Izložbe

STRIPITI comiXconnection 2015 ima dvije jako zanimljive izložbe ove godine koje svaki ljubitelj stripa mora posjetiti. Cijeli festival otvara ona nešto manja izložba, koja će biti postavljena 2 – 10. jula u Sarajevskom ratnom teatru (SARTR), ul. Gabelina 16 i kojom će se po prvi put sarajevskoj publici predstaviti njemački strip autor Uli Oesterle.

Uli Oesterle je rođen 1966. u Karlsruheu i nakon školovanja u Minhenu, radi kao slobodni freelance ilustrator, grafički dizajner i i strip autor od ranih 90-ih. Od 1995. djeluje u sklopu studija “Die Artillerie”. Nakon što je objavljen u više strip časopisa, 2000. objavljuje debitantski album Schläfenlappenphantasien i biva nominiran za nagradu “Max und Moritz” na salonu stripa u Erlangenu. Za prvo poglavlje svog sljedećeg stripa Umbra nominiran je na festivalu stripa u francuskim Angoulemu i dobio nagradu za najbolji nezavisni strip ICOM. Njegovi stripovi su prevođeni na pet jezika. Živi i radi u Minhenu.

Izložba njegovih radova i festival će biti otvoreni u četvrtak, 2. jula u 20h.

Druga izložba, čiji naslov comiXconnection čini i dio imena festivala, će biti otvorena 4. jula u prostorijama Umjetničke galerije BiH, ul. Zelenih beretki 8. Ova izložba je ujedno i razlog za ovogodišnji festival stripa jer bez svesrdne pomoći Beate Wild, koordinatorice za Srednju i Istočnu Europu u Muzeju europskih kultura (pri Nacionalnom muzeju u Berlinu), udruženje Drugi ugao ne bi moglo ni započeti organizirati najveći strip događaj ove godine u BiH.

Ova izložba će biti otvorena u 20h i prezentirat će alternativne stripove iz Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Rumunije, Srbije i Bosne i Hercegovine na najbolji mogući način. Ogromni panoi, zajedno s aluminijskim pločama i uokvirenim strip tablama daju presjek jednog vremena i prostora koji ima mnogo toga zajedničkog, ali i mnogo toga što ga razdvaja. Osim stripova, tu će biti prezentirani i animirani i igrani filmovi kreativaca koji su učestvovali u stvaranju izložbe. Bosnu i Hercegovinu svojim stripovima će predstavljati Navid Bulbulija, Admir Delić, Zoran Herceg i Kostja Ribnik, a Navid Bulbulija će predstaviti i svoj animirani film “Writer's Block”. Izložba će biti otvorena do 25. jula, svim danima osim nedjelje.

Prezentacije, diskusije

Udruženju Drugi ugao je jako bitno da na svakom STRIPITI Festu predstavi najnoviju strip produkciju dostupnu u BiH i šire. Tako smo i ove godine odlučili napraviti više dešavanja u SARTR-u gdje ćemo prezentirati kako tradicionalne, tako i one stripove koji na inovativne načine pokušavaju privući širu publiku.

Prvom prezentacijom ćemo našoj publici predstaviti šta znači digitalno strip izdavaštvo u BiH i regiji: razgovarat ćemo putem video linka s autorima i uredništvom prvog hrvatskog digitalnog časopisa MojStrip.com, predvođenim Juricom Starešinčićem iz Karlovca, i saznati šta tačno trebaju autori uraditi da na taj način prezentiraju svoje stripove regionalnoj publici. Diskusiju će začiniti naš dragi gost i stari suradnik iz Tuzle Admir Delić, koji će predstaviti svoj online projekat Stickbook.net, gdje pokušava privući pažnju svjetske publike objavljujući svoje stripove na engleskom jeziku. Panel diskusija o digitalnom strip izdavaštvu će početi 3. jula u 17.30h u prostorijama SARTR-a, a ovo je ujedno i jedini događaj koji će moći uživo pratiti i učesnici iz drugih gradova u BiH i regiji putem Google Hangouts: https://plus.google.com/u/1/events/cq35d9e82u18ia2qt45m25roaoc. Blagovremene informacije o načinima konekcije i promjenama u programu festivala svi zainteresirani će moći dobiti na našoj Facebook grupi www.facebook.com/2ugao

Sarajevski ratni teatar je domaćin i svih naših drugih prezentacija koje će biti održane u subotu, 4. jula u posljepodnevnim satima. Počinjemo s prezentacijom najsmješnije knjige na ovogodišnjem festivalu Fratri bosanski u stripu scenariste fra Tomislava Brkovića i crtača Marka Dješke. Fra Tomislav će podijeliti s nama kako je uopće došlo do ovog stripa i zašto je značajno da se danas smijemo i sačuvamo uspomene na prošle smijehove. Prezentacija počinje u 13h.

Odmah nakon toga, fondacija TPO će prezentirati svoja dva projekta na polju stripa započeta prošle godine: prvu junakinju bosanskohercegovačkog stripa Niru, koja se bori protiv diskriminacije, korupcije i ostalih zala modernog društva. U okviru projekta „Inicijativa za kreativni dijalog i edukaciju (IKDE)“, TPO Fondacija je pokrenula publiciranje stripa „NIRA“ kako bi ljudska prava približila mladim ljudima, posebno tinejdžerima. Strip „NIRA“ kao izražajna forma, koja komunicira različite poruke ispreplitanjem slike i riječi o ljudskim pravima i njihovoj primjeni, potiče mlade da uče, promišljaju i rade, te na taj način spajaju kreativnost i građanski aktivizam. Također će predstaviti i feministički strip Bauk feminauk, koji već mjesecima izlazi na njihovoj web stranici www.tpo.ba i u dnevnim novinama Oslobođenje. Cilj ovog stripa je da kroz duhovite stripovske situacije izaziva ljude da propituju predrasude o feminizmu, rodnoj ravnopravnosti i poziciji žena u savremenom bh. društvu. Pomen riječi feminizam često izaziva val stereotipnih reakcija. Oni koji vrlo malo znaju o feminizmu obično su najžešći kritičari i kritičarke, a temeljni stav feminizma je da su i žene ljudi i da trebaju imati jednaka prava i mogućnosti kao i muškarci.

U 15h počinje prezentacija naše glavne gošće Ivane Pipal, koja će predstaviti svoj prvi strip album Priča o teti Mandi, koji je 2013. godine objavila izdavačka kuća 2x2 iz Zagreba. Ivana Pipal (Zagreb, 1990.) je vizualna umjetnica koja djeluje kroz raznolike medije, ilustraciju, animaciju i strip, umjetničku knjigu, instalaciju i video. Diplomirala je animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Istaknula se objavljivanjem svoje prve knjige Priča o teti Mandi uz potporu Ministarstva kulture RH, za koju dobija priznanje Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu, te je nagrađena poticajem Grada Zagreba za najbolja ostvarenja na području književnoga stvaralaštva u 2013. godini. Izlagala je na više skupnih izložbi u Zagrebu, Londonu, Beogradu i Minhenu, te je nagrađena za najbolju ilustraciju na međunarodnom natječaju likovnih akademija Vezeni most u Tuzli. U 2014. godini predstavila je dvije samostalne izložbe i svoj diplomski rad. Stripove i ilustracije objavljivala je u nekoliko hrvatskih časopisa, a video radove predstavila je na festivalima i televiziji. 2015. je kao ilustratorica predstavljena na izložbi zemlje gosta na Festivalu dječje knjige u Bolonji. Sudjeluje u stvaranju neformalnog, umjetničkog kolektiva 'SF ljubavnice' koje spajaju umjetnost i znanost.

Osim prilike da kupe Priču o teti Mandi i dobiju potpis i crtež od autorice, svi zainteresirani će imati priliku kupiti druge naslove te izdavačke kuće i pitati urednika Vladimira Šagadina o drugim značajnim projektima koje je realizirao od pokretanja izdavaštva, te kako objaviti svoj strip u njegovim edicijama.

Za kraj strip prezentacija u SARTR-u ostavili smo možda i najtužniju temu i strip: Admir Delić i Samir Karić će prezentirati naslov Prešli su, strip koji se po prvi put bavi tom najtežom temom modernog bosanskog društva, genocidom u Srebrenici. Imat ćete priliku poslušati šta je ovaj mladi dvojac ponukalo da baš oni prvi govore o tome što se desilo tog tragičnog 11. jula i u danima poslije.

Admir Delić rođen je u Tuzli 1984. godine i stripom se bavi od 25. godine života. Novinar je i povremeni crtač stripova. Iza sebe ima web strip Minja, prvi bosanski ninja. Trenutno radi nekoliko stripova od kojih se neki mogu pronaći na Stickbook.net. Povremeno radi ilustracije za novine, news portale i ostale zainteresirane. Član je hip-hop grupe „Provincija“ za koju radi omote ploča, plakate i ostale stvari. Nema slobodnog vremena, a i kad ga ima, troši ga na utakmice New York Knicksa. Živi i crta u Tojšićima.

