronike sa proročanstvima otvori Dijani. A Dijana, nakon čitanja kobnog proročanstva o svemu obavještava poglavicu Gurana. A Guran okuplja cjelokupan narod Bandara i kreće pohod na Grejvlajns. Na granici jedna grupa sa Guranom ostaje kao zaštitnica, a glavnina armije na čelu sa Babudanom hrli prema Grejvlajnsu. Dijana nevoljno ostaje sa grupom na granici jer je Babudan zaključio da ako mu sudbina ne dozvoljava da sačuva živote oboje Vokera, on će sačuvati Dijanin. Napokon, Babudan odbija da napusti ranjenog Fantoma. Jer on, kao i ostali Bandari ne brani tek jednog Fantoma, nego tradiciju Bandara, kao čuvara institucije Fantoma!

   Da li će nakon Fantomovog ranjavanja uslijediti i ostali događaji o kojima govori proročanstvo Starog Moza - od u bunilu odavanja tajne planinskog gradića do tragičnog kraja u Himalajima? Pokazuje se da stvarni tok događaja ipak nešto drukčiji: Fantomova rana ovoga puta nije tako ozbiljna, on je u stanju da jaše. Na kraju ove epizode, Fantom na Heroju, sa Savarnom pozadi, u gluvo doba noći stiže u logor na granici gdje ga dočekuje Guran. Tu je i usnula Dijana, kojoj je Guran, za svaki slučaj, usuo u čaj uspavljujući napitak. (Da će Fantom preživjeti, čitaoci su znali još ranije, kad se dva mjeseca ranije, u nedjeljnoj epizodi S-194, Fantom, odnosno njegov alter ego Džon Iks, doduše umoran i neobrijan, pojavio na kapiji kampa Prašumske patrole.)

   18.09.2023. počinje epizoda D-264 (”The Journey Home”), najavljena kao završna epizoda Grejvlajns ciklusa. Čitaoci očekuju da „povratak kući znači povratak Fantoma i Dijane, kao i svih Bandara, u Duboku Džunglu. Ali De Pol je i tu priredio iznenađenje. Na početku epizode vidimo pridošlicu u džungli kako se, neometan ni od koga približava Fantomovom kraljevstvu, prolazi kroz opustjelo selo Bandara, pa kroz poznati vodopad i na kraju ulazi u Pećinu Lobanje. Sada, pri svjetlosti svijeće vidimo njegov lik: to je Kit junior, ali ne dječak - učenik u budističkom manastiru, nego zreo muškarac sa bradom, već viđen kao „komandant Afrikanac” u viziji Starog Moza. A u pećini ga, nimalo iznenađen dočekuje upravo Moz. Koji prebira po svojim vizijama i veoma ga zanima da zna tačan dan i sat kada je Kit mlađi napustio planinski gradić!?

   Uskoro stiže kolona iz Grejvlajnsa na čelu sa Fantomom i Dijanom, koji su naravno prijatno iznenađeni pojavom svog već odraslog sina. Nakon uzbudljivih događaja u Rodiji, izgleda kao da u Dubokoj Džungli nastupa period mira i opuštanja u kome uživaju i domaći i pridošli. U sklopu toga dolazi do zanimljivog druženja Kita juniora i Savarne. Kit više nije dječak, kakav je bio kad ga je ona prvi put vidjela. A Savarna, odjevena u bikini kostim žena Bandara (kojim je zamijenila zatvorsku haljinu) izgleda vrlo privlačno i dvanaest godina mlađem Fantomovom sinu. U svemu tome, Dijanu ponajviše onespokojava mogućnost da Kit pred Savarnom pomene Džampu i tako na nešto izmijenjen način pokrene kobni lanac događaja. Sa svoje strane, Fantom kao da nije mnogo time uznemiren.

   I zaista, jedne noći Bandari obavještavaju Fantoma i Dijanu da su Kit i Savarna projahali ispod vodopada i napustili Duboku Džunglu. Zaključak sa sam nametnuo: Kit je u razgovoru Savarni otkrio tajnu himalajskog gradića i sad su njih dvoje na putu tamo! Ali sutradan ujutro mladi Kit se vraća sam. U mislima prebira šta je to pogrešno rekao Savarni, što je uzrokovala njen iznenadni odlazak. „Kakva žena! reći će i on, ali joj se nije pridružio. Jer, kako je Fantom i predvidio, Kit nije mogao napustiti Duboku Džunglu, a da prethodno ne vidi Heloizu, svoju sestru bliznakinju, koja studira tu blizu u Mavitanu! A sa Heloizom je njena drugarica Kadija (inače kći terorističkog bosa Nomada) koju Dijana i Heloiza planiraju kao buduću snahu!

