EXAT 51
 
   
 
 
{ g(H)ost }

Rubrika "G(H)OST" namijenjena je objavljivanju misli slobodnih i kreativnih duhova s različitih područja umjetnosti i to iz različitih razdoblja. Kao g(h)osti u fotokopiranom "Flitu" već su "gostovali" pjesnici, pisci, režiseri, slikari kipari, grafičari, glazbenici…(n.p. Orwell, Bourdelle, Miller, Bukowski, Kinert, Šimić, Tarkovski, Ferlinghetti, Dedić…).Kako su po nimalo originalnom mišljenju autora ovih redaka, sve umjetnosti usko povezane, (a u najnovije vrijeme ta se "tendencija"i produbljuje), svatko tko voli strip od ovakvih će "g(h)ostovanja samo profitirati.


EXAT 51


Svakome tko imalo poznaje likovnu umjetnost u Hrvatskoj poznat je značaj grupe Exat 51. Rečeno jednom rečenicom: Srušili su socrealističku tendenciju u Hrvata, a bogme i šire; i to u vrijeme kad su takve barjere teško padale.
Pišući 1978. godine prilog za monografiju o EXAT-u 51, pjesnik Radovan Ivšić istiće kako glavni cilj "exatovaca" nije bila apstrakcija, već sloboda.
Slikari EXAT-a odbacivali su konvencionalne estetske norme ne priznavajući "razliku između tzv.čiste i tzv. primjenjene umjetnosti", a Grupa "svojim glavnim zadatkom smatra usmjerenje likovnog djelovanja prema sintezi svih likovnih umjetnosti", kako stoji zapisano u Manifestu grupe iz 1915. godine.
Svojim nastojanjima i kvalitetom radova, u vrijeme postojanja grupe, a i kasnije (i to kroz slikarstvo, arhitekturu, slikarstvo, animirani film….)ovi su autori unijeli novi duh u hrvatsku likovnu umjetnost; s izložbom "Kristl-Picelj-Rašica-Srnec" održanoj 18. veljače 1953 u Društvu arhitekata Hrvatske, započelo je novo razdoblje u našoj umjetnosti.
U prvom broju "e-Flit-a" donosimo manifest grupe "EXAT 51" koji jezgrovito otkriva njihova nastojanja, ali , indirektno", i nervozne reakcije "stručne" i ine javnosti…

  
     
   

 

Manifest

  • Onima koji su začuđeni načinom izražavanja ovog slikarstva - odgovaramo da su 40 godina u zakašnjenju
  • Onima koji negoduju zbog uvođenja nečeg što su oni u svojoj mladosti ocijenili kao apsurdno i neprihvatljivo postavljamo pitanje, ne nagoni li ih upornost i dugotrajnost ovog
    likovnog izraza - na to da još jednom provjere svoj sud.
  • Onima koji će se bez daljnjega oduševiti sa svim našim ostvarenjima - odgovaramo da sumnjamo u iskrenost njihova oduševljenja.
  • Onima koji ove radove smatraju importom - epigonstvom, imitatorstvom - iako im zapravo ne bi trebalo odgovoriti odgovaramo da su kulturna dobra vlasništvo čitavog
    čovječanstva.
  • Onima koji skeptički čekaju na sigurni sud historije da bi onda dali i svoj - odgovaramo da je svježe voće zdravije od konzerviranog.
  • Onima koji tvrde da je to slikarstvo nesocijalističko postavljamo pitanje da li su oni već u posjedu formule socijalističkog slikarstva.
  • Onima koji s interesom prate svaki novi pokušaj na planu ljudskog progresa i koji će nam reći sud o pojedinim ostvarenjima - odgovaramo na taj interes zahvalnošću.