Samir Karić je rođen 1985. godine u Zvorniku. Diplomirao je na Odsjeku za žurnalistuku na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Suosnivač i član hip – hop grupe „AS Dreamers“. Bio je član ansambla kultne predstave Klasni neprijatelj, reditelja Harisa Pašovića i jedan je od protagonista dokumentarnog filma Dreamers, reditelja Nermina Hamzagića. Bio je angažovan na Radiju Feral iz Kalesije, gdje je uređivao i vodio omladinsku kulturno – zabavnu emisiju Urbano doba. Pisao je za „Tuzlanski list“ i magazin „Dani“. Od 2007. do početka 2015. godine je bio novinar „Oslobođenja“, i dopisnik iz Tuzle, Tuzlanskog kantona i Podrinja. Trenutno je novinar portala Faktor.ba i sedmičnog časopisa „Stav“. Autor je i reditelj performansa „Manifestacija slobode: Kalesijskih 431“. Predsjednik je Bošnjačke zajednice kulture Preporod Osmaci. Organizator je nekoliko značajnih manifestacija u ovom kraju.

Zabava od jutra do mraka

Zabava na STRIPITI Festu je nezaobilazna, a ove godine smo sve stavili u jedan dan i to petak, 3. juli od 12.00 do 01.00h. Sve počinje Fantaconom – danom društvenih igara, koji će biti održan u prostorijama Tropik Film & Video igraonice u BBI centru (etaža -1), gdje će od 12.00 do 22.00 svi zainteresirani, mladi i stari, moći isprobati brojne društvene igre: od Star Warsa, preko Yu-Gi-Oh i Magic the Gatheringa, do Alhmabre, Dixita, Carcassonnea i mnogih, mnogih drugih. Veći dio vremena trajat će Yu-Gi-Oh turnir, a u isto vrijeme će se svi zainteresirani moći prijaviti i, u večernjim satima, glasati na takmičenju za najbolji kostim večeri koji u sklopu Fantacona organizuju drugi put, nakon veoma uspješne probe u novembru 2014. Nagrade za najbolji kostim su sljedeće:
mjesto – 100 KM (keš na ruke) + druga iznenađenja
mjesto – 75 KM u Tropik Film & Video bonovima + druga iznenađenja
mjesto – 50 KM u Tropik Film & Video bonovima

Posebni žiri će dodijeliti specijalnu nagradu od 25 KM za kostim po svom izboru.

Nakon pauze za diskusiju o online izdavaštvu stripova, u 20.30h u kinu Kriterion počinje Ja, stripokomičar: stand-up nastup dvojice strip crtača Navida Bulbulije i Filipa Andronika, koji ujedno imaju i veoma uspješne karijere stand-up komičara. Da bi taj neobični par obavio posao kako treba pobrinut će se njihov kolega stand-up komičar Marko Puljiz, a sva trojica su pokušali svojim riječima iskazati po čemu su tako... „posebni“ u današnjem bh. društvu.

Navid Bulbulija izgleda kao plod protuprirodnog bluda Miljenka Jergovića i Zacha Galifianakisa iz filma "Hangover". Voli da svira i pjeva, i smatra da su talenat i rad precjenjeneni. Prije tačno dvadeset godina pomislio je da je prodao dušu đavolu, ali to je samo bio Ibro koji mu je prodao životno osiguranje. Već dvadeset godina ni jednog dana nije bio bez posla. Kaže: „Posla ima za svakog ko hoće da radi. Ako očekuješ da ti se plati onda nema, ali ne treba biti izbirljiv“.

Filip Andronik dolazi nastupati kao bh. profesionalni striper. On naime crta stripove. Iako je uspješan u tom poslu, priznaje da ga je crtanje iskvarilo kada su u pitanju žene. Reći da se Filip pred djevojkom izgubi kao burek u svemiru značilo bi podcjeniti situaciju. Osim priča o iskustvima sa ženama, Filip priča i o svakodnevnim situacijama u kojima se nalaze Bosanci i Hercegovci. Šta možemo uraditi a šta, češće, ne možemo. A one stvari koje radimo, zašto ih radimo na prvom mjestu.

Marko Puljiz, dijete iz radničkog kvarta skromnog socijalističkog odgoja svojim halal humorom bez psovki pokučava stand-upom zaraditi pa da u poratnoj BiH kupi sebi garsonjeru. Na putu mu stoje prepreke u vidu poratne BiH, humora bez psovki a fali mu i štela. Dođite i procijenite ima li šanse za uspjeh u svom naumu ili mu se smiješi sudbina bauštelca u Njemačkoj...

Na kraju stand-upa, bit će proglašeni pobjednici takmičenja za najbolji kostim i onda nastupa DJ Jasmina, koja će zabavljati sve prisutne najmanje do 01h. Uz svesrdnu podršku fondacije CURE, koje su nas zajedno s Goethe institutom u Sarajevu, kinom Kriterion, SARTR-om, Tropik Film & Video igraonicom, te Umjetničkom galerijom BiH i ove godine podržali, ulaz na ovaj kasnonoćni STRIPITI Party je besplatan.

U štampi! Edicija Džambas,
176 strana, crno-belo, format B5, tvrdi povez.

Autori: Boris Stanić i Gvido van Hengel.

Besna kobila nastavlja sa onim što joj je najdraže, sa edicijom Džambas, posvećenoj srpskom stripu.

U svom najnovijem grafičkom romanu, prema scenariju koji je osmišljen uz stručnu pomoć holandskog istoričara Gvida van Hengela, već priznati domaći autor Boris Stanić upečatljivim stilom dočarava jedan od najpoznatijih atentata u istoriji čovečanstva. Pored očitih asocijacija na Grosa, Diksa, Tardija, Hegedušića jasno se može doživeti i veličina umetničkog kalibra Borisa Stanića, vanredno talentovanog i kompletnog autora.Predgovor je napisao Gvido van Hengel.

Objavljivanje ove knjige pomoglo je
Ministarstvo kulture Republike Srbije.

Knjiga je poslata u štampu, a planirani izlazak
iz štampe je kraj juna 2015.

Privju možete prelistati OVDE.

U FOKUSU

Najpre jedno nužno objašnjenje naslova strip albuma: reč “rokamboleska” vodi poreklo od imena Rokambol, vrlog i stamenog junaka serijala romana Pjera Ponsona di Teraja (1829-1871). Rokambol se prvi put pojavljuje u romanu “Tajanstveno nasledstvo” koji je u nastavcima objavljivan u francuskim novinama “Le patri” 1857. godine. Zahvaljujući ogromnom uspehu ove avanture, Rokambol je postao junak niza popularnih romana koji su postali primer lakog, zabavnog štiva. Rokamboleska je počela da označava preterane i neverovatne avanture koje nisu previše zasnovane na stvarnosti. Iako su Rokambol i njegov kreator odavno pali u zaborav, termin rokamboleska i dalje je u svakodnevnom opticaju, barem u francuskom jeziku.

REČ KRITIKE

Istorija kaže da je Sigmund Frojd, slavni otac psihoanalize i moderne psihijatrije, zaista posetio SAD 1909. godine i održao seriju predavanja o svojim teorijama i praktičnim metodama lečenja. Ova je poseta svakako bila važna kako za Frojda tako i za Novi svet. No, Larsene nije mario za nauku pa je naučnika koji je ostavio “histerične bečke koke” poslao u Ameriku da upoznao taj svet u kome su pojmovi pravde, prava i zakona još neodređeni i zatim izvede te varvare na pravi put. Ono što psihijatra najviše brine je da li kauboji, jer on odlazi na Divlji zapad, imaju kaučeve bitne za njegove seanse. Njegov sluga Igor, vozeći bicikl po divljini, ne deli poslodavčevo oduševljenje i otvoreno žali za lepim životom koji su napustili. No, nauka traži žrtve koje Frojd (za svoju rabotu kaže da su mu fah “neuroze svake vrste, psihoze na veliko i malo”) misli da je spreman da podnese kako bi analizirao tipične stanovnike Amerike a onda rezultatima zadivio matore akademike u Beču; kasnije će ustvrditi kako tu zemlju “treba analizirati artiljerijom kako bi naučila šta je učtivost”. Objekti analize, međutim, nisu ni malo voljni da ih neko ispituje a oni koji i pristanu daju odgovore sa kojima Frojd ne zna šta bi. Da bi našao kakvog-takvog pacijenta Frojd je prinuđen da uceni psa lutalicu - begunca iz državnog zatvora čija životna priča zanima naučnika (naravno, pas Spot, zna da se bije, puca, jaše konja i razgovara sa ljudima jer sve životinje govore). Spot putuje do vrača koji će mu dati dušu a Frojd i Igor ga prate. Usput sreću poteru za beguncem koju Igor sređuje u duhu Divljeg zapada kao i Indijanca kepeca koji je šaman početnik, ali ih uspešno opljačka i pobegne. Nakon neizvesnog putovanja na kome i Frojd doživljava košmarne snove u duhu svojih teorija, u uzbudljivom raspletu, svako od tragača nalazi nekakvu satisfakciju. I dok je Frojd ushićen saznanjima koja će zadiviti svet nauke a matore akademske drtine naterati da presvisnu od muke, Igor preti da će, poučen lošim tretmanom svog poslodavca, po povratku u Beč - osnovati sindikat.