   Kit je dakle ostao, a Savarna se zaputila svojim putem osvete. Stići će u planinski gradić i u onoj kafani sresti Džampu. Koji po svom običaju nasrće na nju kao na sumnjivu strankinju. Savarna izvlači revolver i vidimo/čujemo jedno „Blam!” Nešto kasnije vidimo je kako žuri ulicama gradića! Šta se stvarno dogodilo ne znamo! Da li je Džampa mrtav? Ali i ako se to dogodilo, kako će reći Fantom, mladi Kit nije bio prisutan! Što znači da ne može biti povezan sa ubistvom, manastir neće biti bombardovan, voljeni učitelj neće poginuti i Fantomov sin neće krenuti putem osvete!

   Na kraju ove epizode (završene 13.01.2024) imamo dakle odgovor na pitanje postavljeno u naslovu: 21. Fantom je preživio i njegove avanture se nastavljaju! Malo nespokojan u pogledu budućnosti jer nije siguran da ga neki budući događaji, na neki drugi način neće poslati u Himalaje u potragu za sinom. A sin je već u godinama kada bi mogao da preuzme porodičnu tradiciju kao 22. Fantom. Da li će se to desiti tako što će otac poginuti ili će nam De Pol uvesti u priču dva Fantoma - oca i sina zajedno u akciji? A ne zaboravimo ovo je doba ženske emancipacije, a Heloiza je, kao i njen brat, prošla svu obuku Fantoma!

   Toliko što se tiče jedne fantastične priče. A u stvarnom životu, pravo pitanje je koliko će King Features Syndicate istrajati na objavljivanju jednog od malobrojnih preostalih likova iz prošlog vijeka u davno prevaziđenoj formi novinskog stripa?

   Fantom se trenutno objavljuje na internetu na sajtu www.comicskingdom.com i sudeći po svakodnevnim komentarima, ima još dosta fanova.

   Toni de Pol, kao pisac i Majkl Menli kao crtač su nesumnjivo zaslužni za renesansu stripa o Fantomu. Na žalost ovaj drugi, očito preopterećen radom na dva serijala istovremeno, u najnovijij epizodi prepustio je Fantoma novom crtaču očigledno skromnijeg talenta.

  .../ Femicomix Attak

XXkomikaze izložba u galeriji utopija, beč (*vodstvo na zahtjev); XXkomikaze exhibition @ utopia gallery, vienna (guided tours upon request)

foto / info: 12/1 - 10/2
https://komikaze.hr/althangrund-wien/

uskoro / coming soon: 8/3
https://komikaze.hr/femicomix-attack/

komikaze 2024 program je podržan sredstvima ministarstva kulture i medija rh i grada zagreba. / komikaze 2024 programme is supported by the ministry of culture and media of the republic croatia and zagreb city.

FEMICOMIX ATTACK

8.3. grrrrls to the front @ akc (autonomous cultural center) medika / infoshop; attack / org: ena, marta & ivana

program: 8.3. (poslije marša!) @ medika / infoshop pippilotta: femicomix izložba + komikaze distro + bakin seksualni život film + bedžomatik radiona + punk svirka, narodna kuhinja & mnogo više! / programme: 8.3. (after marching!) @ medika / infoshop pippilotta: femicomixexhibition + komikaze distro + granny’s sexual life movie + bedžomatik workshop + punk gigs, people’s kitchen & much more!

19h – femicomix izložba / exhibition (autorice / authors): ena jurov/ cro & ivana armanini/ cro + dunja janković/ cro; agata lučić/ cro; apolonija lučić/ cro; nikolina fuzul/ cro; tea jurišić/ cro; lucija bužančić/ cro; kora rogina/ cro; amio mon/ cro; petra brnardić/ cro; marlene agius/ fr; amandine meyer/ fr; petra varl/ slo; ferraglia/ it; elevatorteeth/ ca; agnieszka piksa/ pl; ravic/ uk/usa; juliette bensimon/ be; … – * imena su linkovi / names are links

19.15h: posebna poslastica bakin seksualni život – kratki animirani film / a special treat granny’s sexual life – short animation movie <3 režiserke / directors: urška djukić & emilie pigeard – imdb

19.30 – 21h: bedžomatik / tema radione: subotnji klečavci / workshop topic: saturday kneeling people

22 – 01h: punk gigs – željezne pilule, sranje, abergaz, plastika, mižerija

komikaze 2024 program je podržan sredstvima ministarstva kulture i medija rh i grada zagreba. / komikaze 2024 programme is supported by the ministry of culture and media of the republic croatia and zagreb city.

  ...zrenjaninska izložba posvećena čuvenom Dragićevom stripu

   Nakon što je prije pet godina na Međunarodnom festivalu stripa SKC Beograd organizirana retrospektivna izložba stripa Nedeljka Dragića, od četvrtka (8. veljače) njegove radove koji su vezani za najpoznatiji strip-lik kojeg je osmislio u životu Tupka – može vidjeti i zrenjaninska publika.

