... Ukrštene umetničke rezidencije iz oblasti stripa u 2026. godini

     Francuski institut u Srbiji, Agencija KomunikArt i Međunarodni centar za strip i ilustraciju (Angulem, Francuska) raspisali su konkurs za Ukrštene umetničke rezidencije u oblasti stripa za 2026. godinu.

   U okviru ovog programa biće podržan stripski projekat u vidu umetničke rezidencije strip autorke/autora iz Srbije u Angulemu (Francuska) od 1. jula do 31. avgusta 2026. godine.

   Konkurs je otvoren do 29. maja 2026. godine u ponoć, a ime dobitnice/dobitnika biće objavljeno u prvoj polovini juna 2026. godine na sajtu Francuskog instituta u Srbiji.

   Dobitnica/dobitnik stipendije iz Srbije boraviće u Kući autora u Angulemu, gde će na raspolaganju imati opremljen smeštaj i atelje tokom trajanja rezidencije. Kuća autora je integralni deo Međunarodnog centra za strip i ilustraciju, koji u svom sastavu ima i Muzej stripa, izložbene galerije, arhiv, specijalizovanu biblioteku, Centar za dokumentaciju, knjižaru i bioskop. Od svog nastanka 2002. godine do danas Kuća autora ugostila je više od trista mladih talenata ili renomiranih stvaralaca iz Francuske i širom sveta.

   Detaljne propozicije konkursa i formular za prijavu dostupni su na internet strani:
   https://www.institutfrancais.rs/umetnicke-rezidencije-iz-oblasti-stripa-srbija-francuska/

   Za dodatne informacije, kandidati/kinje se mogu javiti putem e-mail adrese rezidencije@komunikart.rs .

   Pozivamo vas da se, ako ste zainteresovani i ispunjavate uslove, prijavite na naš konkurs.

   Takođe bismo vas zamolili da prosledite poziv onima koje bi konkurs mogao da zanima, ili objavite informaciju putem vama dostupnih kanala komunikacije.

  ... internacionalni festival stripa i fantastike

     11. SOMBORSKI INTERNACIONALNI FESTIVAL STRIPA I FANTASTIKE

          Program i satnica festivala:

          Ponedeljak, 11. maj 2026. godine
18,00 sati - Otvaranje Čitaonice stripova „dr Milan Mandić" i otkrivanje spomen ploče (prostorija udruženja, Sombor, Kralja Petra I br. 24 - pasaž pored,,Adiko banke")

          Utorak, 12. maj 2026. godine
18,00 sati - Otvaranje izložbe „Najbolje od Balkanske smotre" - priređivač Marko Stojanović (Muzej Podunavskih Švaba, Sombor, Zmaj Jovina br. bb)

          Sreda, 13. maj 2026. godine
19,00 sati - Proglašenje pobednika likovnog strip konkursa „Čuvari prirode - Eko-heroji u akciji (prostorija udruženja, Sombor, Kralja Petra I br. 24 - pasaž pored,Adiko banke")

          Četvrtak, 14. maj 2026. godine
19,00 sati - Veče sa Borisom Mišićem predstavljanje nove zbirke fantastičnih priča (Buda Bar, Sombor, Kralja Petra I br. 19)

          Petak, 15. maj 2026. godine
19,00 sati - Otvaranje izložbe savremenog italijanskog stripa - priređivač Danilo Bogdanović (Velika galerija Kulturnog centra,Laza Kostić", Sombor, Laze Kostića br. 5)

          Subota, 16. maj 2026. godine
10,00 do 20,00 sati - Sajam stripa i fantastike (Sokolski dom, Sombor, Venac Petra Bojovića 11)
12,00 do 13,00 sati - Radionica crtanja mangi, voditelji Sara i Ana Živković (Sokolski dom – 1. sprat, Plava sala, Sombor, Venac Petra Bojovića 11)
13,30 do 15,30 sati Gosti crtaju sa vama/za vas (Sokolski dom bivši Bife, Sombor, Venac Petra Bojovića 11)
18,00 do 18,30 sati - „Žene u savremenom stripu: perspektive i iskustva", razgovor sa Anom i Sarom Živković, Sarom i Silvom Dervanović, Slavicom Kupenkovom, moderator Stevan Puzić (Sokolski dom - 1. sprat, Plava sala, Sombor, Venac Petra Bojovića 11)
18,30 do 19,00 sati - „Strip bez granica: regionalna saradnja i povezivanje", učesnici Predrag Milić (Republika Srpska), Saša Paprić (Hrvatska), Danilo Bogdanović (Srbija) (Sokolski dom 1. sprat, Plava sala, Sombor, Venac Petra Bojovića 11)
19,00 do 19,30 sati „Strip kao 9. umetnost: između subkulture i savremene akademske prakse", razgovor sa Piom Nikolič, dr um. Draganom Kuprešanin i dr Vladimirom Popovim, moderator Stevan Puzić (Sokolski dom - 1. sprat, Plava sala, Sombor, Venac Petra Bojovića 11)
19,30 do 20,00 sati - Tribina posvećena savremenom italijanskom stripu, učesnici Bane Kerac, Moreno Buratini, Marčelo Manđantini, moderator Danilo Bogdanović (Sokolski dom sprat, Plava sala Sombor, Venac Petra Bojovića 11) 1.

          Nedelja, 17. maj 2026. godine
10,00 do 14,00 sati - Sajam stripa i fantastike (Sokolski dom, Sombor, Venac Petra Bojovića 11)
10,30 do 11,00 sati - „Fantastika danas: nova izdanja i savremena scena u Srbiji", razgovor sa Tihomirom Jovanovićem i predstavljanje izdanja udruženja „SCI FI" (Sokolski dom - 1. sprat, Plava sala Sombor, Venac Petra Bojovića 11)
11,00 do 11,30 sati - Predstavljanje nove slikovnice makedonske strip crtačice i ilustratorke, Slavice Kupenkove (Sokolski dom - 1. sprat, Plava sala Sombor, Venac Petra Bojovića 11)
10,00 14,00 sati - Otvoreno igranje Yu-Gi-Oh kartama (Sokolski dom bivši Bife, Sombor, Venac Petra Bojovića 11)
14,30 sati Svečano zatvaranje festivala (Sokolski dom bivši Bife, Sombor, Venac Petra

Organizator zadržava pravo izmene programa, satnice i mesta održavanja festivala u skladu sa epidemiološkom situacijom, vremenskim prilikama i drugim nepredviđenim okolnostima.

https://www.facebook.com/stripfestsombor

  ... i ‘Free Comic Book Day’

     I ove godine Bulevar Buks je deo velike porodice od preko 2000 prodavnica stripova koje širom sveta obeležavaju ‘Free Comic Book Day’. Tim povodom čeka nas Dan besplatnih stripova, 9. maja. Uz podršku i partnerstvo izdavačkih kuća Čarobna knjiga, Komiko, Veseli četvrtak i Lokomotiva obezbedili smo primerke stripova koji će biti podeljeni deci i mladima. Starije ljubitelje devete umetnosti čekaju popusti na kompletan asortiman izdavača i to: na izdanja Čarobne knjige 25%, a na sve ostale izdavače (već snižene) dodatni popust od 10%.

   Posebno nam je zadovoljstvo što ćemo istog dana proslaviti stotu epizodu ‘Stripovedača’ za koji svaki vrabac (koji čita stripove) na grani zna za to, a mi posebno volimo i poštujemo ono što rade naši drugari, poznavaoci iscrtanih kadrova i reči koje ih dodatno oživljavaju, maheri strip kulture, Dušan Majkić i Pera Klajić koji duže od pet godina vredno naglašavaju sve što vredi u ovoj umetnosti. Čast nam je što sa nama obeležavaju stotu epizodu svog podkasta o stripu, pa zato pravimo izuzetak i po njihovom izboru na kraju programa slušamo dva benda koje sa radošću primamo u goste - 16 Osam 23 i ELEKTROŠOK

     Program:

     9. maj:
19h / STOTI Stripovedač! Tema: “Zašto su nam potrebni superheroji?” Učesnici: Vladimir Popov, Stevan Subić, Milan Konjević, Petar Klaić i Dušan Majkić
20h / Nagradna igra: Stripovedač deli stripove publici
21h / Koncert 16 Osam 23 + Elektrošok

Vidimo se u subotu

  ... Rotari kluba - Veles

     23. aprila, u Likovnom salonu u Velesu, dodeljene su nagrade i priznanja sa uspešno organizovanog likovnog konkursa, koji tradicionalno sprovodi Rotari klub Veles.

   Konkurs je privukao veliki broj talentovanih učesnika iz više gradova širom naše zemlje. Stručni žiri, sastavljen od dokazanih profesionalaca u umetnosti, odabrao je najuspešnije, najtalentovanije, najkreativnije i najoriginalnije umetničke izraze, za koje su dodeljene odgovarajuće nagrade i priznanja.

   Izražavamo iskrenu zahvalnost svim učesnicima i podržavaocima ovog događaja.

   Ono što je od posebnog značaja je podatak da se grupacija  „STRIP CENTAR-STRIP MOŽE“ (nezavisna programska frakcija u okviru Strip centra Veles) javila  kao saradnik, organizujući SVOJU PRVU AKTIVNOST.

   U konkurenciji od 101 prijavljenog strip rada, najbolji u ovoj kategoriji su proglašeni:
   1. mesto Anđela Petruševska-Skoplje
   2. mesto podelile su Magdalena Marjanović iz Skoplja i Jasmina Jovčevska iz Velesa
   3. mesto za Marka Kupenkova iz Skoplja
       • Specijalna nagrada za strip ilustraciju pripala je Ikri Ahmed iz Ohrida.
       • Specijalna nagrada za najboljeg učesnika iz Velesa pripala je Tifani Mihajlovskoj
       • Specijalna nagrada za najmlađeg učesnika pripala je Kirilu Miloševskom iz Skoplja

   Rotari ostaje posvećen promociji mladih talenata i umetnosti. Grupa „STRIP CENTAR - STRIP MOŽE“ nastavlja  sa aktivnostima za razvoj i afirmaciju stripa u Makedoniji.

  ... Festival stripa za djecu i mlade

     Ogulin, Rijeka, Kravarsko 4.-8.5. 2026.

     Ponedjeljak 4.5.
Knjižnica i čitaonica Ogulin / 9h – BRANKA HOLLINGSWORTH - NARAvno STRIP!
Dječja kuća, Rijeka / 10h – DARIO KUKIĆ – OTKUD TI U MOM STRIPU?
Gradska knjižnica Rijeka / 11.30h – DARIO KUKIĆ - 6,7 NAČINA DA NACRTAŠ STRIP

     Utorak 5.5.
Dječja kuća, Rijeka / 10h – TIHOMIR TIKULIN TICO - ZONA CHUDNA
Gradska knjižnica Rijeka / 12.30h – TIHOMIR TIKULIN TICO - STRIPAONICA ZA POČETNIKE

     Srijeda 6.5.
Dječja kuća, Rijeka / 11.30h – KORIN HUNJAK - HEROJI SU SVUGDJE OKO NAS
Gradska knjižnica Rijeka / 14h – KORIN HUNJAK - KAD SE UGASE SVJETLA REFLEKTORA

     Četvrtak 7.5.
Dječja kuća, Rijeka / 10h – BRANKA HOLLINGSWORTH - NARAvno STRIP!
OŠ Slavka Kolara, Kravarsko / 10.15h – FRANO PETRUŠA - CRTA, PO CRTA I NIJE ME TRTA!
Gradska knjižnica Rijeka / 11.30h – BRANKA HOLLINGSWORTH - stripovska NARAcija

     Petak 8.5.
Dječja kuća, Rijeka / 10h – IVANA GULJAŠEVIĆ - SUPERJAJE
Gradska knjižnica Rijeka / 11.30h – IVANA GULJAŠEVIĆ - KADAR PO KADAR

Više o autorima i programima na https://www.facebook.com/jedandvastrip/

---

     Zagreb 4.-9.5.2026.