Larsene pripoveda lako i vrcavo, sa puno duhovitih dosetki i šala, njegov lepršavi karikaturalni crtež sjajan je a poneke razigrane table su maestralne. Mada deluje nepretenciozno priča nije vulgarizovana niti prigodnog hepi-enda već vešto kombinuje humor, cinizam i apsurd. Rečju, “Pasji život” je izuzetno zanimljivo smešno-ozbiljno strip ostvarenje vredno pune čitalačke pažnje.

Strip manifestacija koja nosi epitet najstarije među više od dvadeset trenutno postojećih na prostoru bivše Jugoslavije u svom sedamanestom izdanju od 26. do 28. juna 2015. godine obara nekoliko rekorda koja je sama prethodnih godina upostavila, pri čemu su neki od njih – svetski rekordi, i to u situaciji kada je budžet festival bukvalno prepolovljen! Rekord u masovnosti učešća koji je Balkanska smotra uspostavila 2014. godine sa 1172 učesnika iz 26 zemalja sa 5 kontinenata, što šesnaestu balkansku smotru učinilo rekorderom u masovnosti kad su u pitanju strip festivali u svetskim okvirima, Balkanska smotra je sama nadmašila za trećinu povećavši broj učesnika i broj zemalja iz koji dolaze. Naime, Sedamaesta balknaska smotra ima 1709 učesnika iz 36 zemalja iz Evrope, Azije, Afrike, Australije, Severne i Južne Amerike, što bukvalno zahvata sve kontinente sveta na kojima je zabeleženo da je iko ikada crtao strip i što je činim rekorderom o masovnosti učešća izlagača na bilo kom strip festivalu na svetu! Takođe, na smotri će lično gostovati 80 strip autora iz Italije, Velike Britanije, Francuske, Belgije, Grčke, Makedonije, Crne Gore, Rumunije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Srbije, što je takođe broj strip autora koji je nezabeležen kad su u pitanju strip manifestacije na ovim prostorima. U pitanju su strip autori koji objavljuju za najveće svetske strip izdavače, ljudi koji su crtali najpoznatije svetske likove stripa poput Betmena, Zagora, Panišera, Toma i Džerija, Tarzana, Konana… Na žalost, Ministarstvo Kulture I inofrmasianja Republike Srbije odlučilo je da prošlogodišnje postavljanje rekorda u broju učesnika Balkanske smotre nagradi tako što je uskratilo sredstva za ovogodišnji festival, koji su pomogli grad Leskovac i kompanija Actavis sa polovinom planiranog budžeta, što znači da se svi pomenuti rekordi, koji bi služili na čest i mnogo razvijenijim gradovima od Leskovca i mnogo većim zemljama od Srbije, postižu u izuzetno teškim materijalnim ulovima…

Ono što razlikuje Balkanske smotre mladih autora od svih drugih strip festivala u regionu, sem dugog staža i izuzetne masovnosti odziva strip autora širom sveta, te broja gostiju koji lično dolaze je i to što je u pitanju jedini strip festival u regionu koji ima pedagoški karakter. U Leskovcu se mladim strip autorima dodeljuje nagrade s ciljem da se oni ohrabre u daljem bavljenju devetom umetnošću. Svake godine se, zato, nagrađuje najbolji mladi strip crtač, ilustrator, strip scenarista i strip teoretičar Balkana. Balkanske smotre su drugačije od vih drugih festivala i po tome što su usmerene ka boljem povezivanju nacionalnih kulturnih scena balkanskih zemalja i razvijanju saradnje među njima. Na festivalu se dodeljuje i plaketa „Nikola Mitrović Kokan“, najstarija nagrada za doprinos srpskom stripu u zemlji, koju će ove godine dobiti Branislav Kerac i Dragoš Jovanović Fera. Takođe, dodeljuje se i internacionalna nagrada „Miodrag Veličković Mivel“ za satiričan strip, a ovogodišnji dobitnik je Boris Bob Klisurski iz Bugarske.

Sedamnaesta balkanska smotra će za tri dana svog trajanjaimati  devetnaest dešavanje u vidu predavanja, promocija, tribina, otvaranja izložbi, koncerta a specijalitet je i veče stand up komedije selektora izložbe bosanskohercegovačkog stripa, poznatog strip crtača i komičara, Filipa Andronika! Takođe, na Sednaestoj balkanskoj smotri odigraće se i master klas jednog od naših najpoznatijih strip crtača u inostanstvu, Dražena Kovačevića, koji će polaznike smotre uputiti u svoj kretivni proces koji ga je načinio crtačkom zvezdom u Francuskoj. Uz to, povodom obaranja svetskog rekorda u masovnosti i jubileja od 20 godina Leskovačke škole stripa „Nikola Mitrović Kokan“, u okviru smotre će se održati i Svečana godišnja skupština Udruženja stripskih umetnika Srbije, prva ikad održana van Beograda. Specijalni gosti su renomirani italijanski strip autori Saverio Tenuta i Karita Lupateli, organizatori najvećih strip festivala na prostoru Francuske i Belgije Piter Bolen i Mišel Kolman, francuski scenarista i atrip agent Čaba Kopecki, rumunska strip zvezda koja crta za najveće američke izdavače Viktor Druđiniu, britanski scenarista i izdavač Vlado Nik i predsednik bugarske seksije za strip pri Udruženju likovnih umetnika Bugarske, Petar Stanimirov.

Uz takmičarsku izložbu mladih strip autora Balkana koja je će svečano biti otvorena u galeriji Leskovačkog kulturnog centra 26.6.2015. u 20h, što će ujedno biti i zvanično otvaranje manifestacije, u holu Kulturnog Centra biće otvorena i izložba „Operacija Valkira – anatomija izrade francuskog strip albzma“ Dražena Kovačevića, kao i izložba „Bosanskohercegovački strip danas“ u Galeriji Narodnog muzeja 28.6. 2014.u 20h. U pitanju je eksluziva, izložba kojom se predstavlja nacionalna strip scena Bosne i Hercegovine.

Organizatori Balkanske smotre mladih strip autora su Marko Stojanović, Miloš Cvetković i Ivan Stojanović ispred Leskovačke škole stripa „Nikola Mitrović Kokan“, a suorganizator je Leskovački kulturni centar.

Strip centar Makedonije –Veles izdao je dva broja časopisa “STRIP KREATOR”, jedino stalno strip izdanje u Makedoniji. Finansijsku podršku i ovog puta je omogućilo Ministarstvo kulture Republike Makedonije, a oba izdanja (brojevi 21. i 22.) mogu da se nabave u striparnici “BUNKER” u Skoplju.

Izdavač je zadržao tradiciju da u ovoj reviji dominiraju najbolji stripovi zadnjeg Internacionalnog strip salona u Velesu (oktobra ove godine organizovaće se 13. po redu), kao što su radovi: Saše Arsenića i Miodraga Ivanovića – Mikice (Srbija), Kirsi Salonen (Finska), Petra Stanimirova i Joane Mladenove (Bugarska), Mihaela Petrusa (Poljska), Angele Piacentini iz Italije, scenariste Predraga Đurića i Marka Stojanovića iz Srbije itd.

Ali zajedno sa njima svoje zasluženo mesto dobijaju i mladi i neafirmisani strip autori iz Makedonije. Talenti kao što su: Jovana Velinova, Filip Noveski, Bojana Milčevska, Ivana Samandova, Angela Caloska , već afirmisani strip scenarista Aleksandra Stevanov kao i tekstovi mladog strip teoretičara Boška Karadžova su dokaz da makedonska strip kultura ima solidnu bazu mladih autora.

Kao što ističu u Strip centru Makedonije, revija “STRIP KREATOR” (ranije ime STRIP ART) ima poseban značaj jer je jedino permanentno štampano izdanje koje je dovelo do kontinuiteta u makedonskom stripu. Ovde svoje prve radove su objavili i sada već afirmisani makedonski strip autori. Preko ovog časopisa, ali i drugim aktivnostima, oni su ostvarili i ostvaruju kontakte unutar i izvan zemlje. Njihov angažman, je izražen preko svog opusa ali i osnivanja novih strip subjekata. Samo profesionalnošću i konstruktivnošću dolazi se do uspeha a svaki “talentirani“ autor treba da postane i“kvalitetan“.