   Izložba je postavljena u Izložbenom centru Kulturnog centra Zrenjanin, inicijativa za izložbu je potaknuta od strane Branka Đukića, svestranog umjetnika, u stripovskim krugovima prije svega poznatog po festivalu i specijaliziranom časopisu “Stripolis”.

   Branko Đukić je zajedno s Veljkom Krulčićem kustos same izložbe “Tup, tup, Tupko”.

   Na 28 izložbenih panoa predstavljen je polustoljetni rad Nedeljka Dragića na legendarnom junaka i samom stripu “Tupko”, za kojeg neki od najeminentnijih stručnjaka za strip smatraju kako je pomicao njegove granice – i kao umjetnosti, ali i kao medija.

   Dakle, od prvog pojavljivanja “Tupka” ma stranicama zagrebačkog “Večernjeg lista” krajem 1969. do svojevrsnog come-backa (pod egidom “Tupko u XXI stoljeću”) u osami umjetnikova ateljea u Munchenu, prije nego što će se definitivno vratiti u Zagreb u proljeće 2019. godine.

   Organizator izložbe, Kulturni centar Zrenjanin je producirao i zaseban katalog, na osam strana.

   Veljko Krulčić je napisao predgovor, u kojem je – među ostalim – istakao “kako je “Tupko” jednako "savršen u svojoj nesavršenosti" bilo da se radilo o premijernom objavljivanju s latiničnim pismom (u "Večernjaku” i kasnije u "Vjesniku u srijedu"), bilo u svom novom životu na ćiriličnom pismu (u beogradskom "Ježu"), bilo na talijanskom, njemačkom ili pak engleskom jeziku.

   Nadalje, “Osim samih čitatelja listova u kojima je izlazio, od kunsthistoričara prva je iza "Tupka" stala dr Vera Horvat - Pintarić, od kolega-stripaša Mirko Ilić, od europskih strip-autoriteta Rinaldo Traini (kustos Dragićeve izložbe na festivalu u Lucci 1972. godine), a da je između toga, "Tupko" 1971. na međunarodnom festivalu u Montrealu dobio Grand prix kao najbolji strip u svijetu u svojoj kategoriji.”

   Za spomenuti je kako izložbu “Tup, tup, Tupko” prate dva plakata, dvije pozivnice (na dva pisma).

   Moći će se razgledati do 20. veljače 2024.

  ...izbor najboljih stripova iz protekle godine

   Počinje tradicionalni godišnji izbor za najbolje stripove godine u organizaciji www.stripovi.com!

   www.stripovi.com od 2007. godine tradicionalno organizira godišnji izbor najboljih stripova iz protekle godine u dvije kategorije: najbolji strip album i najbolja strip sveska. Glasači mogu odabrati najviše 10 naslova u svakoj kategoriji, a svaki član stripovi.com ima pravo glasovati samo jednom!

   Pripremili smo i bogat nagradni fond sa recentnim izdanjima domaćih izdavača (detalje ćemo objaviti na forumu, naknadno) kojima ćemo nagraditi najsretnije sudionike u izboru. Izbor, kao i svake godine, traje cijelu veljaču, od 1.2.2024 do 1.3.2024, kada će biti objavljeni rezultati glasovanja i dobitnici nagrada.

  ...Zagonetač (Ridler) Stevana Subića
  i Pola Dejna

   Originalno štampan u Americi u šest posebnih svezaka u posebnoj ediciji DC Comics Black Label (oktobar 2022 - avgust 2023) - Zagonetač: Godina prva / Riddler.Year One, nakon toga bio je objavljen kao integral na više od 300 strana. Čarobna knjiga hitro je reagovala i, na luksuznom formatu 34 x 22,5 cm i prevodu Draška Roganovića, objavila ovaj integral pred sam kraj 2023. Zagonetač spada u serijal rebutova, tj. pokušaja da se serijal redefiniše i počne iz početka. Ovaj trend počeo je u DC Comicsu 2011, pokretanjem edicije The New 52. Usledilo je još nekoliko sličnih, koje su autorima omogućavale sve veću slobodu redefinisanja serijala. Na kraju se došlo do multiverzuma, tj. koncepta po kome svaki junak može da paralelno živi u nekoliko univerzuma, koji se mogu razlikovati, pa i počinjati iz početka po nekoliko puta.