     5. do 9. Svibnja
Izlozi Knjižnice Bogdana Ogrizovića – JEDAN, DVA... STRIP! Izložba nagrađenih i pohvaljenih strip radova

     Ponedjeljak 4.5.
Knjižnica Tina Ujevića / 9h – ROBERT SOLANOVIĆ - STRIP ČAVRLJANJA
Knjižnica Voltino / 10h – FRANO PETRUŠA - CRTA PO CRTA, I NIJE ME TRTA!

     Utorak 5.5.
Knjižnica Tina Ujevića / 9h – IVANA GULJAŠEVIĆ – OSMISLI SVOG SUPER JUNAKA
Knjižnica Voltino / 11.00h – IVANA GULJAŠEVIĆ – STRIP U ELEMENTIΜΑ

     Srijeda 6.5.
Knjižnica Tina Ujevića / 9h – DARIO KUKIĆ – OTKUD TI U MOM STRIPU?
Knjižnica Voltino / 9:45h – TIHOMIR TIKULIN – ZONA CHUDNA
Elektrotehnička škola / 11h – DARKO MACAN – ZLOČIN JE SAN, A ŽIVOT JE KAZNA
Prirodoslovna škola Vladimira Preloga / 12.30h – DALIBOR TALAJIĆ - LAGANJE

     Četvrtak 7.5.
Knjižnica Tina Ujevića / 9h – TIHOMIR TIKULIN - ZONA CHUDNA
Knjižnica Voltino / 10h – DARIO KUKIĆ – OTKUD TI U MOM STRIPU?

     Petak 8.5
Knjižnica Tina Ujevića / 9h – BRANKA HOLLINGSWORTH -NARAvno STRIP!
Knjižnica Voltino / 9:45h – ROBERT SOLANOVIĆ - STRIP PO ŽELJI
Prirodoslovna škola Vladimira Preloga / 12.30h – IRENA JUKIĆ PRANJIĆ - STRIP DNEVNIK

     Subota, 9.5.
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića / 10h – STRIP DVOBOJ Goran Duplančić - Dario Kukić (sekundant Darko Macan)
Svečana dodjela nagrada i priznanja JEDAN, DVA... STRIP!

Više o autorima i programima na https://www.facebook.com/jedandvastrip/

  ... “Sve je počelo na Muo”

   U okviru manifestacije “Mačkovi dani”, koju je prošle godine pokrenuo Simon Vučković, a koja će sada imati svoje drugo izdanje – 5. svibnja se u Kotoru, u tamošnjoj Staklenoj galeriji, otvara izložba "Sve je počelo na Muo ili uvod u likovnu genijalnost Andrije Maurovića".

   Izložba kroz 22 tematska panoa pokušvla obuhvatiti što šire dijelove fascinantnog umjetnikovog opusa, od 20-ih pa do kraja 70-ih godina prošlog stoljeća.

   Dakle, ne samo Maurovića kao genijalca stripovne umjetnosti, nego i kao ilustratora, karikaturistu, slikara, crtača naslovnica za stotine i stotine knjiga, autora brojnih plakata, od političko-agitacijskih do filmskih...

   Na izložbi će se moći vidjeti i ponešto novootkrivenih "epizoda" iz njegova umjetničkog stvaralaštva, od vrhunskog arta do komercijalnih narudžbi kojima je Maurović tijekom svoje aktivne karijere zapravo bio “zatrpavan”.

   Za likovno oblikovanje izložbe angažiran je dizajner Zlatko Grgić, koji je i autor likovnog rješenja  naslovnog plakata.

   Grgić je u svom rješenju grafički povezao (zapravo "spojio") ribarsko mjesto Muo, mjesto rođenja, i Maurovića, sve pršti od dinamike, vizualnog bogatstva i "zaokruženosti".

   Fotografija Maurovića koja je korištena za plakat snimljena je 1961. godine, u vrijeme kada je umjetnik crtao “Gričku vješticu” za “Večernji list” i seriju svojih slikarskih stripova za “Plavi vjesnik”.

   Simon Vučković ima ideju da izložba “Sve je počelo na Muo ili uvod u likovnu genijalnost Andrije Maurovića” u narednim mjesecima bude postavljena i u drugim crnogorskim gradovima.

   Jedan od tematskih panoa na izložbi posvećen je Maurovićevim umjetničkim bavljenjem crnogorskom tematikom, a uključuje i jedan namjenski plakat, kao I dva “Izleta u prošlost” (za koje je scenarij napisao Rudi Aljinović).

  ... konferencija stripske umjetnosti 2026

      UTORAK, 5. Maj

Mjesna zajednica Muo
Prostorije Mjesne zajednice Muo
12h – Izložba kadrova iz stripa Norberta Noegebauera i Andrije Maurovića Grička vještica urađenom po priči Marija Jurić – Zagorka
Govore: Seda Vukašinović – predsjednica Mjesne zajednice Muo, Jovan Ristić – direktor Turističke organizacije Opštine Kotor  Alija Balta – restaurator izloženih kadrova stripa
12:20h – Šetnja Mulom od prostorija Mjesne zajednice Muo do rodne kuće Andrije Maurovića
Vode: Ilko Marović i Bruno Janković

Stari grad Kotor / prostorije Kulturnog centra
Staklena galerija Kulturnog centra
14h – Otvaranje izložbe „Sve je počelo na Muo ili uvod u likovnu genijalnost Andrije Maurovića“ Veljka Krulčića
Govore: direktorica Radmila Radulović i Veljko Krulčić

Multimedijalna sala Kulturnog centra
14:30h –  Monografija „Maurović od Mula do Mula“, njenih petnaestak promocija i tridesetak kompetentnih predstavljača
Govore: Veljko Krulčić i Mišo Krivokapić
15:30h – Iz riznice zanatskih tajni majstora stripa – upotreba linije
Govori: Simon Vučković
16h – Izazov Maurovićevog  genija (Neke metodološke napomene pri vrednovanju njegovog opusa)
Govori: Zoran Đukanović
17h – Promocija monografije “Maurović stripovi u boji”  u izdavaštvu „Više od stripa“
Govore: Alija Balta, Zoran Đukanović i Veljko Krulčić
18h – Maurović i Crna Gora: Likovne paralele
Govori: Luka Rakojević
18:30h – Maurović i evropska kultura
Govori: Srećko Gal
19:00h – Film u stripu Andrije Maurovića
Govori: Draško Đurović

Prateći program:
Omladinski klub Kotor
16:00 – 17:30h  Radionica crtanja stripa i ilustracije

      SRIJEDA, 6. Maj

Omladinski centar Tivat
17h – 18h – Radionica stripa i ilustracije
18h – Otvaranje izložbe slikarskih stripova Andrije Maurovića
Govore i druže se s prisutnima:  
– Alija Balta, restaurator izloženih stripova
– Zoran Đukanović
– Veljko Krulčić
–  Sabahudin Muranović

   Biografije predavača:
Veljko Krulčić je rođen 1962. god. u Puli, a živi i radi u Zagrebu. Novinar je i publicista. Važan dio njegovog publicističkog rada je – strip, gdje – po mišljenju kolega – ulazi u krug od nekoliko najvažnijih faktografa ove umjetnosti na našim prostorima. Bibliografija Krulčićevih napisa o stripu broji više od 1.500 tekstova. Priređuje tematske i samostalne izložbe o stripu u Hrvatskoj i u inostranstvu, piše scenarije (i producira) za dokumentarne filmove o stripu, učestvuje na festivalima, okruglim stolovima, drži predavanja… Prvi profesionalni tekst o stripu objavio je s nepunih sedamnaest godina. Njegova prva izložba stripa bila je posvećena tada pokojnom “novokvadratovcu” Emiru Mešiću, a koju je organizovao 1983. god. dok je  1984. god. objavio prvu strip-monografiju “Hrvatski poslijeratni strip”. Retrospektivnu izložbu Jugoslovenskog stripa u Parizu organizovsao je 1986.g. i uveo strip u muzej (izložba “Strip u Hrvatskoj 1867. – 1985.”, Muzejski prostor, Zagreb). Posebno se bavi djelom, likom i životom Andrije Maurovića: monografija “Maurović” 1986 god., spomenar “Mauroviću s ljubavlju” 2009. god, biografska hronika “Maurović: od Mula do Mula” 2023. god. Priredio je i uredio dvanaest knjiga s njegovim stripovima, te kao autor potpisuje niz zložbi koje su se dešavale u Beogradu, Kotoru, Novom Sadu, Celju, Sarajevu, Zelini, Ohridu, Virovitici, Zenici i Nišu.

Simon Vučković je rođen je 14.01.1975. u Kotoru gdje živi i radi. Bavi se dizajnom, ilustracijom, karikaturom, stripom, istorijom, edukacijom i organizacijom istog,… Glavni je inicijator osnivanja i predsjednik “Udruženja strip autora Crne Gore” koje je postojalo od 2001. do 2025. god.i art direktor budvanskog strip festivala “Stripovanje“ koji postoji od 2018. god. Vezano za strip i karikaturu uglavnom na prostoru bivše Jugoslavije, aktivan je preko 30 godina, kroz publikovanje radova u raznim štampanim i internet izdanjima, izložbe, pisanju teorijskih tekstova, priređivanju izdanja, predavanjima na radionicama i festivalima i konkursima od kojih je na nekim nagrađivan.

Zoran Đukanović je rođen u Beogradu 1955. god. gdje je živio i radio sve do 1991. god. kada se preselio u Amsterdam. Bavi se kritikom umjetnosti i esejima, posebno onim koje se odnose na stripsku kulturu. Posljednjih dvadesetak godina učestalo piše eseje za knjige stripa, monografije, albume i integralna izdanja. Stotine njegovih eseja i kritika objavljeno je u preko pedeset dnevnih i nedjeljnih listova, strip revija i časopisa za kulturu i književnost na našem i stranim jezicima od kojih je posebno vrijedno izdvojiti beogradski nedjeljnik Vreme, NIN, YU strip magazin, Stripoteku, Kvadrat, Bosonu i blog Strip vesti, a od izdanja na stranim jezicima američki Classic Comics Press i The Comics Journal, kao i s britanski Broken Frontier – Exploring The Comics Universe. Objavio je knjigu eseja o stripu Tomas Man ili Filip K. Dik, monografiju Ken Parker i priredio više knjiga, zbornika i temata, među kojima i Poetiku stripa. Na festivalu Balkanska smotra mladih strip autora u Leskovcu, 2025. g. dobio je nagradu “Nikola Mitrović Kokan” za doprinos srpskom stripu i ukupnu djelatnost na polju devete umjetnosti.