Tim Makedonskog strip centra još navodi da kontinuitet makedonske strip scene zadnjih dvadesetak godina dovodi do povećane pažnje od strane institucija, pre svega Ministarstva kulture. To je, naravno, za pohvalu, ali ne sme da se ograniči samo u sferi izdavaštva, Strip, kao način izražavanja, mora biti etabliran u svakoj sredini.

       26.06.2015.
17h Predstavljanje beogradskog izdavača „Darkwood”
18h Predavanje Čabe Kopeckog “Balkanski autori u francusko-belgijskom stripu, tokovi i izazovi”
19hTribina „Italijanski strip spolja i iznutra“, učesnici Branislav Kerac, Vladimir Krstić Laci, Zoran Tucić i Stevan Subić 
19:30h Otvaranje strip berze u holu Leskovačkog kulturnog centra, klavirski koncert Stefana Nikolića
20h Otvaranje izložbe mladih strip crtača Balkana u galeriji Leskovačkog kulturnog centra i dodela nagrade za doprinos srpskom stripu i dodela nagrade Miodrag Veličković Mivel za satiričan strip
20:30h Otvaranje izložbe Dražena Kovačevića „Operacija Valkira – Anatomija izrade francuskog albuma“ u holu Leskovačkog kulturnog centra
21h Veče stand up komedije bosanskohercegovačkog strip autora Filipa Andronika u kafiću „Murphy`s pub”

       27.06.2015.
12h Okrugli sto „Bosanskohercegovački strip danas”
13h Master klas Dražena Kovačevića „Anatomija izrade francuskog strip albuma”
14h Tribina „Proboj na američko strip tržište, san i java“ Mirko Čolak, Viktor Drujinau, Vladimir Popov, Aljoša Tomić
17h Promocija bugarskih izdanja „Dragon last”, „ Nad Duga 2” i „Komiks Art”
18h Svečana sednica Udruženja stripskih umetnika Srbije i obležavanje jubileja 20 godina Leskovačke škole stripa „Nikola Mitrović Kokan” u kamernoj sali LKC-a
19h Promocija šesnaestog broja magazina „Strip Pressing“ i temata „Sećanje na Edvina Biukovića” 
20h Otvaranje izložbe „Bosanskohercegovački strip danas“ u galeriji Narodnog muzeja i dodela memorijalnih nagrada „Nikola Mitrović Kokan“ nagrađenim autorima
21h Promocija izdanja makedonskog izdavača „Strip kvadrat“, britanskog izdavača „Cloud Nine” i grčkih strip izdanja Tasosa Zaferiadisa i Kristosa Stambuilasa

       28.06.2015.
12h Predavanje Petera Bolena „Strip kao integralni deo francukog i begijskog kulturnog identiteta“,
13h Predstavljanje Međunarodnog festival u SKCu.
14h Predavanje Željka Gašića “Udruga Stripos ili pokretačka snaga hrvatskog stripa”
18h Svečano zatvaranje manifestacije, dodela zahvalnica učesnicima i dodela nagrade „Mlade velike nade“ za najboljeg mladog učesnika smotre u galeriji Leskovačkog kulturnog centra

Sve vreme trajanja manifestacije u prostorijama Leskovačke škole stripa „Nikola Mitrović Kokan“ u potkrovlju Leskovačkog kulturnog centra radiće strip radionica, u holu Kulturnog centra trajaće berza stripa u organizaciji striparnice “Južni Darkwood” a u Klubu knižare Stošić festivalski popust na sva strip izdanja. Svi programi, ukoliko nije drugačije navedeno, odigravaće se u potkrovlju Leskovačkog kulturnog centra.

U FOKUSU

Među najčešćim asocijacijama koje prate pominjanje stripa svakako je - avantura ili, kako se ranije češće govorilo, pustolovina. Ona se, naravno, dešava na egzotičnim mestima (okeani, tropska ostrva, prašume, pustinje, duboki svemir, druge planete), u uzbudljivim vremenima prošlosti i budućnosti, i među neobičnim, upečatljivim ljudima (ljudožderi, plaćenici, revolveraši, gusari, svemirski komandosi). Prava strip avantura usisava čitaočevu pažnju i ne pušta je dok se ne okrene i poslednja stranica a zatim živi u njegovom sećanju i mašti, razvija se i nadograđuje, vraćajući ga tako u detinjstvo kada je čitav svet bio nov i tajanstven. Stoga, pravih strip avantura nikada nema dovoljno, uvek su nam potrebne.

REČ KRITIKE

Priča počinje 1843. i prati sudski proces u kome tajanstveni grof Skarbek raskrinkava podlosti bogatog trgovca umetninama Nortbruka, koji navodno ima sve slike pre 11 godina preminulog Luja Polija. Pred prepunom sudnicom, u kojoj je i mladić koji prikuplja materijale za buduće knjige popularnog Aleksandra Dime, grof otkriva da je Nortbruk ubica a da Poli nije mrtav jer je on - Poli. Skarbek, koji je na poziv svog brata Frederika Šopena iz ratom uništene Poljske stigao u Pariz i tu, kao talentovani slikar, upao u Nortbrukovu klopku, opisuje kako je, sa prišivenom desnom šakom koju mu je odsekao lažni dobročinitelj, pokušao da pobegne u Novi svet ali su ga zarobili gusari koje predvodi Aleksandar Defrans, glumac proteran iz Pariza. Skarbek je zadužen da slika brojne Defransove žene i on se privikava na zatočeništvo sve dok, u opljačkanom blagu sa jednog broda ne otkrije nekoliko svojih slika i brošuru koja navodi da se Nortbruk obogatio prodajući Polijevu zaostavštinu. Gnevan zbog toga Skarbek uspeva da izmoli Aleksandra Defransa i vraća se da bi se osvetio. U trenutku kada je sve razjašnjeno i krivci otkriveni, kao svedok se pojavljuje Šopen koji tvrdi da čovek koji se predstavlja kao Skarbek nije njegov brat. Prozvani pokušava da pobegne i biva ubijen! Ali to nije kraj zamešateljstva. Radoznali Dimin najamnik prati tajanstvenog čoveka do groblja i ovaj mu otkriva da je gusar i da Skarbekova priča nije potpuno istinita. Mladić, fasciniran otkrićem, smišlja da Dimi predloži da napiše roman koji bi se zvao „Grof od Monte Kristobalda“. Za to vreme tajanstveni gusar odlazi da okonča svoju misiju na kraju koje će se sresti sa svojim bratom Šopenom.

Uzbudljiva avantura koja je, kako to i treba, puna tajni, strasti, okršaja, podlosti, časti i prevara, uzbuđenja i preokreta, majstorski je islikana, preko karikaturalnih fizionomija i grimasa do sjajnih enterijera i pejzaža blistavih toplih mora i tmurnog Pariza, bistrih dana i vedrih noći. Slike i tekst se glatko nadovezuju tvoreći izuzetno delo koje će zadovoljiti i detinje/mladalačku želju za zavodljivim avanturama ali i potrebu odraslog čitaoca za manirističkom nadogradnjom obrazaca. Rečju, „Osveta grofa Skarbeka“ je obavezna lektira svakog stripoljupca.

Upis novih članova tokom cele godine.
Uzrast: Za decu od 9 godina i starije
Za mlade i sve koji se tako osećaju

Nastava: Dva puta nedelјno

Raspored časova: Soba 303
Subota od 12 do 18 časova
Nedelјa od 12 do 16.30 časova

Vodi: Vladimir Vesović, grafičar i ilustrator, strip autor

Kontakt: 063 872 54 91
vladimir.vesovic@gmail.com

Kao što smo obećali, sada ćemo se baviti komedijom
(a uz nju i satirom imimom) i kazati kako izazivajući užitak
u smiješnome dovodi do očišćenja od tog stanja uzbuđenosti. Koliko je to stanje vrijedilo razmatranja, već smo rekli u knjizi o duši, utoliko što je - jedini među svim  bićima - čovjek sposoban da se smije.
Umberto Eco „Ime ruže“

Strip-album „Fratri bosanski u stripu: na svoj račun – na svoj način“ scenarista  fra Tomislava Brkovića i crtača Marka Dješke novi je strip s religioznom tematikom izdan na ovim prostorima i nakon pothvata „Biblija u stripu“ (Andre Le Blanc, Duhovna stvarnost 1979.) i edicije stripova s komentarom Kršćanske sadašnjosti po knjigama Biblije koja izlazi od osamdesetih godina 20. stoljeća do današnjih dana, te primjerice stripova „Ćiril i Metod: slavenski apostoli i prosvjetitelji“ (1985.), „Strossmayer: sve za vjeru i domovinu“ (Radovan Devlić, Darko Macan, Dušan Gačić, Đakovačka i Srijemska biskupija - Glas Koncila, 1993.), ovaj strip-album slijedi tradiciju posebno posljednja dva navedena strip-albuma. Tako nam ovaj strip ne približava kršćanstvo kroz Bibliju ili njene pojedine knjige, nego kroz nešto osobnije, kroz jedan crkveni red - franjevce. Ovaj strip nije (primarno) edukacijsko-didaktički, on je kako mu i stoji u dijelu naslova: na svoj račun - na svoj način.