   Nisu samo glavni likovi redefinisani, već i njihovi glavni protivnici ili prijatelji. U njih spada i Zagonetač. DC Comics je dugo kuburio sa ovim likom. Prvi put se pojavljuje 1948. u serijalu Detective Comics #140. Dugo je predstavljao jednog u nizu Betmenovih protivnika, koji je više trebalo da zabavlja publiku. Istina, ovakva konceptualizacija nastala je pod uticajem TV serije Betman iz 1960-ih godina u kojoj je Ridler predstvljen kao šaljivdžija, koji voli da izvodi trikove, a ne kao zasta zastrašujući negativac.

   U samom stripu, transformacija Zagonetača započela je i pre The New 52. Prelazak sa šaljive verzije lika, obavljen je u nekoliko značajnih epizoda koje su izašle između 1996. i 2014. (The Long Halloween, Hush, Zero Year). Rekonceptualizacija Zagonetača kao mračnog i opasnog lika već je završena i pripremljena u epizodi One Bad Day (2022), koja se pojavljuje samo par meseci pre Subićeve i Dejnove prve sveske. Ipak, Zagonetačeva glavna motivacija je i dalje bila da dokaže intelektualnu superiornost u odnosu na Betmena.

   Zagonetač. Godina prva bavi se genezom nastanka Zagonetača. Ovo je možda prvi strip serijal DC univerzuma koji ima jaku političku i filozofsku podlogu. Da bi pokazao politički kontekst, scenarista Pol Dejno (takođe i glumac koji glumi Zagonetača u poslednjem filmu o Betmenu) oslanja se na najpoznatijeg nemačkog sociologa Maksa Vebera, poznatog po teoriji legitimne vlasti, tj. tvrdnje da se država razlikuje od ostalih zajednica po tome što ima legitimno pravo da upotrebi nasilje da bi održala poredak. Za razliku od političke vlasti, svi ostale instance vlasti dobijaju legitimitet za upotrebu sile od političke vlasti.

   Gotam u tom smislu više nije država, jer državna vlast nije sposobna da zavede red. Kao posledica, javljaju se sa jedne strane kriminalne bande, a sa druge - pravdoljubivi pojedinci, koji uzimaju stvar u svoje ruke i zavode red mimo pozitivnih propisa i institucija. Edvard Nešton (ne više Edvard E. Nigma) radi kao računovođa u gotamskoj revizorskoj firmi. Tamo zatiče čitav niz finansijskih malverzacija vezanih za pranje novca, koje pokazuju spregu kriminala i vlasti, uključujući i sudsku granu vlasti. Kako vidimo, i sam zločin postaje sofisticiraniji. Finansijsko računovodstvo i finansijska forenzika su namerno odabrani kao epicentar kriminalnih radnji, jer su to detalji do kojih Betmen ne može da dopre. Edvard Nešton odlučuje da uzme stvar u svoje ruke. To je Zagonetačev prvi zločin. Ostatak priče se nastavlja u filmu Betmen u kome Zagonetač nastavlja da čisti grad od korumpiranih političara, ostavljajući tragove u vidu zagonetki Betmenu da ga lakše pronađe. Intelekt je u službi pravde. Zagonetač nije inherentno zao, već je proizvod korumpiranog okruženja, koje šansu pruža kriminalcima, a poštene ljude ostavlja na dnu.

Radikalna redefinicija S ubićev i Dejnov Zagonetač nije običan strip za naše podneblje. U jednom paketu dobili smo radikalnu red efiniciju superherojskog, industrijskog stripa u obliku noir stripa, podlogu za dublje razumevanje filmskog serijala koji je počeo sa filmom Betmen Meta Rivsa (2022) i još jednu potvrdu kako srpski strip-crtači imaju talenat za diktiranje svetskih trendova.

   No tamo gde se Dejnov i Subićev Zagonetač zaista izdvaja od svojih prethodnika je egzistencijalizam. Zagonetač nije samo veoma inteligentan, već je istovremeno opsednutim mislima, a moguće i oblikom mentalne bolesti. Ova kombinacija visoke inteligencije i psihološke borbe stvara bogat, slojevit unutrašnji život lika, slično likovima koje srećemo u romanima Dostojevskog ili Bernharda, koji se često bore sa dubokim, moralnim i egzistencijalnim dilemama bivstvovanja u korumpiranom ili besmislenom svetu.

   Ovoj rekonceptualizaciji posebno doprinosi Subićev crtež. Priča je pre svega vizualno zadivljujuća, sa stilom koji je dosta drugačiji od uobičajenog superherojskog stripa, koji su do sada izašli iz DC Comics radionica. Subić lice glavnog junaka približava našem licu na neprijatnu distancu. Na tom licu se jasno vidi nesigurnost, manjak socijalne inteligencije, strah, noćne more i uopšte sav egzistencijalni užas mladog Edvarda Neštona, koji u okruženju korumpiranog političkog sistema postaje Zagonetač.

[Objavljeno: Danas, 27/28. januar 2024]