Alija Balta je rođen u Visokom 1958. god., a živi i radi u Sarajevu. Bavi se likovnom umjetnošću, grafikom, dizajnom, digitalnom restauracijom stripova i njihovim izdavaštvom. ALU Odsjek grafike, završava 1988. god. u klasi prof. Dževada Hoze. Kod istog profesora završava i postdiplomske studije 1998. god. Član je ULUBiH-a od 1998. god. gdje aktivno do danas učestvuje u radu Udruženja i u njenim radnim tijelima. Predsjednik je i glavni urednik Udruženja prijatelja stripa „Više od stripa“ koje ima aktivnu izdavačku djelatnost od koje je posebno vrijedno izdvojiti dvanaest brojeva časopisa „Bosona“ koja izlazi od 2015. god. i dvije monografije stripa poznatog likovnjaka Andrije Maurovića: „Grička vještica“ i „Maurović, stripovi u boji“.

Luka Rakojević je rođen 1991. god. u Nikšiću. Na Fakultetu umjetnosti koji je u sklopu Univerziteta Donja Gorica je završio sve nivoe akademskih studija iz oblasti teorije umjetnosti 2022. god. kada je doktorirao s temom „Zemlja stripa (iz)van sebe“. Držao je predavanja po pozivu u mnogim institucijama širom Crne Gore. Učesnik je više međunarodnih naučnih skupova u zemlji i regionu i dobitnik studentskih i omladinskih nagrada. Objavljivao je u časopisima: Pogled, Camera lucida, Ars, Humanističke studije, Athanatik, Glasnik (Biblioteka Podgorica), Konteksti kulture, Odzivi, Vaspitanje i obrazovanje,… Autor je dvije knjige o stripu: „Crteži i borbe“ i “Bilješke dokolice”. Od 2022. g. vodi radionicu Kvadrat u organizaciji JU Narodne biblioteke „Njegoš“ iz Nikšića.

Srećko Gal je rođen 1947. god. u Zagrebu. Bavi se karikaturom, stripom, ilustracijom, animiranim i igranim filmom, slikarstvom, grafikom,… Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studije povijesti, umjetnosti i komparativne književnosti. Živio je i radio u više gradova po svijetu, od rodnog grada, Pariza, Njujorka, Herceg Novog – a sada je to na relaciji Nikšić-Radovići. Profesionalni rad počinje u zagrebačkom Studentskom listu 1963. god. Svoje radove je zatim objavljivao u novinama:  Vjesnik, Večernji listu Polet, Plavi vjesnik, Tlo, Borba… Nakon završenih studija selidbom u inostranstvo 1972. god. počinje da radi za: The New York Times, Penthouse, Playboy, Variety, Ms., Esquire, Avant-Garda,… Posebno je vrijedno još pomenuti da je svoje dugogodišnje iskustvo i zanimljive dijelove života sažeo kroz autobiografski strip The Noble Gall.

Draško Đurović je rodjen 1962. god. u Podgorici gdje živi radi. Završio je Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu, odsjek filmske i Tv režije 1992. god, a magistrirao interaktivni dizan na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2015. god. Predavač, a zatim vanredni profesor je na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju od 2006. god. Radeći na filmu i televizijama u Crnoj Gori i Srbiji, snimao je muzičke spotove, reklame i igrane filmove. Njegovi kratki filmovi nagrađeni su na raznim takmičenjema koja su se dešavala u Beogradu, Skoplju i Floridi. Dugometrazni igrani film As Pik – loša sudbina sa Holivudskom zvijezdom Michaelom Madsenom bio je 2013. god., prvi crnogorski kandidat za Oskara za strani film. Inspirisan istim projektom autor je monografije „As Pik – prvi ka Oskaru“. Objavljivao je ilustracije i kratke stripove za više listova od kojih je vrijedno izdvojiti dnevni list Pobjeda, Omladinski pokret i Univerzitetska riječ.

Sabahudin Muranović Muran je rođen 1968. god. u Prijepolju gdje živi i radi. Bavi se slikarstvom, grafikom, ilustracijom, karikaturom i stripom. Njegovo primarno zanimanje je frizer. Od njega nije odustao iako ima kapaciteta da se u potpunosti posveti umjetnosti. Stripom se ozbiljnije počinje baviti nakon 90-ih godina kada je pobijedio na konkursu lista Danas gdje počinje da objavljuje novinske stripove po kojima je najviše poznat kao i u listovima Divan i Polimlje. Njegov prostor publikovanja rada su uglavnom zemlje Zapadnog Balkana gdje je bio učesnik u programima mnogih festivala stripa. Više puta je nagrađivan za svoj rad. Objavio je nekoliko izdanja stripa realističkog žanra za izdavačke kuće Forma B, Rozengrac i Sistem komiks. U svom gradu pokrenuo je i Školu stripa, karikature i ilustracije pod nazivom „Mebijus“.

Moderator – Jana Vasiljević koja se potpisuje sa pseudonimom „Impton P.“ je rođena 2000. god. u Kotoru, a živi i radi u Herceg Novom. Interesuje se za umjetnost uopšte i bavi se književnošću, ilustracijom, digitalnom umjetnošću, animacjom, stripom,.. Srednju školu je završila u Ašford školi koja se nalazi u Kentu u Engleskoj, a fakultet na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici. Od njenog rada na stripu, posebno je vrijedno istaći fanzin „Proces – kraj“ iz 2024. god.

kckotor.me/2026/04/27/mackovi-dani-konferencija-stripske-umjetnosti-2026/

  ... novo strip izdanje domaćih autora

   Nama zanimljiv, a nadam se da će biti i publici, jer je još jedna adaptacija književnog dela, ovoga puta Branislava Jankovića. U pitanju je njegova trilogija o detektivu Jevremu Utviću.

   Mi smo "stripovali" prvu knjigu - Vetrovi zla.

   U jednom albumu adaptirali smo prvu knjigu, tako da čitaoci neće čekati godinama na nastavke, kao što je to bio slučaj sa Konstantinovim raskršćem ili Dugim noćima, Dejana Stojiljkovića.

   Za adaptaciju druge dve knjige odlučićemo se na osnovu prodaje ovog albuma.

   U adaptaciji je učestvovalo tri autora.

   Glavni autor je Milan Uvrtačev, on je i scenarističku adaptirao roman, a strane na kojima se u flešbekovima upoznajemo sa glavnim junakom, na specifičan način radili su Aleksa Gajić i Milan Mišić.

  ... ŠTAMPANA INICIJATIVA: STRAVIŠA + R.E.M.!

   STRAVIŠA je STRAVA, samo manji i u štampi! STRAVIŠA je zbornik prvih sedam zinčića Filipa Stankovića, nastalih tokom ZIN MENJAŽE, inicijative mreže STRIPOID!

   Šta je “Zin menjaža?”
   “‘Zin menjaža’ jedan je od prvih projekata mreže STRIPOID u okviru kog su učesnici poštom slali jedni drugima fanzine A7 formata. Predstavljaju zabavan način prenošenja različitih tema i ideja. Od aprila 2024. do sada, autori su napravili preko 30 sveščica kroz koje su predstavljali svoje ilustrovane memoare, prepričane snove, ideje za aktuelne i predstojeće projekte, likove iz svojih stripova, minijaturne časopise, pa čak i recepte za kolače!”

   Stravišu možete da naručite SADA, s obzirom da je izašao još u martu. Neki od vas iz zin menjaže uveliko ste je dobili u sandučetu, pa zato kasnim sa najavom, jer sam želeo da vas iznenadim pri otvaranju. Evo u čemu je, međutim, fora - morate da naručite SVA ČETIRI BROJA UNAPRED, dakle STRAVIŠU no. 1-4! Ne, ne možete da birate “samo jedan”, ne mogu dva, ne mogu tri. Da li će biti još brojeva nakon četvrtog? Ne znam.

   Tu je takođe i R. E. M.: RANDOM EXCESS MEMORIES, fanzin izdat u saradnji sa mrežom STRIPOID. Za razliku od prethodnih zajedničkih poduhvata, koji su rađeni namenski na zadatu temu, ovo izdanje sabira stripove rađene za različite konkurse. Igrom slučaja, uprkos tome što su pretežno poslati na više različitih mesta, neke od priča podudarale su se tematski, te su izdvojene za ovo (iz)vanredno izdanje. U pitanju je naučnofantastična antologija na engleskom, u kojoj je učestvovalo šest autora na četiri različita stripa.

   Stravišu možete da naručite putem Instagrama radionice ili na mejl Z!N-a - zin (majmunče) bralestudios (tačka) com. R.E.M. možete takođe, kao i putem Instagrama Stripoida.

   Tiraž je ograničen za oba izdanja.

   Prijavite se na naš bilten kako biste ostali u toku.

  ... Balkanska smotra mladih strip autora

   Ove godine „Balkanska smotra mladih strip autora” održaće se dvadeset i osmi put od 26. do 28. juna 2026. u Leskovcu.

   Pozivamo vas da učestvujete slanjem stranica stripa i/ili ilustracija u 300 DPI putem e-mejla za štampanje i izlaganje, nakon čega ćete dobiti katalog i zahvalnice za učešće.

   Ako ste mlađi od 30 godina i sa Balkana možete dobiti nagradu za strip crtež, ilustraciju ili scenario. Ako ste stariji ili ste iz bilo kog drugog dela sveta, bićete uključeni u revijalni digitalni deo izložbe.

   Možete slati već postojeće radove, sem ako nisu već bili izlagani na našem festivalu.

   Na festivalu je 2025. godine učestvovalo 3173 autora iz 52 zemlje sveta.

Krajnji rok za slanje radova na
balkanska.smotra.stripa@gmail.com
je 01. maj 2026.

Festival ima veb stranicu na:
www.bsmsa.rs

  ... in Strip.art.nica Buch

   Spoštovani!

   Strip.art.nica Buch je specializirana trgovina s stripi z 22-letno tradicijo. Nudimo več kot 10.000 naslovov v slovenščini, hrvaščini in srbščini ter po naročilu tudi iz celega sveta.

   Smo založnik Mikija Mustra ter deloma Tomaža Lavriča in Zorana Smiljanića.

   V četrtek, 23. aprila bo Strip.art.nica
   odprta od 10:00 do 22:00.

   Od 19.00 do 21.00
   bosta v knjigarni Zoran Smiljanić in Igor Ribič podpisovala in risala v svoje stripe, kupljene na ta dan.

   Komplet treh integralov stripov Dekalog z originalno risbo Tomaža Lavriča bo znižan za 30%, pri nakupu knjig založnika Buch nad 300 eur bomo nudili 10% popusta, nad 500 eur 20%, nad 1.000 eur pa tudi trepljanje po ramenih.

   Za stripe Mikija Mustra ni popustov.

   Lep pozdrav!

   Aleksander Buh
   www.stripi.si

  ... zinboyz!

   STRAVA #72 - APRIL, 2026 -  Kreće “KILLBOYZ”, koji potpisuje dobro poznato ime fanzina - Isidora Cerovac! Debitovala je u fanzinu pre par godina sa “Substitute mage” naslovom.

   O stripu:
   "U neumoljivom prostranstvu Oriona, četiri neočekivana saveznika udružuju se kako bi pronašli drevni artefakt pre nego što ga zloglasni Vajs Korp dođe u ruke. Boreći se protiv zveri i otkrivajući tajne, oni stvaraju impozantan tim, suočavajući se sa opasnošću zbog obećanog bogatstva. Dobrodošli u Orion, gde sreća prati hrabre, a opstanak zahteva jedinstvo!"

   O autorki:
   Isidora Cerovac je rođena 16. septembra 2001. godine. Nakon što je završila smer za dizajn tekstila u Novom Sadu, odlučila je da se potpuno posveti crtanju i pisanju stripova. Njeno najnovije delo, manga “Substitute Mage”, brzo je stekla popularnost i rasprodana je u nekoliko meseci.