Samostan, Anegdota, Smijeh

Samostan se i definira kao „zgrada u kojoj prema pravilima svojega reda žive redovnici ili redovnice. Naziv samostan prijevod je grčke riječi monastḗrion (μοναστήριoν); od XIX. st. u Katoličkoj crkvi upotrebljava se umjesto starih sinonimnih naziva manastir (namastir), klaustar (ili kloštar), konvenat, koludrište, stanište.“
Anegdota je „prvotno, još neobjavljen, javnosti nedostupan spis. Nakon izuma tiska, oznaka za stare spise koji su se prvi put tiskali. Kratka, poentirana, obično usmeno prenesena priča o stvarnoj osobi ili zgodi koja gradi učinak na novini, neočekivanosti, ali i reprezentativnosti svojega sadržaja.“

Smijeh je prirodni „proizvod“ humora, za ljude koji imaju smisao za humor, koji se definira kao „svojstvo pojedinca da razumije šale, da na njih reagira ugodom, veseljem i/ili smijehom, te da ih i sam proizvodi.“, kaže se da su bogati ljudi. Stoga može se reći da su bosanski franjevci bogati ljudi jer s jedne strane imaju svoj samostan i duhovnost, a s druge svoje anegdote, smisao za humor i smijeh.

Franjevci

U 4./5. stoljeću na istoku s javljaju se prvi isposnici koji se odvajaju od zajednica da bi svoj život posvetili Kristu. Tada se i javlja ideja monaštva koja polako s vremenom poprima sve organiziraniji oblik  i kao takva dolazi na Zapad u 6. stoljeću preko osnivanja benediktinskog samostana Monte Casina.

Franjevci nastaju u 13. stoljeću i od samog su početka vezani uz običan puk i pozvani na siromaštvo. U Bosnu franjevci dolaze već 1291. iz Slavonije kako bi pomogli u suzbijanju i obraćanju ljudi sa „bosanskog krivovjerja“ na poziv srpskog kralja Stevana Dragutina. Franjevci su vrlo uspješni i tako da 1339./40. osnivaju Bosansku vikariju (1514. podjela  vikarije na Bosnu – Hrvatsku i Bosnu Srebrenu, tri godine kasnije vikarije uzdignute na rang provincija).

U Bosni i Hercegovini pak franjevci imaju posebnu važnost i vrijednost za stanovnike Bosne i Hercegovine, posebice nakon pada Bosne vlast Osmanskog Carstva jer su jedini okupljali i obrazovali Hrvate i na taj način očuvali vjeru i tradiciju. Strip knjiga i započinje anegdotom „Tri sužnja“ u kojoj fra Anđelo Zvizdović nadmudruje samog Sultana Mehmeda II el Fatiha i tako od njega dobija Ahdnamu da franjevci slobodno ispovijedaju svoju vjeru u Osmanskom Carstvu. Ovo je upravo događaj koji će vječno vezati bosanske franjevce i njihov bosanski puk te taj rimokatolički crkveni red zauvijek upisati srebrnim slovima i u povijest Bosne i Hercegovine i njena naroda.

Znameniti fra Grgo Martić spominje se u tri strip anegdote iz kojih saznajemo da je priljatevao sa Ljudevitom Gajem i ilircima i da je na razne načine pomagao puku te da je u puku zabilježen kao marifetli (lukav). Lukavstvo i smisao za humor je sigurno ono što je pomagalo fratrima da budu bolje prihvaćeni u narodu i to ne samo kao oni koji se brinu za duhovni život svojih župljana. Takav primjer vidimo u anegdoti „Ovo među nogama“ u kojoj fratar u vrijeme Austro-Ugarske spašava ženu od financijske policije svojim lukavim odgovorom u stilu najbolje  kratke narodne usmene poezije.

U anegdotama koje slijede nakon gore navedenih pratimo fratre u vremenu druge polovice 20. stoljeća pa sve do današnjih dana, tako fratri putuju na služenje vojnog roka (Kofer kolača), zaustavlja ih policijska patrola (Koga vozi?), upoznaju novu tehnologiju (Magnetoskop ili uživo, ADSL) ili imaju  neke druge anegdote (Ključ od samostana).

Neke su anegdote vezane za samostanski život i kao takve su zanimljive prosječnom čitatelju koji na taj način bolje upoznaje franjevački red i njegov ustroj (Što je s bijelim, Kakvog li lijepog stvorenja). Poneka anegdota na šaljiv način pokazuje i drugu stranu samostanskog života i osobine nekih fratara (Obavijest za put, Tuđe šljive, Glavonja, Debeli trbuh, Ako poludi, neće biti sama).

Na 94 stranice i kroz 63 anegdote doslovno svjedočimo životu, prolazimo kroz gotovo sve njegove sfere. Taj je život omeđen nekim granicama i ogradama, ali se poput biljke u potrazi za prostorom dok cvate i dok se razvija i taj isti život bori i probija se preko granica i ograda.

Taj se život koji prelazi granice i ograde stapa sa drugim životom koji ne poznaje ograda baš kao i biljka koja je probila ograde i izrasla i raširila se i prilagodila okolini. Poput biljke tako su se  fratri prilagodili svojoj Bosni i Hercegovini. Kao što ni biljka ne može bez vode tako ni bosanski fratri nisu mogli bez smijeha. Scenarij fra Tomislava Brkovića kao znamenitog franjevačkog kroničara sa nekoliko djela iza sebe, primjeren je strip formi kratak, anegdotalan i prepun lokalnih izraza i imena stvarnih fratara što svakako tekstu (scenariju) daje autentičnost i važnost. Iako kao zamjerku možemo ponekada zamijetiti preveliku ekskluzivnost tekstova za mali krug čitalaca koji to mogu razumjeti, ponekada primjećujemo i pokoji tekst koji uopće neće izazvati smijeh kod prosječnog čitatelja. S druge strane crtež Marka Dješke je na ugodnoj razini između realističnog i karikaturalnog, gotovo je bez jakih kolora. Ipak ovaj strip-album ima više dobrih nego loših strana. Ovaj je strip-album dokaz da postoje i Samostani i Anegdote i Smijeh i da sve funkcionira kao harmonična cjelina. Zato mi je drago što niti jedan „Jorge“ u stvarnom životu (a bilo je pokušaja), kao ni Ecov Jorge nije uspio zaustaviti smijeh. Zato budući da smo mi ljudi jedina bića koja se možemo smijati - uzmite ovaj strip i smijte  se.

Dušan Božić, rođen 1967. godine u Splitu, živi u Beogradu, diplomirao je 1993. na odseku Grafički dizajn -  ilustracija i oprema knjige na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.
Stripove je objavljivao u časopisima: Student, NON, Patagonija, Patak, Bumerang, Emitor, Strip manija, Think Tank, Strip pressing, Politikin zabavnik, Parabellum. Objavio je samostalno strip album „Filip Kaven“, a u Francuskoj dva strip albuma za izdavačku kuću „Delcourt“ – „La bible- Les Actes des Apotres“ I (2012.) i II (2014.) .
Učestvovao je na brojnim grupnim strip izložbama, dobitnik je nagrade Strip Pressing 2004, Stripoteke 2006. i Politikinog zabavnika 2007. na Međunarodnom salonu stripa SKC Beograd.

Со финансиска поддршка на Министерството за култура на Република Македонија,Македонскиот стрип центар со седиште во Велес го издаде првиот дел од стрип книгата „ИТАР ПЕЈО“ на авторот Диме Иванов-Димано.Истата може да се набави во стрипарницата „БУНКЕР“ во Скопје.

На барање од авторот, издаден е само првиот дел од пообемниот материјал за познатиот народен итроман.Тоа е заради едногодишната пауза во работата кај постојаниот негов издавач, со кого натаму ќе ја продолжи редовната соработка. Како и да е, минатиот труд и творечката нестрпливост на доајенот Димано едноставно не натераа да прифатиме ваков мал преседан. Впрочем, Диме Иванов-Димано е еден од добитниците на Признанието „Љупчо Филипов“ кое се доделува на заслужни лица за развој и афирмација на македонскиот стрип. Тој црта уште од 1971 г а ги користи и „реалистичкиот" и „карикатуралниот“ стил на цртање.