   U ostatku fanzina - Ivana Havran nastavlja “Borka”, Nađa Tiodorović “Babarogu”, Darko Macan “Uliksa”, i tu je “Spiral Highway”, kao i uvek.

  ...27-29. april 2026. - Trg Sv. Save 11, 31000 Užice, Serbia

   Program Užičkih strip susreta:

   Ponedeljak, 27. April od 12 do 16 časova:
* kreativne radionice škole stripa, animacije i koncept arta “đorđe lobačev”
   Od 19 časova
* Svečano otvaranje festivala
* Proglašenje pobednika na konkursu za najbolji strip kaiš
* Otvaranje izložbe “Strip u Dečjim novinama – počeci (1957–1964)”
Gosti autori izložbe Vesna Ćurčić i Borisav Čeliković
   Od 20 časova
* Promocija Srpskog centra za strip i animaciju iz Novog Sada
   Od 21 čas
* Promocija monografija “Nikad robom” i ''Od Buina do Marvela i Diznija'',
Gost autor Borisav Čeliković

   Utorak, 28. April od 12 do 16 časova
* Kreativne radionice škole stripa, animacije i koncept arta “Đorđe Lobačev”
   Od 19 časova
* Promocija Međunarodne strip kolonije “Raška” i stripa o Milunki Savić, gosti Danijela Matović i Sabahudin Muranović Muran
   Od 20 časova
* Promocija izdanja izdavačke kuće “Forma B” i stripa “Car Dušan”
* Promocija izdanja izdavačke kuće “System Comics”
  Vetrovi zla i Utabanom stazom
  Gosti: Igor Marković, Aleksa Gajić, Milan Uvrtaćev i Sara Novaković

   Sreda, 29. April od 12 do 16 časova
* Kreativne radionice škole stripa, animacije i koncept arta “Đorđe Lobačev”
   Od 19 časova
* Panel “U susret 20 godina Vekovnika” i promocija stripova “Akiko” i “Kravi krst”, gost Marko Stojanović
   Od 20 časova
* Promocija izdanja izdavačke kuće “Veseli četvrtak” i panel “Jugoslovenski kult Zlatne serije”
* Panel “Čudesni svet mangi”, gosti Dragan Jovanović (Darkwood) i Marko Stojanović

Svakog dana festivala štandovi izdavačkih kuća Darkwood, System Comics i Forma B

Organizator zadržava pravo izmene programa.

https://www.facebook.com/events/1007482751610002

  ...Vol. XXI #102-106

   Balon (Vol XXI #102-106) otvara ponajbolja epizoda Titani napadaju serijala Lun kralj ponoći (Milanović/Lebović) Evo šta veli scenarista: "Tada (u pitanju su osamdesete godine prošlog veka) mi je do ruku došla sveska, čini mi se Stena Lija, Kako pisati stripove na Marvelov način (How to write comics the Marvel way) pa, što da ne, hajde jednog Luna da uradim marvelovski. Rezultat je prevazišao sva očekivanja. Poslao sam 5,6 strana kopija tabli sa prevedenim tekstom Dag Menču, tada jednom od vodećih pisaca za Marvel i on mi je odgovorio, pa vi možete pisati za Marvel. Posle sam saznao kako su urednici Marvela maltretirali pisce a sam Dag je napustio Marvel nakon svađe sa Džoe Šuterom jednim od glavešina". Balon nastavlja da objavljuje serijal Crni Roko (Štivičić/Peternelj) nastao na osnovu tv serije koja je počela da se prikazuje 1971. godine na RTV Zagreb, u okviru JRT-a. Kada je serija reprizirana osamdesetih godina, bila je to inicijalna kapisla i za kreiranje stripa "Crni roko".

   Dvostruka igra naslov je epizode iz serijala Veliki Blek dinamičnog dua Ivanović koju možete pročitati u novom Balonu. Ova epizoda se formatski razlikuje od ostalih iz serijala jer je rađena na velikim tablama (četiri kaiša sa čak 12 prizor-polja). Nema povratka sa Elbe je strip Dragana Bosnića koji objavljujemo uz još jedan njegov sf strip Posle četvrte smrti. Bosnić je prvi likovni umetnik u Srbiji koji je magistrirao na stripu. Iz serijala Iv Rokatanski Dragana Lazarevića, poznatog kao de Lazare, novi Balon objavljuje album epizodu, istinsku enigmu pod naslovom Svedok a tu je, kao dodatak, i kratki strip o detektivu (private eye) Guletu Giliću. De Lazare je jedan je od začetnika trenda rada stripara iz Srbije u Francuskoj.

   Kakav bi to bio enciklopedijski strip magazin posvećen domaćim autorima da u njemu nema Bernarda Panasonika koji traži firtućke i seća se Sabonija. Autor Zoran Janjetov je naslednik francuskog majstora Žana Žiroa - Mebijusa na serijalima o Džonu Difulu, prvo kao kolorista, zatim i kao crtač. Čika Đorđe od milja nazvan pionir domaćeg stripa Đorđe Lobačev, jedan je od najznačajnijih autora u istoriji srpskog i jugoslovenskog stripa. Balon objavljuje njegov strip Sindbad Moreplovac. Dve hiljade tabli nacrtao je Srđan Nikolić Peka Strip Iza crnog sunca je objavio 2017. godine. Albume Odesa (dva albuma) je uradio za belgijskog izdavača Kasterman objavljenih u 22 zemlje. Balon donosi jedan Pekin kraći strip. Milenijum2000 je bio naslov rubrike u Galaksiji ( objavljivana 1998-2002) Za crtanje je bio zadužen Dragan Pavasović a par tabli ovog serijala zatvara Balon #102-106.

   Balon, 300+ stranica, ofset štampa, b5 formata, košta 1.000 din.

   BALON, Enciklopedijski strip magazin, est. 1993.
   Gospodar Jovanova 21/4, 11158 Beograd,
   tel.062/306.033 balon.strip@gmail.com
   https://www.facebook.com/balonstripmagazin

  ...IN MEMORIAM: Herman Ipen, čuveni belgijski strip autor (17. jul 1938 – 22. mart 2026)

   Svijet ide ka Džeremaji

   Kako se u Crnoj Gori kao izgubljenom raju polako u 21. vijeku budi interesovanje za film i strip, odlazak jednog od najvećih majstora svjetskog stripa, čiji se radovi protežu od 60-ih godina prošlog vijeka do danas, Belgijanca Hermana Ipena, predstavlja razlog da to registrujemo u sredini koja je odrasla na Mirku i Slavku i Zagoru.

   Ako ste se malo bolje razumjeli u strip kao prvi narativni medij za raju, prije radija, TV i filma, onda nijeste preskakali Politikin zabavnik i Stripoteku, revije iz sad već mitske „tamnice naroda SFRJ“. Možda nijesam siguran da su „bajadera“ ili „pepsi cola“ bile boljeg ukusa nego danas, ali sam siguran da je strip kao produkt mrskog Zapada u koji smo se u međuvremenu nesretno zaljubili, jer se iz Amerike čitao Princ Valijant a iz Evrope Bluberi i Komanča, bio neuporedivo kvalitetniji, emotivniji i uzbudljiviji doživljaj nego današnji stripovi super heroja. To je tako, iako nijedan od ovih strip junaka nije letio iznad oblakodera, što se danas smatra kao prvim uslovom da prodate strip album ili kartu za film.

   Posebnost

   Herman Ipen je zahvaljujući strip reviji „Spirou“ počeo još 60-ih da crta Jugurtu i Komanču sa scenaristom Mishelom Gregom da bi sam nastavio da stvara jednog od najautentičnijih likova stripa u Evropi, Džeremaju, i njegovog najboljeg druga Kurdija Meloja. Njegov posljednji serijal „Tornjevi Boa Morija“ ovdje neću komentarisati jer posebnost i emocionalna uzbudljivost Komanče i Džeremaje je nedostižna u jednom svijetu koji se, overdoziran željom za moći i krkanlukom, nikada nije dovoljno najeo i nakupovao, ali nije prestao da se zabavlja stripom, pretvarajući ga u kućno zadovoljstvo kroz TV serije.

   Kultna serija „Last of us“ omaž je Hermanovoj Džeremaji koji tumara po srušenoj civilizaciji koja se još dimi od 3. svjetskog rata, kako danas Džeremaja izgleda kao uvertira za ono što dolazi poslije početka sukoba na Bliskom istoku, ako se bude razvijao po planu da je bolja apokaliptična spaljena zemlja nego zeleni pejzaži sretne planete.

   Crtački stil u Komanči nije tako precizan kao Moebijusov Bluberi, ali ima momenat koji se tamo drugačije tretira. Avantura je uvijek u prvom planu, ali kod Hermana su odnosi, zločin i kazna prvi put tretirani kao ljudski problemi. Ono što Živko Nikolić, prema Radojičićevoj anegdoti, nije nikad ukapirao, ko sahranjuje ubijene i poginule u filmovima akcionog žanra, ovdje je prvi put taj fenomen prisutan, postoji žalost i osjećaj krivice za ubijenima. Iako ih ni tu niko ne leleče, ali osjećaj griže savjesti ipak postoji. Postoji zločin ali prvi put postoji kazna.

   Zahvaljujući najpoznatijem Jugoslovenu u svijetu devete umjetnosti stripa, Sarajliji Ervinu Rustemagiću, preminulom prošle godine, izdavao je preko njegove firme Strip Art, stripove, Sarajevo Tango, te albume Tornjevi Boa Morija, da bi Ervin producirao usred Holivuda seriju „Džeremaja“ 2002. sa sve Lukom Perijem, junakom serije „Beverli Hils“ u ulozi „Džeremaje“.

   O uticaju stripa Džeremaja, čiji album Omnibus preporučujem, na film Džordža Milera „Mad Max“, koji je u kinematografiju ušao te 1979. godine, da bi 2016. bio nominovan za Oskara za režiju, ne treba govoriti, ali treba provjeriti, jer već u Drumskom ratniku iz 1981. svijet koji se raspao zbog vjerske i rasne mržnje i želje za naftom, koja vam na kraju ne treba ništa kad ćete ionako jahati mazgu ili mi magarca, izgleda isti.

   Kraj istorije

   Svijet u kojem se kao šefovi izolovanih preživjelih plemena pojavljuju razni ludaci, klovnovi, ubice i manijačni bogataši govori da je vrijeme Džeremaje i „Mad Max“ već tu i da ga gledajući TV svaki dan živimo, jer je postapokalipsa SAD. Ni sam Herman nije mogao pretpostaviti koliko će brzo prozvati kraj istorije kad je te 1979. počeo da crta četkicom i vodenim bojama sve te likove koji lutaju kroz magične predjele ruševina, šuma, jezera i pustinja. U tih 42 izašla albuma ima garantujem 42 dugometražna igrana filma… da neko samo postavi kameru kako je to Herman nacrtao i iskadrirao.

   Pričanje priče, likovi, sjenke, kadriranje, uglovi i montažni raspored crteža na table prestavlja čisti film bez pokreta i muzike, što je i Roman Polanski primijetio kad je uzeo prvi strip Džeremaje u ruke, pa ga zato preporučujem svima koji vole roman i film kao narativni i estetski meta žanr, a koji žele da pobjegnu od malo uzbudljivijeg prenosa plenarne sjednice. Jer stari majstori odlaze a junaka plenarnih sjednica će biti, bojim se i sve više.

   Herman Ipen, počivaj u miru, svijet ide ka Džeremaji.

   (Autor je filmski reditelj i predavač na FDU Cetinje)

   Objavljeno: Pobjeda, Podgorica, 30.03.2026.
   www.pobjeda.me/clanak/svijet-ide-ka-dzeremaji

   Draško Đurović rođen 1962. god. u Podgorici gdje živi radi. Završio je Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu, odsjek filmske i TV režije 1992. god, a magistrirao interaktivni dizan na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2015. god. Predavač a zatim vanredni profesor je na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju od 2006. god. Radeći na filmu i televizijama u Crnoj Gori i Srbiji, snimao je muzičke spotove, reklame i igrane filmove. Njegovi kratki filmovi nagrađeni su na raznim takmičenjema koja su se dešavala u Beogradu, Skoplju i Floridi. Dugometrazni igrani film As Pik – loša sudbina sa Holivudskom zvijezdom Michaelom Madsenom bio je 2013. god., prvi crnogorski kandidat za Oskara za strani film. Inspirisan istim projektom autor je monografije „As Pik – prvi ka Oskaru“. Objavljivao je ilustracije i kratke stripove za više listova od kojih je vrijedno izdvojiti dnevni list Pobjeda, Omladinski pokret i Univerzitetska riječ. Trenutno snima igrani film „Zaliv“, sa poznatom zvijezdom Beri Lindona i Kabarea, Marizom Berensom u Kotoru, Perastu i Budvi. Povremeno napiše neku recenziju o stripu.

  ... Komikaze izdanje, Impuls i međunarodno gostovanje

   NAJAVA: KOMIKAZE IZDANJE, IMPULS I MEĐUNARODNO GOSTOVANJE

   Zagreb, travanj 2026. – Komikaze najavljuju izlazak novog, 71. broja webzine izdanja te nadolazeće programe na festivalima u Bologni i Rijeci.

   NOVO WEB IZDANJE: KOMIKAZE 71
   15. travnja 2026.

   Novi broj webzina okuplja 12 autora i autorica iz 7 zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Italije, Belgije i Francuske.
   Link INFO: https://komikaze.hr/strip-webzine-komikaze-71/
   Link izdanje: https://komikaze.hr/issue/71/

    Autori i autorice: Laura Nomisake, Katarina Fabijanić Čačić, Sandra Grbić, Grga Grešnik, Antoine Erre, Korin Hunjak, Marlene Agis Sheynin, Petja Kolenko, Brejndemidzu, Gabrijela More, Menestrra i Ivana Armanini.

    * Napomena za čitanje: Webzine je optimiziran za gledanje na velikim ekranima (desktop i tableti).
      Prijevod stripa se nalazi ispod kratkog dvojezičnog opisa autora.

---

   COMICS CORNER / BOLOGNA CHILDREN'S BOOK FAIR (BCBF)
   13. - 16. travnja 2026.

   Komikaze sudjeluju kao pozvani gosti na Comics Corneru - prostoru posvećenom stripu u srcu festivala Bologna Children's Book Faira (BCBF), koji okuplja više od 100 strip izdavača iz 30+ zemalja. Na cijelom festivalu se očekuje oko 30.000 profesionalaca iz 100 zemalja.
   Lokacija: BolognaFiere, Hala 30, Štand D30 / E29 / F27
   Link: https://komikaze.hr/bcbf-bologna/

---

   IMPULSE FESTIVAL / RIJEKA
   18. - 25. travnja 2026.

    U sklopu Impulse festivala u Rijeci, Komikaze gostuju s radioničkim i izložbenim programom.
   18.4. (Exportdrvo): Komikaze štand (10:00 – 18:00h) u sklopu sajma ploča
            Radionica Exquisite corpse (13:00 – 14:00h)
   19.4. - 25.4. (SKC Galerija): Izložba: XXL Komikaze / Omotnice strip albuma (2003. - 2025.)

   Link: https://komikaze.hr/impulse-festival-rijeka/

   Program Komikaze 2026. je podržao Ured za kulturu i civilno društvo grada Zagreba i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

   Kontakt: komikaze5000@gmail.com
   Web: https://komikaze.hr/

  ... Promocija strip albuma

   VEDAD ŠABANADŽOVIĆ

   PRIČE IZ LIMBA

   PROMOCIJA STRIP ALBUMA

   subota 18.04.2026. u 19:00 h

   Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina Sarajevo
   (Austrijska kuća Sarajevo)
   Adresa: Patriotske lige, Ciglane, park Kemal Monteno

   Centar kulture i mladih Opcine Centar Sarajevo
   www.centerkulture.be

   Dragi moji/e, pozivam Vas na promociju mog strip albuma koja će se održati 18.04.2026. u 19h u Evropskoj kući kulture i nacionalnih manjina Sarajevo (bivša Austrijska kuća) u organizaciji Centra kulture i mladih Općine Centar.  Ako ste u prilici dođite da se družimo.

   https://www.facebook.com/...

---

PROMOCIJA STRIP ALBUMA ‘’PRIČE IZ LIMBA’’
VEDADA ŠABANADŽOVIĆA

CKM Redakcija

JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo vas poziva na promociju strip albuma «Priče iz Limba » autora Vedada Šabanadžovića.

Promocija će biti održana u subotu, 18. aprila 2026. godine u 19:00 h u Evropskoj kući kulture i nacionalnih manjina Sarajevo (Austrijska kuća Sarajevo)  u ulici Patriotske lige, park Kemal Monteno (naselje Ciglane).

Promotor će biti renomirani sarajevski strip umjetnik Majo Pavlović, a organizator promocije je JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo.

Vedad Šabanadžović  je rođen u Sarajevu, 28.04.1981. godine, gdje je završio Drugu gimnaziju, a potom diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo).

Osim stripom, bavi se i ilustracijom, karikaturom, animacijom… Stripovi i karikature su mu izlagani u Legnici (Poljska), Luzernu (Švicarska), Makarskoj ,Rijeci, Zagrebu (Hrvatska), Beogradu, Kragujevcu, Leskovcu, Valjevu (Srbija), te Banjaluci, Bihaću, Mostaru i Sarajevu (BiH)…

Radovi su mu objavljivani u raznim zemaljskim i internet publikacijama, izdvojit ćemo samo neke:  Komikaze 19 (webzin, 2008.), ZBiRKA- radovi bosanskohercegovačkih strip autora (Agarthi comics, 2013.), Vojvodanski strip br.2 (Rosencrantz, 2015.), Eukids (časopis za djecu, 2015-2018.), Tragovima: multimedijalna zbirka (2018.), Plima: multimedijalni artzin 2019., Kreator 37 (Makedonska strip revija, 2025.)…

Od nagrada može izdvojiti drugo mjesto na konkursu Stripopeke za Najbolju strip ilustraciju 2008. Za karikaturu pod nazivom Monopol osvojio drugo mjesto (08.12.2010.) na konkursu „Crtežom protiv korupcije” koje je organizovao Transparency International BiH. U na Drugom valjevskom strip festival (2018.) dobio nagradu za pripovijedanje za strip “Život je bajka”, a strip “Sedam minuta” na 17. Međunarodnog salona stripa SKC Beograd (2019.), nagraden od strane sponzora festivala izdavačke kuće Forma B Publishing House, Beograd.

Živi i radi u Sarajevu. Bibliotekar je u JU “Deseta osnovna škola” Ilidža u kojoj izmedu ostalog podučava djecu stripu, animaciji i filmu.
“Priče iz Limba” su njegov prvi samostalni strip album.

https://centarkulture.ba/promocija-strip-albuma-price-iz-limba-vedada-sabanadzovica/

  ... 29. CRŠ Zagreb Comic Con je tu

   Očekuju vas tri dana prepuna panela, promocija novih izdanja, radionica, potpisivanja, crtanja i druženja s autorima, uz bogat popratni program. Ulaz na sva događanja je besplatan!

   Vidimo se u Akademiji likovnih umjetnosti

   https://zagrebcomiccon.com/

     PREDVORJE crtanje i potpisivanje

PETAK, 17. 4. 2026.
17:00-18:45 - Goran Delić, Milorad Vicanović Maza, Gabriele Von Borstel, Peter Eickmeyer, Fernando Dagnino, Jean-Pierre Pécau

SUBOTA, 18. 4. 2026.
11:00-12:45 - Fernando Dagnino, Jean-Pierre Pécau, Declan Shalvey, Milorad Vicanović Maza
13:00-14:45 - Michele Rubini, Goran Delić, Giorgio Pontrelli, Gabriele Von Borstel, Peter Eickmeyer, Jean-Pierre Pécau, Nikola Listeš
17:00-18:45 - Goran Delić, Fernando Dagnino, Fran Strukan, Mirko Čolak, Jean-Pierre Pécau, Milorad Vicanović Maza, Krešimir Biuk, Nikola Listeš
19:00-20:45 - Michele Rubini, Gabriele Von Borstel, Peter Eickmeyer, Declan Shalvey, Giorgio Pontrelli

NEDJELJA, 19. 4. 2026.
11:00-12:45 - Milorad Vicanović Maza, Giorgio Pontrelli, Mirko Čolak, Declan Shalvey
14:00-15:45 - Goran Delić, Gabriele Von Borstel, Peter Eickmeyer, Giorgio Pontrelli
15:00-16:45 - Krešimir Biuk, Mirko Čolak, Dalibor Talajić, Declan Shalvey

     VIJEĆNICA

PETAK, 17. 4. 2026.
16:00-16:45 - Promocija OZ Comics izdanja, sudjeluju Ozren Švarc i Boris Prole
17:00-17:45 - Tribina: Arhitektura u stripu - Asterixov arhitektonski vodič, Teodor Cvitanović (viši predavač, Arhitektonski fakultet)
18:00-18:45 - Tribina: Zagor, Tex & Dylan, sudjeluju: Michele Rubini, Giorgio Pontrelli i Danijel Kuzmić
19:00-19:45 - Promocija stripa Smogy Boy, sudjeluju autor Goran Delić i moderator Matko Vladanović

SUBOTA, 18. 4. 2026.
10:00-11:45 - Radionica: Projekt Crvenkapica, voditelj: Goran Delić
12:00-12:45 - Razgovor s publikom i promocija stripa Nurbi, sudjeluju autor Nikola Listeš i moderatorica Renata Dobrić
13:00-13:45 - Predavanje: Kako se pravilno prijaviti za rad kod strip izdavača?, predavač: Dirk Wood (Image Comics)
14:00-14:45 - Razgovor s publikom i promocija albuma Blade Runner: Početak, Otpaci, sudjeluje autor Fernando Dagnino i moderator Robert Solanović
15:00-15:45 - Razgovor s publikom: Milorad Vicanović Maza
16:00-16:45 - Promocija grafičkog romana Na zapadu ništa novo, sudjeluju autori Gabriele Von Borstel i Peter Eickmeyer te moderatorica Nikolina Vucković
17:00-17:45 - Razgovor s publikom i promocija albuma Deadpool: Dobar, loš, zao, sudjeluju autor Declan Shalvey i moderator Stipe Kalajžić
18:00-18:45 - Razgovor s publikom: Michele Rubini, moderator: Danijel Kuzmić
19:00-19:45 - Tribina: S onu stranu Tajne povijesti, sudjeluju Jean-Pierre Pécau i moderatorica Nikolina Vucković
20:00-21:30 - STRIP KVIZ, kviz-majstor: Franjo Paraga