Strip knjiga “Itar Pejo” Dimeta Ivanovskog –Dimana

Pomoću finansijske podrške Ministarstva za kulturu Republike Makedonije, Strip centar Makedonije -Veles izdao je prvi deo strip knjige „ITAR PEJO” - doajena makedonske strip scene Dimeta Ivanovskog – Dimana. Strip može da se kupi u striparnici „BUNKER” u Skoplju.

Na zahtev samog autora, SCM-Veles je izdao samo prvi deo povećeg materijala o poznatom makedonskom šeretu. To je zbog jednogodišnje pauze u radu njegove dosadašnje izdavačke kuće, sa kojom će produžiti dalju saradnju. Minuli rad i stvaralačka nestrpljivost doajena Dimana jednostavno su ih naterali da private ovakav mali presedan. Uostalum Dime Ivanov - Dimano je jedan od laureat Priznanja nazvanom po preminulom makedonskom strip bardu Ljupče Filipovu. Koje se dodeljuje izuzetno zaslužnim osobama za razvoj i afirmaciju makedonskog stripa u prošlosti. On crta stripove još od daleke 1971. a koristi i realistički i karikaturalan stil crtanja.

Fordovci, daje se na znanje!

Od ponedeljka 15. juna, u prodaji je 4. broj "Priča Broja Jedan"!

U novom broju pročitajte istinite priče najpoznatijeg fosila iz arheološkog muzeja o Robinu Hudu, Aleksandru Velikom, Romulu i Remu i Biliju Kidu!

Napisao: Max Bunker
Nacrtao: Dario Perucca

Cena na kioscima:
250 dinara
Cena u knjižari "Alan Ford":
225 dinara

U FOKUSU

„Iznogud“, veliki vezir koji ima žarku želju da postane „kalif umesto kalifa“, (ovdašnjim stripoljupcima znan iz više izdanja, od „Politikinog zabavnika“ počev od ranih 1970-tih, preko „Stripoteke“, „Eks almanaha“ i drugih do strip albuma), nesporni je klasik evropskog humorističkog stripa. Svoje avanture započeo je davno, 1962., i trajao gotovo pola veka, do 2010. godine. Najpre je izlazio u kratkim epizodama od desetak tabli, pod naslovom „Avanture kalifa Haruna al Prašida“ a kasnije, pod promenjenim imenom „Iznogud“, u „celovečernjim“ albumima. „Iznogud“ je životno delo crtača Žana Tabarija (1930-2011) i još jedno remek-delo (pored „Taličnog Toma“, „Umpah Paha“ i „Asteriksa“) u opusu genijalnog scenariste Renea Gosinija (1926-1977). Tabari je posle Gosinijeve smrti preuzeo i scenaristički deo posla (kao Uderco za „Asteriksa“) i nastavio da stvara priče o zlobnom veziru; poslednji album „Iznoguda“ pojavio se godinu dana posle njegove smrti.

Sećajući se početaka serijala Gosini je ispričao kako je veliki vezir uopšte nastao a bilo je to manje-više slučajno. Naime, dok je pisao scenario za strip „Nikolica“ u epizodi koja se dešava u kampu u prirodi učitelj deci priča o veziru koji je žarko želeo da postane kalif umesto kalifa. Kada je Gosiniju i Tabariju iz redakcije časopisa „Rekord“ predloženo da pokrenu novi serijal došli su na ideju da parodiraju „Hiljadu i jednu noć“ ali iz specfične vizure zločestog i upornog vezira. Gosini tvrdi da je odlučio da se prepusti zadovoljstvima osmišljavanja najotrcanijih štosova i igara reči na tu temu. Naravno, Gosini je preskroman jer mnogi su vrlo ozbiljno pokušavali da njihovi radovi „dobace“ do štosova i igara rečima ali su neslavno propadali pošto samo majstorska dela mogu biti jednostavna i lepršava.

REČ KRITIKE

Da je tandem Gosini-Tabari uspeo da bude jednostavan, vragolast, zabavan i veseo potvrđuju i epizode u novom albumu. Neodoljiva igrarija sa zamenom ličnosti, žabama i prigodnim mudrostima na temu vode dešava se u epizodi „Nešto je kre-kre-krenulo po zlu u kalifatu!“. „Urokljive oči“ su nova verzija istog zapleta u kome je, umesto zlog čarobnjaka, sve „zakuvao“ mađioničar Al Azuri. Kao što je u prethodnoj epizodi problematično poljubiti žabu u ovoj je teško naći mesto na kome niko ne pljeska (i tako budi hipnotisanog). „Jača gorča“ otkriva kako i učenjaci mogu da smisle nešto korisno za vezirov naum, vrući napitak od koga, onaj koji ga ispije, postaje lak i može da odlebdi (u nepoznato); ali kako naterati kalifa da popije vreli čaj nimalo nije lako a pokušaji dovode do mnogih zavrzlama koje će se obiti o glavu onome ko drugome čaj kopa. U „Vremeplovu“ će nauka ali savremena spojiti, putem jednog posebnog ormana kojim se putuje kroz vreme, strip autora iz XX veka, srednjevekovni Bagdad i njegove žitelje i praistorijskog čoveka sa toljagom. Jurnjavi kroz epohe neće biti kraja (makar u nekom određenom vremenu). U „Pikniku“ vezir podlo smišlja da odvede vezira u pustinju i tamo ga izgubi. Ali, pustinja uopšte nije pusto, vrelo i suvo mesto, kako se misli. Naprotiv, saobraćaj je gust, vode ima u izobilju a svakih 10 godina pada kiša od koje se izletnici ozbiljno prehlade! „I sve tako naopako“, završna epizoda albuma, otkriva da mađioničar Ćiribu ima začarani pehar koji može da seli duše onih koji jedan za drugim piju iz njega. Veliki vezir zna šta mu je činiti i - uspeva da se useli u kalifovo telo i ostvari svoj san. No, njegov način vladanja nateraće narod da se pobuni i na vlast, iz zatvora, postavi vezira u čijem telu spava kalif. Tako će se sve vratiti na svoje mesto - mada, na prvi pogled, ne izgleda tako.

Gosini i Tabari suvereno vladaju svojim umećima gradeći urnebesne pričice koje oduševljavaju čitaoce i mame na nova čitanja/razgledanja starih i nestrpljivo čekanje novih Iznogudovih nevaljalstava.

V vroče poletje stopamo s svežo številko revije Stripburger, ki ostaja zvesta dozdajšnjemu konceptu in prinaša najžlahtnejšo in najžlehtnejšo smetano svetovnega alter-stripa.

Stripov je danes namreč več kot kdajkoli, saj se globalna stripovska scena na vseh ravneh redno bogati z mnogimi mladimi in manj znanimi talenti, vzpon internetne kulture pa je izdatno pripomogel k povečanem interesu za vizualno pripovedovanje. Vsakdo ima danes že okus in ob taki širini ponudbe je ločevati zrnje od plev vse težja naloga. Umazano delo, a nekdo ga mora opraviti. Kljub visokim estetskim kriterijem se trudimo ohranjati raznolikost avtorskih izrazov in nedogmatično objavljamo tudi stripe, ki so na takšen ali drugačen način izraziti, posebni ali edinstveni.

65. številko Stripburgerja vsekakor odlikuje stilska in vsebinska raznolikost. V njej se s kratkimi stripovskim stvaritvami predstavlja 24 avtoric in avtorjev različnih generacij, poetik in estetike.

Z nami so: Alex Potts (Združeno kraljestvo), Zane Zlemeša (Latvija), Max Baitinger (Nemčija), Olle Berg (Švedska), Olaf Ladousse (Španija), Capucine Latrasse (Francija), Matej de Cecco  (Slovenija), Marek Rubec (Češka), Jana Vasiljević (Belgija), Léo Quievreux & Samplerman (Francija), Bruno Borges (Portugalska), Kristel Pent (Estonija, Grčija), Martin Lacko (Slovaška), Lars Sjunnesson (Švedska, Nemčija), Matteo Farinella (Italija, Združeno kraljestvo), Matej Kocjan – Koco (Slovenija), Martin Kellerman (Švedska), Tom Scotcher (Združeno kraljestvo), Akinori Oishi (Japonska), M. S. Bastian & Isabelle L. (Švica), L.L. de Mars (Francija) in Andrej Štular (Slovenija).

Živopisana in žmohtna naslovnica je delo  Bernarde Xilco (Srbija).

Uvodnik v tokratni številki revije Stripburger je spisal gostujoči avtor Alex Potts. Njegovo razmišljanje o lastnem (avtobiografskem) stripovskem ustvarjanju nas vodi v razmislek, da se je v dandanašnjem potrošniškem vesolju trgovanja z nenehno všečnostjo, vzhičenostjo in srečo morda še najtežje osvoditi samocenzure in se podati na pot v neznano.

V intervjuju gostimo Boštjana Gorenca – Pižamo in Mateja de Cecca – nepremagljivi scenaristično-risarski dvojec domačega mladinskega stripa, ki s Šnofijevo navihano in radovedno druščino že nekaj  let osvaja mlajše pa tudi starejše bralce na naši rodni grudi.  V portretu pa vam predstavljamo večno nasmejanega japonskega risarja  Akinorija Oishija, ki je bil konec lanskega leta Stripburgerjev in Animatekin gost v Ljubljani in Mariboru. Aki nas je seveda razveselil tudi z dnevniškim zarisom svojega osemtedenskega umetniškega gostovanja v naših logih.

Venček stripovskih recenzij so spletli Jakob Klemenčič (Butnskala), Ana Bogataj (Peščeni grad), Bojan Albahari (Fatherland) in Gašper Rus (Medena koža).

Vizualni material za novinarje je na voljo na: www.stripburger.org/press/SB-65/

Distribucija: Buča knjigotrštvo, Na voljo v vseh stripu prijaznih knjigarnah.
Kmalu pa bo moč kupiti vse Stripburgerjeve izdaje tudi preko spleta!

Dom kulture Studentski grad, Beograd
Sreda 10.6. u 20:00, Donji hol Velike sale

ITALIJANSKI STRIP
Govore: Slobodan Ivkov i Mićun Ristić

Godine 2008. obeležio je svoju stogodišnjicu. Uprkos uopštenim predstavama o američkom i francusko-belgijskom stripu, italijanski je po visini tiraža verovatno najprisutniji u SFRJ, odnosno Srbiji u poslednjih pola veka. Razlozi su višedecenijski poslovni aranžmani naših i italijanskih novinsko-izdavačkih kuća, i srodnosti u mentalitetu i senzibilitetu. Tako ovde svi znaju za Alana Forda, Zagora, Teksa Vilera, Korta Maltežanina, Komadanta Marka, Koko Bila, Dijabolika, Kena Parkera, Rankseroksa, Dilana Doga i mnoge druge likove, kao i njihove autore: Bonelija, Magnusa, Bunkera, Prata, Topija, Batalјu, Jakovitija, Milaca...

Во најновиот број на електронското списание „Македонска Ризница“, како и многу пати досега објавен е напис за стрип. Имено се работи за интимна исповест на македонскиот стрип автор Јованчо Секулоски насловен „Љубов кон деветтата уметност - стрипот“. Во истиот напис можат да се видат и две табли од стрипот на кој што тој работи, според драмата „Среќата е нова идеја во Европа“ на авторот Јордан Плевнеш.

Линк: Македонска Ризница 34

Svet stripa petu godinu zaredom raspisuje konkurs za kratki strip “KRAGUJEVAČKI POBEDNIK“. Medijsku podršku konkursu u 2015. godini daje portal Pokazivač.

Konkurs je potpuno otvoren po pitanju teme i žanra, kao i tehnike i stilskog izraza. Pravo učešća imaju autori svih uzrasta. Rad može biti delo jednog autora ili više njih, a jedan autor može predati više radova u obimu od jedne do osam tabli (strana).

Uz radove, autori obavezno treba da pošalju i svoju biografiju ili, ako je više autora radilo na stripu (crtež, scenario, kolor…), biografiju svih autora pojedinačno, po sledećim stavkama: funkcija autora (crtež, scenario, kolor…), ime i prezime, datum i mesto rođenja, adresa stalnog boravka, broj mobilnog ili fiksnog telefona, adresa elektronske pošte, naziv rada, tehnika i godina nastanka dela.

Pobedniku konkursa darivaće se plaketa „Branko Plavšić“, diploma “KRAGUJEVAČKI POBEDNIK” i nagrade sponzora, a odluka o pobedniku biće saopštena u nedelju 5. jula na Međunarodnoj strip konferenciji #KragujevacComicCon u kragujevačkom Domu omladine u 12.00 kada će biti organizovana izložba odabranih radova. Po okončanju konkursa, najbolje ocenjeni radovi biće objavljeni u strip reviji Kiša.

Radovi takmičara mlađih od 15 godina biće žirirani nezavisno od starijih učesnika, i to u dve kategorije. Nagradu za najbolji rad u kategoriji Mladi Lav (do 15 godina) tradicionalno će dodeliti beogradska edicija Veseli četvrtak, a ove godine, u cilju popularizacije stripa među najmlađima, biće nagrađeni i najbolji radovi u kategoriji Mali umetnik / Mala umetnica za najbolji strip, strip kaiš ili ilustraciju takmičara do 10 godina. To je ujedno i zadatak za starije da animiraju decu da učestvuju na konkursu jer će svaki učesnik u ovoj kategoriji dobiti nagradu u vidu stripova i propratnog materijala za Međunarodnu strip konferenciju. Nagrade će se deliti isključivo u nedelju 5. jula 2015. godine u kragujevačkom Domu omladine od 12.00 časova na Međunarodnoj strip konferenciji #KragujevacComicCon.

Neće se žirirati radovi koji propagiraju ličnu, rasnu, versku i nacionalnu netrpeljivost; radovi pornografske sadržine; kao i radovi koji imaju za cilj propagiranje delatnosti pravnih lica, organizacija, udruženja i pokreta.

Zainteresovani autori svoje radove mogu poslati do utorka, 30. juna 2015. godine.

Конкурс за 13-тиот Меѓународен Салон за стрип - Велес 2015

Пропозиции:
- Право на учество имаат сите автори од цел свет, без разлика на полот и возраста;
- Должината на стрипот да биде од 1 до 6 табли, и тоа на А4 формат, (мин. 300дпи ако се испраќа по електронски пат). Доколку стрипот е на една страна треба да биде со најмалку  5 сликички
  НАПОМЕНА: Доколку стрипот е во боја, препорачливо е истиот да се испрати преку пошта или достави лично.
- Стриповите нема да бидат вратени. Со самото испраќање организаторот се стекнува со право да ги објавува и презентира заедно со авторите   во  склоп на промоција на своите активности.
- Авторите коишто ќе испратат свои стрипови влегуваат во комбинација за обезбедување на пат, сместување и исхрана во текот на 13   Интернационален салон на Стрип „Велес 2015“ (средината на октомври)
- Tемата на стрипот е слободна.Секој автор (билo цртач, туш, колор) може да учествува со само еден  стрип; Исклучок има за  сценаристите каде се дозволува да едно лице направи сценарио за повеќе стрипови.
- Учесниците коишто се во основно образование треба да се насочат кон своите основни училишта заради раширување  на информацијата, организирано пријавување како и избор на тема за цртање.
- На еден стрип можат да работат повеке автори (притоа да се напише кој што направил: сценарио, молив, туш...)
- Заедно со стрипот да се испрати лична биографија (име и презиме со фотографија, дата на раѓање адреса, и држава од каде е авторот, е маил како и година кога е стрипот нацртан..Исто така на сите  стрипови треба бидат наведени авторите како и називот на стрипот. Пристигнатите стрипови, без овие информации, нема да бидат земени во предвид за награди.
- Стриповите од македонски автори (со исклучок на ситуации кога сценаристот е од друга земја) треба да бидат на македонски јазик и кирилско писмо.
- Сите пристигнати стрипови ќе бидат земени во конкуренција за излагање во склоп на
изложбата во склоп на  Салонот на  стрип со реална можност за друг вид на промоција
- Пристигнатите стрипови ќе бидат разгледани од тричлена интернационална комисија којашто  ќе направи избор и ќе ги предложи следните награди:

• Прва награда, 200 ЕУ* ''Златен  стрип '', и диплома за прво место.
• Втора награда, диплома за второ место.
• Трета награда, диплома за трето место.
• Награда за најдобро сценарио, диплома.
• Награда за најдобар млад автор до 18 години, диплома.
• Други специјални награди

Рокот за испракање е до 15-ти Септември 2015 година,Тие може да се испратат на
Адреса: Стрип Центар на Македонија – Велес (за конкурсот)
Ул. Васил Горгов, бр.78 ,1400 Велес, Република Македонија
Или преку Е-маил:stripkonkurs@gmail.com
За повеќе информации може да се јавите на телефон 0 75374155

Comic Centre of Macedonia - Veles
www.comicscenter.mk

OPEN COMPETITION for
13 Th Comic Showroom VELES 2015

Zbog velikog interesovanja i činjenice da su mnogi ostali bez svog primerka, održaće se nova promocija u Novom Sadu strip albuma "Metanoja". Mesto i vreme održavanja su klub "Crna Ovca" (Kralja Aleksandra 10, pasaž pored Pariskog Magazina) u petak 12. jun u 20h.
Autor stripova koji se pojavljuju u albumu je Onirik Vanja Urukalo.
Pored ljubitelja pop kulture i stripa, ovi radovi se odnose i na sve one osobe koje su zainteresovane za procese samospoznaje, osvešćivanje nesvesnih predela psihe i nadprirodnih pojava,uz nezaobilazne začine maštovitih i snoviđajnih prizora.