NEDJELJA, 19. 4. 2026.
10:00-11:45 - Radionica: Crvenkapica Project, voditelj: Goran Delić
12:00-12:15 - DODJELA NAGRADA MLADI LAV 2026.
12:15-13:00 - Predavanje: Makedonski strip ima prošlost, sadašnjost i budućnost, sudjeluju: Tome Trajkov i Aleksandar Stevanov
13:00-13:45 - Razgovor s publikom: Giorgio Pontrelli, moderator: Danijel Kuzmić
14:00-14:45 - Razgovor s publikom: Mirko Čolak i moderator Matko Vladanović
15:00-15:45 - Razgovor s publikom: Gabriele Von Borstel i Peter Eickmeyer te moderatorica Nikolina Vucković
16:00-16:45 - Predavanje: Od stripa do igranog filma, predavač: Goran Delić

     KUPOLA

sajam stripa
PETAK 17 – 21
SUBOTA 10 – 21
NEDJELJA 10 – 17

PREDAVAONICA 1 radionice za djecu
SUBOTA I NEDJELJA
11:00-12:30 ŠKOLA CRTANJA STRIPA
13:00-15:00 ΚΑΚΟ CRTATI MANGU
15:30 - 17:00 ŠKOLA CRTANJA STRIPA

PREDAVAONICA 2
SUBOTA
15:00-15:45 - Promocija stripa Jungle Rockers, sudjeluju autor Zlatko Druško i Tomislav Smolčić Tally
16:00-16:45 - Predavanje: Regionalna baza stripova, predavač: Džavid Dautbegović
18:00-18:45 - Promocija stripa Pretežito vedro, sudjeluju autori Krešimir Biuk i Zoran Vakula, moderator: Stipe Kalajžić
NEDJELJA
12:00-14:00 - Pregled portfolija - Dirk Wood (Image Comics)

https://www.facebook.com/crtani.romani.sou

  ... Mačkov dan!

   OBILJEŽEN MAČKOV DAN - ROĐENDAN ANDRIJE MAUROVIĆA

   Povodom 125 godina od rođenja Andrije Maurovića, jednog od najvećih likovnih umjetnika Zapadnog Balkana, u Multimedijalnoj sali kotorskog (KC)Kulturnog centra sinoć je obilježen njegov rođendan pod nazivom „Mačkov dan“.

   Veče posvećeno velikanu stripa i likovne umjetnosti okupilo je brojne poštovaoce njegovog djela, a prisutne je na početku pozdravila direktorka JU KC „Nikola Đurković“ Radmila Beća Radulović, dok je program vodila Karolina Radulović.

   O Maurovićevom stvaralaštvu, ali i njegovoj slojevitoj ličnosti, govorili su strip autor i ilustrator Simon Vučković, hroničari ribarskog naselja Muo Ilko Marović i Bruno Janković, dok su se putem ZOOM platforme uključili i učesnici „Konferencije Mačkovi dani“: Alija Balta iz Sarajeva, Zoran Stefanović iz Beograda, Sabahudin Muranović iz Prijepolja, Goran Duplančić iz Zagreba i Zoran Đukanović iz Amsterdama.

   U fokusu večeri bila je Maurovićeva umjetnička svestranost i njegov neizbrisiv trag u svijetu stripa.

   “Suštinski vidjećete da svako od nas ko bude govorio za njega uvijek će imati neki malo drugačiji i svoj ugao gledanja jer se radi o jednoj jako neobičnoj i svestranoj ličnosti koja posebno inspiriše i mlade i starije ljude.

   Ima svoje kolekcionare širom prostora bivše Jugoslavije i poklonike i dan danas. Iako ga već odavno nema, njegov rad je i dalje moderan, svjež, autentičan. Ono što mene lično fascinira jeste to što je uspjevao vrlo vješto da prenese likovnu umjetnost unutar medija stripa. To je radio bez greške, jer obično čak i veliki umjetnici u nekim slabo razvijenim medijima kao što je strip znaju da zalutaju. A ovdje imamo jednu situaciju gdje je to besprekorno znao, znao je koje će likovne elemente da ubaci, a koje će da izbaci, koje da priguši, da smanji, da postaju manje bitni, do jedne velike preciznosti. I to je nešto što mene lično fascinira, jer posebno kada ulazimo u neki novi moderni medij, to je jedno stanje velike nepoznanice i onda postoje velika lutanja. Mali je broj ljudi, kao što je on, koji pokazuje put kuda treba ići. Umio je vrlo vješto da svede tu likovnost grafike i slikarstva u stripu. I to je nešto fascinantno i nevjerovatno”, kazao je Vučković.

   Ilko Marović se osvrnuo na istoriju i tradiciju malog ribarskog mjesta Muo, autorovog mjesta rođenja, kao i na značaj Maurovićevog nasljeđa i vremena kada je strip bio u punoj ekspanziji.

   “Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka čitao sam puno kaubojskih i istorijskih, međutim Andrijini stripovi su ostali neprevaziđeni”, naglasio je Marović, koji se prisjetio svog prvog stripa “Zlatarevo zlato”.

   Poseban emotivni ton večeri dao je Bruno Janković, podsjećajući na vezu umjetnika sa njegovim rodnim mjestom:
   “Mjesto rođenja ne možemo birati i to vas obilježi za cijeli život. Tako je i za našeg najpoznatijeg starog mačka Muo postao mjesto nastanka i mjesto opstanka. A za Muo je Andrija Maurović ostao još jedna vertikala vječnosti, zahvaljujući njemu još jedan veliki dan za spomen i ovako lijepo druženje koje povezuje ljude i otvara horizonte budućnosti”, naveo je Janković.

   Različite perspektive o Mauroviću kao umjetniku i čovjeku donijeli su i učesnici iz regiona.

   “Upustio sam se u istraživanje i oko njegovog osobnog života što se od dokumenata da može naći. I tokom rada na tome, interesantno je, stekao sam sasvim dugačiji dojam o njemu kao osobi. Znači, on kao jedna ekscentrična osoba koja je u svom svijetu, dosta lako upitnog socijalnog ponašanja, postaje jedna umjetnička osoba koja ima mnogo toga za reći i prenijeti mlađim generacijama”, objašnjava Duplančić.

   “Andrija Maurović je jako cijenio svoje slikarske radove. U vremenu kada je radio nije naišao na priznanje koje zaslužuje. Međutim, kada pogledamo vrijeme kada je radio, on je bio pionir u slikarskom stripu. Dakle, u to vrijeme niko nije na taj način radio stripove, kombinovanim slikarskim tehnikama, uradio je 5-6 sripova, koji su svaki ponaosob remek-djelo”, ističe Balta.

   “Na narednoj Konferenciji ću upravo o tom aspektu najviše progovoriti, da vidimo šta je to što ga je pokrenulo, šta je to što ga je izdvojilo od drugih autora iz svijeta stripa i što je to što ga je izbacilo u zvjezdane staze kojima je on fantastično plivao. Definitivno, ne vjerujem da postoji u prostoru ex jugoslovenskom autor koji nije došao u susret sa njim, te da nije preuzio ili nešto naučio od njega”, akcentovao je Muranović.

   Posebno zanimljiv osvrt dao je Zoran Đukanović:
   “Moramo biti svjesni da svako novo čitanje menja i samog posmatrača i menja neke nijanse, a ponege i bitne elemente vrednovanja Maurovićevih dela”.

   Zaključnu misao o značaju stripa kao umjetničke forme iznio je Zoran Stefanović:
   “Mi današnje dileme možemo da rešavamo preko onoga sa čim smo odrastali ‘60, ‘70, ‘80 godina. U ovom momentu ja sam slobodan, da u mojim šezdesetim kažem ono što sam znao kao dete u prvom susretu sa stripom, da je strip kapsula koja čuva esenciju čovečnosti, po kojoj će nas naši evolutivni potomci možda prepoznavati bolje nego preko nekih drugih stvari u budućnosti. U tom smislu bila je velika čast imati jednog Maurovića u svom redu vrednosti”, zaključio je Stefanović.

   Na događaju su predstavljeni i radovi Neđeljka Simanića – motivi Mula i portreti Andrije Maurovića, dodatno obogaćujući vizuelni segment programa.

   Naziv događaja „Mačkov dan“ izveden je od Maurovićevog kultnog strip junaka „Stari Mačak“, koji je bio njegov nadimak i svojevrsni alter-ego.

   Andrija Maurović, rođen 29. marta 1901. godine, a preminuo 2. septembra 1981. u Zagrebu, ostao je upamćen kao jedan od najznačajnijih umjetnika modernih likovnih medija dvadesetog vijeka na ovim prostorima. Njegov rad, koji obuhvata slikarstvo, ilustraciju, dizajn i strip, i danas inspiriše nove generacije.

   Organizator programa je JU Kulturni centar Kotor u saradnji sa Mjesnom zajednicom Muo i likovnim umjetnikom Simonom Vučkovićem.

   Tekst: Nataša Janović
   Foto: Radio Kotor/N.J.

   https://radiokotor.info/clanak/kultura/obilje...

   MAČKOV DAN

   Povodom 125 godina od rođenja Andrije Maurovića, jednog od najvećih likovnih umjetnika Zapadnog Balkana, u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra Kotor u nedjelju, 29. marta u 19h, biće obilježen njegov rođendan pod nazivom „Mačkov dan“.

   O ovom velikom umjetniku govoriće:
   • strip autor i ilustrator Simon Vučković
   • hroničari ribarskog naselja Muo: Ilko Marović i Bruno Janković

   Gosti konferencije „Mačkovi dani“:
   • Veljko Krulčić (Zagreb)
   • Alija Balta (Sarajevo)
   • Zoran Stefanović (Beograd)
   • Jovan Gvero (Novi Sad)
   • Sabahudin Muranović (Prijepolje)
   • Goran Duplančić (Zagreb)
   • Zoran Đukanović (Amsterdam)

   -Slikar Neđeljko Simanić - Izložba radova motiva Mula i portreta Andrije Maurovica

   Naziv događaja „Mačkov dan“ izveden je iz Maurovićevog kultnog strip junaka „Stari Mačak“, koji je bio njegov nadimak i svojevrsni alter-ego. Prema njegovim riječima, u kasnijim godinama života počeo je i fizički da liči na ovog lika.

   Andrija Maurović bio je jedan od najznačajnijih umjetnika modernih likovnih medija 20. vijeka na ovim prostorima. Bavio se slikarstvom, dizajnom, ilustracijom i stripom, a posebno je ostao upamćen po svojim upečatljivim i uzbudljivim stripovima.

   Rođen je 29. marta 1901. godine u malom ribarskom naselju Muo, a preminuo 2. septembra 1981. u Zagrebu.

   Program organizuje JU Kulturni centar Kotor u saradnji sa Mjesnom zajednicom Muo i umjetnikom Simonom Vučković.

   https://www.facebook.com/photo?fbid=987698436917449&set=a.241285234892110

  ... – Herman Ipen
  (Hermann Huppen,
  17. Jul 1938. – 22. Mart 2026);

   Vest od odlasku sa životne scene Hermana Ipena (Hermann Huppen,17.07.1938. – 22.03.2026) više je od pukog navođenja činjenica – ona obznanjuje nestanak jednog od poslednjih velemajstora francusko-belgijske strip škole iz druge polovine XX i prvih decenija ovog veka ali i svekolike 9. umetnosti, svestranog autora jednako veštog sa perom i četkicama kao i sa rečima. Na Hermanovim avanturističkim, vestern, naučnofantastičnim stripovima odrastale su generacije evropskih i ovdašnjih dečaka i na  očiglednim primerima učile kako vizuelno pripovedanje može biti dinamično i impozantno, kako je ‘prljavi, ružni grafizam’ lep i kako se samostalne epizode sabiru u impozantne panorame epoha.