U prilogu – klik OVDE - je katalog naših izdanja, u kojem se možete podsetiti šta ste propustili da nabavite, šta je trenutno aktuelno i šta planiramo da objavimo do kraja godine. A mi se nadamo da ćemo vam prirediti još  prijatnih  iznenađenja u ovoj godini.
Više informacija na sajtu www.rosencrantz.rs i na našoj Facebook strani.
Informacije o cenama, popustima i naručivanje putem emaila info@rosencrantz.rs

Nakon više od deset godina, izložba likovnog umetnika i karikaturiste koji je ostvario karijeru u stripu. Specijalni gost: Tjeri Žor, glavni urednik izdavačke kuće Delkur

Od 16. juna do 9. jula
Francuski institut, Knez Mihailova 31

Otvaranje: utorak 16. jun - 19h u prisustvu autora
Susret: sreda 17. jun - 18h
Izložba Gradimira Smuđe upisuje se u tradiciju predstavljanja autora francusko-belgijske škole stripa u Francuskom institutu u Srbiji.

Kompletan strip autor (crtač i scenarista), ilustrator u karikaturista Gradimir Smuđa rođen je u Novom Sadu 1954. godine. Prelazi u Švajcarsku početkom osamdesetih godina, gde za jednog galeristu vrši egzaktne reprodukcije velikih majstora impresionizma. Veoma svestran, radi kopije, slika na platnu, na drvetu, crta karikature... potom odlazi u Luku (Italija) gde radi kao profesor crtanja. Njegov strip serijal „Vinsent i Van Gog“ prethodi njegovom bavljenju stripom i autor do njega puno drži. Smuđa u tom delu demonstrira svoj talenat prikazujući zamišljeni nastanak Van Gogovih dela. Međutim, njegovo kopiranje holandskog genija nije puka demonstracija poznavanja tehnike ili stilska vežba, već svojevrstan omaž velikom umetniku. Nakon Van Goga, Smuđa prikazuje i druge velikane slikarstva... „Moja inspiracija nastaje iz misterije prošlosti, jer smatram da nije još sve otkriveno: postoji ta mračna strana istorije koju pokušavam da istražim u svojim imaginaranim putovanjima“, kaže Smuđa.

U albumu „Nit umetnosti“, devojčica u pratnji svog duhovitog mačka sukcesivno otkriva pećinu Lasko, leteće mašine Leonarda da Vinčija, Mikelanđelovu Sikstinsku kapelu, Direrovog zeca, Velaskezove Meninje... Ovaj izuzetni album poziva čitaoca da prati crvenu nit koja povezuje najveće majstore umetnosti. Spajajući neverovatnu slikarsku virtuoznost sa erudicijom, Gradimir Smuđa nas poziva na neverovatno umetničko putovanje: zahvaljujući njemu, Vato, Goja, David, Turner, Hokusai, Delakroa, Žeriko, Mone i impresionisti, Van Gog, Klimt, Šile, Magrit, Munk i Pikaso uvode nas u intimu svoje genijalnosti i oživljavaju pred našim očima veličanstvenost svojih dela.

Izložba je namenjena kako poznavaocima umetnosti tako i ljubiteljima stripa.

Ivana Smuđa, autorova ćerka, napisala je scenario za „Nit umetnosti“. Delo je na srpski prevela Olja Petronić.

SUSRET: sreda 17. jun - 18h
Francuski institut, Knez Mihailova 31

Gradimir Smuđa i izdavačka kuća Delkur
Autor i njegov francuski urednik Tjeri Žor, književni direktor Delkura, animiraće susret o Smuđinim serijalima, budućim projektima i novostima iz sveta Devete umetnosti u Francuskoj.

Obezbeđen je simultani prevod.

Branislav Glumac dodaje i sledeće: Kao prilog informaciji, 17/06 u 10h će u Francuskom institutu biti održano gledanje portfolia strip autora od strane glavnog urednika Delcourt, Thierry Joor. Raširi informaciju kako bi što veći broj umetnika došao, dobra je prilika!!!

Stripnjak Comics u ediciji Mini-Comics & Zines predstavlja ovoga puta i 2. ljetni broj Stripnjak fanzina. Kao i prošli i ovaj broj je osmislio, uredio i dizajnirao Kostja Ribnik koji je uz nekoliko kratkih osobnih tekstova autor i kratkog stripa "Štipouh".

Autori i autorice stripova/grafika o ovom izdanju su: Kostja Ribnik (BiH), Saša Perić (BiH), Mislav Rotim (Hrvatska), Pavel Pavela (BiH), Dragomir Križić (BiH), Tana Oshima (SAD/Japan) i Nina Hadžić (BiH).

Nina Hadžić je također i autorica naslovnice a na zadnjim koricama je i dodatni kolaž autora Fikreta Sikreta urađen od komadića reklamnih letaka raznih trgovačkih lanaca. Stripnjak Fanzin #2 u PDF formatu možete besplatno skinuti ovdje.

Štampano izdanje u ograničenom tiražu od 100 primjeraka bit će dostupno na www.stripnjak.com gdje se mogu pronaći i druga izdanja kao i prethodno besplatno izdanje Stripnjak fanzina.

U FOKUSU

Davne 1977. godine u strip magazinu „Tintin“ počele su da izlaze kratke priče o Torgalu, crnokosom Vikingu i njegovim avanturama širom Severa u neodređenom periodu Gvozdenog doba. Autori ovog stripa bili su scenarista Žan Van Ham (1939) i Gžegož Rosinski (1941). Sa svakom novom epizodom „Torgal“ je postajao sve popularniji da bi izrastao u jedan od najčitanijih i najprodavanijih serijala evropskog stripa francusko-belgijske škole. Prvi album „Torgala“ pojavio se 1980. godine kao jasan signal da je reč o uspešnom stripu (u to se vreme nije podrazumevalo da će svaki strip iz magazina biti publikovan i kao poseban album). Mada su Van Ham i Rosinski stvarali, zajedno ili sa drugim autorima, i nove stripove, ostali su verni „Torgalu“ i njegovim doživljajima pretočenim u (za sada) 29 albuma. Popularnost ovog junaka donela je i nekoliko „pobočnih“ serija albuma koji prate Torgala u vreme pre originalnog pojavljivanja ili neke od zapaženih aktera u njemu.

REČ KRITIKE

Prva knjiga Torgalovih doživljaja, u reprezentativnom izdanju (tvrd povez, oštar otisak u boji) „Darkwooda“ i  „Čarobne knjige“ počinje da prati ovog junaka hronološki (knjiga sadrži prve tri epizode), kako je to i u originalnim izdanjima, unoseći tako red u dosadašnje haotično objavljivanje serijala na ovim prostorima (kako u magazinima tako i albumima). U prvoj epizodi/albumu serijala „Osveta čarobnice“ upoznajemo Torgala Egirsona, zvanog „Sin oluje“, nepoznatog porekla, osuđenog, zbog ljubavi prema kraljevoj kćeri Arisiji, na sporu smrt od koje ga izbavlja, u zamenu za godinu dana poslušnosti, čarobnica Sliva, kraljica Ostrva Ledenih mora. U nastavku priče Torgal će srećno naći svoju dragu ali neće odužiti dug. U drugom delu ovog albuma je fantastična avantura „Umalo Raj...“ o varljivoj blagostanju i večnoj mladosti. Druga epizoda/album „Ostrvo Ledenih mora“ počinje otmicom Arisije i vikinškom poterom koja nalazi rudnik u kome robovi kopaju crno kamenje za grejanje podzemne palate tajanstvenih gospodara. Torgal otkriva da gospodare predvodi Sliva a ona mu, užasnutom, objašnjava da je „poslednje dete zvezda“, odnosno poslednji iz naroda koji je svemirskim brodom došao na Zemlju. Zaplet epizode/albuma „Tri starine iz zemlje Arana“ dovodi Torgala i Arisiju, sada već muža i ženu, u zemlju kojom vladaju Dobronamernici; tu će Torgal morati da se bori za svoju suprugu protiv „običnih“ ljudi ali i moćnika izvan svog vremena.

Prve epizode serijala otškrinule su vrata mnogih pripovednih linija koje će se, ma kako ovlaš skicirane, razvijati u narednim albumima. Otuda nedorečenost pa i neuverljivost pojedinih segmenata čije objašnjenje dolazi kasnije. Crtačka veština Rosinskog vidljivo napreduje iz table u tablu, kruta linija postaje mekša i slobodnija. Sveukupno, ova knjiga potvrđuje kvalitete i potencijale „Torgala“ kao vrsnog strip serijala prepoznatljive poetike i visokih standarda.