   Herman je bio agilan i disciplinovan i za više od šest decenija rada stvorio ogroman opus visokog kvaliteta uz nekoliko remek-dela. Crtao je bukvalno do poslednjeg daha i pred smrt, mada iscrpljen bolešću, završio poslednji album. Nesuđeni stolar i arhitekta kao strip crtač debitovao je 1964. godine u magazinu „Spiru“. Hermanov vizuelno samosvojan rad (kojim dominiraju izdužene figure aktera) na stripu „Jugurta“ po Vernalovom scenariju (dva albuma; serijal je nastavio da crta Franc) koji opisuje sukobe rimskih osvajačkih legija i slobodoljubivih Numiđana, zapazio je afirmisani scenarista Greg (Mišel Regnier,1931 – 1999) i ponudio mu saradnju na klasičnom mornarsko-pustolovnom serijalu „Bernard Prins“ koji je Herman crtao od 1966. do 1980, godine (ukupno 18 albuma). Po Gregovim scenarijima Herman 1969. godine započinje rad na vestern serijalu „Komanča“ (do 1983. ukupno 14 albuma). Oba serijala bila su vrlo popularna; “Komanča” je često navođena kao jedini konkurent stripu “Bluberi” Šarlijea i Žiroa. Gregove priče su, zbog njegove prezauzetosti, bivale sve slabije pa je Herman, čiji se crtačka veština razvijala, počeo da razmišlja o samostalnom radu. Konačno, 1978. godine pojavila se, u nekoliko strip magazina (1979. u jugoslovenskom magazinu „Strip art“), prva epizoda serijala „Džeremaja“, spretno zamišljenoj mešavini naučne fantastike i vesterna. Temelj svih priča je građansko-rasni rat u SAD koji je uništio dotadašnju civilizaciju. Iako državne vlasti nema a genetske mutacije izazvane radijacijom postaju očigledne, ljudi žive kao u doba Divljeg zapada organizovani u manje zajednice a praznim prostranstvima lutaju horde bandita i otpadnika... Junaci serijala su mladi momci, Džeremaja i Kurdi Maloj. Džeremaja je oličenje poštenja i naivnosti dok je Kurdi „ispekao zanat“ lutalice. Dvojac na svom putovanju bez cilja, upada u razne nevolje, Džeremaja polako sazreva i menja se, dok Kurdi ostaje neukrotivi vragolan, veran samo sebi i svojoj mazgi Ezri. Hermanove priče o Džeremaji (pretočene u 42 albuma) vremenom su bivale sve složenije, sa mnoštvom likova i životno uverljivih situacija; od obojenog crteža Herman je, od 19. albuma, prešao na tehniku akvarela u svakom kvadratu.

   Godine 1983. Herman započinje serijal „Tornjevi Boa-Morija“, situiran u srednji vek, koji će se okončati posle 10 albuma i pretočiti u serijal „Boa-Mori“ (5 albuma, po scenarijima Hermanovog sina Iva). Heroj svih priča je časni vitez Emar od Boa-Morija, ratnik starih principa i nazora koji se vraća u svoju postojbinu jer su „tornjevi Boa-Morija najlepši i najviši koji postoje u hrišćanskim zemljama!“ Viteza putevi vode od Francuske i Engleske do vojevanja za hrišćansku slavu u pustoši Svete zemlje i nazad do sanjanog zamka Boa-Mori, za koji će voditi odlučnu i fatalnu borbu. Naslovi epizoda su imena likova koji su sporedni i prolazni dok imena viteza Emara nema. Herman subverzivno/postmodernistički sugeriše da je svako junak svoje priče-života i, istovremeno, marginalna pojava u životu drugih ljudi koje sudbina vodi drugim smerovima pa se oni tek ovlaš sreću i upoznaju (tu ima mesta za bogalje, beslovesne i lude, one koji tragaju za verskim prosvetljenjem, one koji uveseljavaju i rastužuju okolinu). Ovako ravnopravan i produbljen tretman svih junaka daleko je od klasične stripovske postavke priča sa jasno podeljenim ulogama. „Tornjevi…“ su remek-delo 9. umetnosti koje fascinira neodoljivom magijom pripovedanja i vizuelnim majstorstvom. Seriju „Boa-Mori“ čine atraktivne nezavisne priče koje se dešavaju na različitim lokacijama i labavo su vezane za “Tornjeve…”. Pored pomenutih serijala Herman je sa sinom Ivom radio vestern epopeju “Duk” (7 albuma) i starorimsku avanturu “Brigantus” (2 albuma); kao kompletan autor ili po tuđim scenarijima uradio je 30-ak nezavisnih albuma različitih žanrova (od gusarskih avantura preko krimića do horora i naučne fantastike). Na sreću ovdašnjih stripoljubaca većina Hermanovih radova objavljivana je i kod nas u strip magazinima ili albumima.

   Herman je nesporno jedan od najznačajnijih strip autora. On je velemajstor crteža/slikanja (od grimasa lica i tela u pokretu, arhitekture i pejzaža u raznim godišnjim dobima), njegova montaža tabli dinamički je precizna uz često kontrapunktiranje kretanja i mirovanja. Znatiželjni čitaoci jednako uživaju u otkrivanju složenih, suptilnih priča i posmatranju maestralnih pojedinačnih slika i njihovog organizovanja u celine-table. Herman traži posvećenu pažnju i najdublje uvažavanje zauzvrat darujući spoznaju istinske, neponovljive, bezvremene Umetnosti.

(„Dnevnik“, 2026)

  ...Zaključek natečaja Živel strip! Živela animacija! 2026 in druge novice

Zaključek natečaja Živel strip! Živela animacija! 26
zaključna razstava del z natečaja, projekcije animiranih filmov in podelitev nagrad
Knjižnica Otona Župančiča, Kersnikova ulica 2, Ljubljana

ODPRTJE: petek, 10. april 2026, ob 17.00 (do 30. 5.)

www.zivelstrip.net

Živel strip! Živela animacija! je mednarodni projekt na področju stripa in animiranega filma, ki ga revija Stripburger vsako leto izvaja s partnerskim združenjem Viva Comix iz Pordenona v Italiji, mednarodnim festivalom animiranega filma Animateka in drugimi partnerji. Namen projekta, ki obsega natečaj za mlade ustvarjalce ter več razstavnih dogodkov, je spodbujanje stripovske ustvarjalnosti in branja, ustvarjanja na področju stripa in animiranega filma ter popularizacija obeh področij.

Na natečaj je letos prispelo 349 stripovskih del, ki jih je ustvarilo 378 učencev in dijakov iz Slovenije, sodelovalo pa je 40 osnovnih in 10 srednjih šol ter 28 posameznikov. Stripe so ustvarjali tudi v okviru programov dveh društev. Preko 200 osnovnošolcev in srednješolcev je ustvarilo 35 kratkih animiranih filmov.

Rezultate natečaja oz. stripovska dela učencev in dijakov, prispela na natečaj, si bomo lahko ogledali na zaključni razstavi v Knjižnici Otona Župančiča. Ob odprtju bo potekala razglasitev nagrajencev in podelitev nagrad, na ogled pa bo tudi izbor animiranih filmov, prispelih na natečaj, in rezultati delavnic, nastalih v produkciji Društva Slon.

NAGRAJENCI NATEČAJA 2026 →

---

MINI STRIPOVSKI PRVENEC!

Leon Bogovčič: Zazamut
V okviru projekta Živel strip! Živela animacija! vsako leto izide tudi stripovski prvenec v obliki mini albuma. Letos ga je ustvaril ustvaril bodoči študent filozofije Leon Bogovčič.  Pod mentorstvom Gašperja Rusa je ustvaril napeto, zabavno, fantastično pripovedko, ki se dogaja na planetu Zazamut.

Več →

posebna izdaja revije Stripburger, zbirka O, april 2026, format: A6, 36 čb str.

KOSOVELOVO LETO 2026

Srečko Kosovel & Andrej Štular: Ostri ritmi

»Srečko Kosovel je velik. Njegova dela, pesmi, osnutki, utrinki … kipijo od energije in so včasih prav boleči v svoji mladostni neposrednosti. Iz njegovih zapisov sije resnica, osvetljuje svet, ljudi in njihove odnose. Kosovel ne občuti samo sočutja in otožnosti, pri njem so močno prisotni pravičnost, pogum, tudi predrznost. Ljubezen do življenja v vsej njegovi polnosti in odtenkih in preprostost, s katero se izraža, je tisto, kar me pri njem navdihuje.« – Andrej Štular

Kam? Na Zazamut!

Srečko Kosovel je z izrazno močjo in duhovito ostrino svojih pesmi navdihnil striparja, lutkarja in vsestranskega ustvarjalca Andreja Štularja, da je iz njih zgradil ritmične vizualne kompozicije, ki se iz stripa prelivajo v druge načine upodabljanja.

Dela, ki so izšla v knjigi Ostri ritmi (Stripburger/Forum Ljubljana, 2021) bodo med 17. aprilom in 13. majem na ogled na razstavi v Mestni knjižnici Kranj, Andreja Štularja pa lahko v petek, 17. aprila ob 19. uri ujamete tudi na festivalu Prepišno uredništvo v LUDi knjigarni na Trubarjevi cesti 51, kjer nas bo popeljal v svojo improvizirano delavnico in prikazal svoj delovni proces, ki se giblje med stripom, ilustracijo, besedo, tipografijo, kolažem, najdenimi materiali in še čim.

ABC(razstava)
Mestna knjižnica Kranj
17. 4. – 13. 5. 2026

Pogled v delavnico: Andrej Štular (predstavitev)
14. Prepišno uredništvo, LUDa knjigarna, Ljubljana
17. 4. 2026 ob 19.00

Ostri ritmi zdaj!

---

Produkcija: Stripburger/ Forum Ljubljana
Program Foruma Ljubljana sofinancirata MOL-Oddelek za kulturo in Ministrstvo za kulturo. Založniški program, program bralne kulture in mednarodna gostovanja revije Stripburger sofinancira Javna agencija za knjigo RS (JAK).

  ... and the Wrath!

   STRAVA #71 - MART, 2026. - Predstavljamo Vladimira Pavićevića (Vincent Rei) i njegove radove, među kojima je “The Wrath Vermillion” koji smo reklamirali tokom Zoop kampanje prethodne godine!

   Palog ratnika izdali su svi kojima je verovao... Ugovor sa božanstvom, izvan ljudskog shvatanja, i grimizni bes koji ga proždire pri povratku da sve spali do temelja.

   “The Wrath Vermillion” priča je o nezavisnom crno-belo-krvavom naučnofantastičnom/kosmičkom horor grafičkom romanu od 64 stranice o potrazi jednog čoveka za istinom i božanstvom, kao i ceni koju je spreman da plati. “The Wrath Vermillion”  je mešavina "Moon knighta", "Kralja u žutom" i "Warhammer 40k." Priča prati Morduina, elitnog vojnika koji je, u očajničkom pokušaju da spase svoj život, sklopio ugovor sa eldričkim božanstvom po ceni svoje čovečnosti i svega za šta se nekada zalagao. Kreće u zabludu da sruši carstvo laži dok ga progone oni koje je nekada voleo i kojima je verovao. Ovaj grafički roman je savršen za ljubitelje lavkraftovskog horora, mračne naučne fantastike i antiherojskih narativa.

   „Godinama mi je bio san da radim u industriji stripova, da svojim umetničkim delima vodim ljude na neverovatna putovanja kroz fantastične svetove.  “The Wrath Vermillion” prvi je veliki korak u ispunjenju tog sna i samo prvi ukus onoga što mogu da ponudim ljudima širom sveta. Uz vašu podršku, dozvoljavate mi da nastavim da pričam više priča, usavršavam svoj zanat i na kraju vam dam nešto što bi moglo da zauzme posebno mesto u vašem srcu.“
   - Vinsent

   O autoru: Vladimir Pavićević, poznatiji pod svojim pseudonimom Vincent Rei, rođen je u Beogradu i  diplomirao je na Fakultetu Savremenih Umetnosti gde trenutno radi kao demonstrator u nastavi. Tvorac je tarot karata "Beyond the Veil" i grafickog romana "The Wrath Vermillion." Inspirisan umetnicima poput Pepea Laraza i Dena More, i pričama poput „Elden Ring“ i „Mračna kula“, sanja da radi u industriji stripova, stvarajući visokokvalitetne, surove i fantastične priče.

   U ostatku fanzina Darko Macan nastavlja “Uliksa”, Iva Havran “Borka”, Nađa Tiodorović “Babarogu na praksi”, a tu je standardno i “Spiral Highway.”

   Zapratite naš bilten kako biste ostali u toku.

  ... „Strip u Dečjim novinama: (počeci)”

STRIP U DEČJIM NOVINAMA
POČECI (1957-1964)

Autori izložbe:
Vesna Ćurčić i Borisav Čeliković

Sreda, 8. april 2026. godine u 18 sati
Narodna biblioteka Bor

Strip u Dečjim novinama

Izložba „Strip u Dečjim novinama: (počeci)“, koja istražuje razvoj i značaj stripa u nekadašnjem đačkom listu iz Gornjeg Milanovca, biće otvorena u sredu, 8. aprila u 18 sati u borskoj Narodnoj biblioteci, a publici će autori kustoskinja Vesna Ćurčić i istoričar Božidar Čeliković predstaviti istorijski i kulturni kontekst jednog nestalog sveta.

Prvi strip je u Dečjim novinama, školskom odnosno đačkom listu koji je do pre dvadesetak godina izlazio u Gornjem Milanovcu, objavljen je pre 70 godina, 12. janura 1957.

Strip je tako, zahvaljujući jednom „naprednom“ nastavniku srpskohrvatskog jezika, Srećku Jovanoviću, postao manje-više prihvatljiv deo dečje i omladinske kulture, postepeno izgubivši stigmu „kiča i šunda“.

Izložba, uz prateći katalog i monografiju, stripove objavljene u Dečjim novinama, čiji su autori, između ostalih, bili i sami đaci, kao i legendarni samouki Buin, prikazuje i istražuje iz više uglova: istorijskog, sociološkog, privrednog, muzeološkog; svojevrsno je sentimentalno putovanje za posetioce rođene pre informatičke revolucije, ali i otkriće jednog nestalog sveta za potomke koji, umesto odštampanih stripova, sada kriju mobilne telefone u školskim knjigama i ispod klupa.

www.biblioteka-bor.org.rs/2026/04/strip-u-decjim-novinama/

  ... & predstavljanje knjige

Zelina, 8. travnja 2026.
Izložba stripova Andrije Maurovića
& predstavljanje knjige

Nikola Gamilec, David Ivić, Marijan Grakalić, Nera Karolina Barbarić, Veljko Krulčić, Vesna Bičak-Dananić, te (pjesnik i glumac) Enes Kišević, kao specijalni gost, sudjelovati će na otvaranju retrospektivne izložbe “Andrija Maurović – strip, 1925. – 1980.” koja se u zelinskoj galeriji “Kraluš” otvara u srijedu, 8. travnja s početkom u 19 h.

Neposredan povod izložbi je obilježavanje 125. godišnjice rođenja i 45. godišnjice smrti Andrije Maurovića, a održati će se i promocija knjige “Maurović: od Mula do Mula”.

Kustos izložbe i autor knjige je Veljko Krulčić.

Samu izložbu (opseg - 22 panoa velikog formata) je likovno oblikovao David Ivić, u stripaškim krugovima i u kulturnoj javnosti poznat kao jedan od prvih studenata koji je na fakultetu u bivšoj državi diplomirao na temu stripa.

Posjetitelji izložbe moći se kronološki i temaiski upoznati sa Maurovićevim strip-stvaralaštvom, počev od 1925. godine kada je u zagrebačkom humorističkom tjedniku “Koprive” objavio svoje prve stripove, odnosno “likovne priloge” koji po svojim elementima jesu stripovi.

Nastavlja se s njegovim strip-radovima u dječjim i humorističkim listovima, uključujući i Maurovićevu suradnju na serijalu “Maks i Maksić” (kada je njihov autor Sergije Mironović Golovčenko bio bolestan).

Pa 1935. i možda najspominjanijeg stripa “Vjerenica mača” (prvog domaćeg realističkog stripa koji je u nastavcima izlazio na stranicama dnevnika “Novosti”), te stripovima koje će u naredna tri desetljeća objavljivati još u “Oku”, “Mickey Stripu”, “Zabavniku”, “Novom svijetu”, “Horizontu”, “Horizontovom zabavniku”, “Plavom vjesniku” i drugim listovima.

Sve to zaključno s 1980. godinom, kada je Mauroviću za života posljednji put objavljen neki premijerni strip - “Nemoralni…”, koji pripada pornografskom dijelu njegove karijere.

Strip je objavio “Studentski list”, u redakciju ga je donio Ninoslav Kunc (urednik stripa), a odgovorni urednik koji se “usudio” objaviti “Nemoralnog” je Nikola Gamilec,  jedan od govornika na otvaranju izložbe “Andrija Maurović, strip: 1925. – 1980.”.

Naravno, izložba nije propustila zabilježiti značenje Maurovića i komunikacijske snage njegovih stripova (jer se estetska komponenta kao “podrazumijeva”), koja se najbolje ogleda po broju repriznih strip-prezentacija. Dosad je u proteklih 45 godina tiskano više od trideset albuma, knjiga stripova i monografija.

Izložba će se moći razgledati do 4. svibnja 2026.

P.S.
U istoj galeriji "Kraluš" prošle godine je izložbom proslavljen stoti rođendan stripa "Maks i Maksić"

  ... VETROVI ZLA

   Promocija strip albuma VETROVI ZLA
   8.04.2026. od 19h, Niški kulturni centar, Stanoja Buneševca bb

   Učestvuju: Branislav Janković, Milan Uvrtačev, Aleksa Gajić i Milan Mišić
   Moderator: Zoran Nikolić

   „Vetrovi zla“ – Između reči i slike u doba ekrana

   Dvanaest godina nakon što su roman Vetrovi zla i Jevrem Utvić, taj pohotni raspop, špijun tajne službe Miloša Obrenovića (samo da se zna, to je uradio iz ljubavi), prvi put stupili pred čitaoce, ta priča dobija novi život – ne kao film, ne kao serija, već kao strip album. Ovaj poduhvat nije samo omaž originalnom delu, već i svojevrsna izjava: da u vremenu digitalne hiperprodukcije, u doba kratke pažnje i ekranizovanih senzacija, strip ostaje moćan i punovažan medij pripovedanja.

   Uprkos tome što je okružen tehnologijom (kao i sve ostalo danas. O interesantnih li vremena!) koja nam često diktira i način na koji doživljavamo umetnost, strip i dalje stoji kao medij koji traži pogled koji se zadržava i čitaoca koji ne samo ume da gleda, već i čita između linija. I baš zato, strip ima posebnu snagu – on je istovremeno blizak modernom čoveku naviknutom na vizuelno, i dovoljno spor i izazovan da ga pozove na dublje promišljanje.

   U slučaju Vetrovа zlа, taj balans je posebno važan. Priču koja je i sama natopljena mitskim elementima, unutrašnjim lomovima i duhom drevnih, a ponovo aktuelnih borbi, strip adaptacija ne pretvara u nešto „jednostavnije“. Naprotiv – ona produžava njenu dubinu u jednoj drugoj ravni. Svaka tabla nosi atmosferu, svako lice ima težinu, a svako polje tišine (tame, prostora, praznine) ima svoju ulogu u pripovedanju.

   Danas, kada se umetnost sve više presipa u digitalni oblik, kada se knjige sve ređe drže u ruci, a pažnja čitaoca rasipa kroz bezbroj prozora na ekranu – strip se pojavljuje kao medij otpora i obnove. On pripada i starom i novom svetu: dovoljno je materijalan da bude „opipljiv“, dovoljno vizuelan da bude blizak generacijama koje su odrasle na slikama, i dovoljno narativan da nosi suštinu književnosti.

   Upravo zato je ovaj album Vetrovа zlа važan. On nije samo adaptacija postojećeg dela – on je dijalog između medija, vremena i čitalaca. Knjiga i strip ne stoje jedan pored drugog kao konkurenti, već kao saveznici u pripovedanju. U tom odnosu nema podređenih, jer svaka forma otkriva nešto što druga ne može.

   Uz sve to, ovaj strip album ima i edukativnu vrednost: on pokazuje novim generacijama kako jedna priča može da živi u različitim formama, ali sa istom suštinom. Kako se u vremenu kada se sve pojednostavljuje i ubrzava, ipak može stvoriti nešto što traži da se zastane. Da se pročita. Da se oseti.

   Uz odvažnu umetničku viziju i duboko poštovanje prema originalu, ovaj album ne samo da oživljava duh Vetrovа zlа – on ga transformiše u nešto novo, a opet verno, prepoznatljivo i autentično. U vremenu u kojem se sve više zaboravlja, ovo je podsećanje. Na pripovedanje. Na mit. Na umetnost. I na to da, bez obzira na formu, dobre priče uvek nađu put do čitalaca.

https://www.facebook.com/systemcomics

  ... Mladi lav

Uz novi, 29. međunarodni festival stripa CRŠ – Zagreb Comic Con, stiže nam novi strip natječaj za djecu i mlade do 15 godina “Mladi lav”

Ove godine zadatak za naše najmlađe strip autore je da nacrtaju kratki strip na temu: Pustolovina s najdražim junakom/junakinjom!

Autor ovogodišnje ilustracije je Robert Bob Solanović.

Format je slobodan, što znači da tehnika, dimenzije i dužina stripa ovisi o želji djeteta, a interpretaciju teme neka prepuste svojoj mašti!

Radove primamo do 12.04.2026., a tročlani žiri će odabrati pobjednike u dvije kategorije: djeca do 10 godina i djeca od 11 do 15 godina starosti. Imena pobjednika bit će objavljena na našim društvenim mrežama i na našem webu, a dodjela nagrada održat će se na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, 19. travnja u podne u sklopu festivala CRŠ - Zagreb Comic Con!

Uz radove, obavezno nam pošaljite ime i prezime, adresu, telefonski broj i dob na:
UDRUGA CRTANI ROMANI ŠOU
KOTURAŠKA CESTA 3A
10000 ZAGREB
s naznakom “Za natječaj Mladi lav”

ili na email (u subject molimo navesti: Za natječaj Mladi lav): zrinka.visnar@gmail.com.

Za sva dodatna pitanja kontaktirajte nas na
zrinka.visnar@gmail.com ili putem naših društvenih mreža.