STRIP VESTI
Broj:
359
24.03.2006. Godina VIII

prošli broj - arhiva - sledeći broj


SADRŽAJ

  1. AUTIST NA NET-u - Dušan Cvetković
  2. ŠLIC U RAVENI - Šlic radionica
  3. STRIP NEWSLETTER #3 - mail
  4. RADIONICA S-TRIPTRIP-S - Letač
  5. JEDAN STRAŠAN VIKING - V. Fumeti
  6. kritIVKOVanje 17 - Slobodan Ivkov
  7. JUŽNJAČKA UTEHA No 251. - Marko Stojanović
  8. KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (310) - Darko Macan
  9. Q STRIP - Strip Vesti
  10. INTERNET STRIPOVI - Strip Vesti
  11. ŠTAMPA - štampa
  12. VESTI IZ SVETA - Strip Vesti
    -MARKO AJDARIĆ NEWS
  13. POZIVI NA SARADNJU - mail
  14. LINKOVI - Strip Vesti


Svi prilozi su vlasništvo autora. U slučaju da želite da ih na bilo koji način eksploatišete, molimo Vas da se obratite autorima priloga, koji su potpisani (uz potpis će uvek ići i email adresa putem koje možete kontaktirati autora), u slučaju da nisu potpisane možete ih slobodno koristiti jer su to neautorizovane vesti ovog servisa, STRIP VESTI.

Sajt na kom ćete uvek moći da pročitate stare brojeve STRIP VESTI i još neke druge sadržaje vezane za strip je na sledećoj adresi:
www.zmcomics.co.yu

stripvesti.50webs.com



UVODNIK...


Sa jedne strane mi bubnji centrifuga veš mašine, naravno neko je ostavio otvorena vrata od kupatila, s druge strane se debilni crtić sa junakom Ružnim takmiči u glasnoći sa inhalatorom. Tu negde između sin zvecka ključevima dok glasno bije neki ultramega tetris na kompu, a ja... sve sam u svom okruženju pogasio kako bi imao tišinu, kako biratujući sa umorom i glavoboljom nešto smisleno napisao u uvodniku...>:(

Eh da, sada je još sin došao da mi ispriča neki vic, koji objašnjava kako su i roditelji lagali kada su bili deca. Vic je glup, ali cenim da je on sa svojih devet ipo znao šta hoće da mi kaže...:)

Hej, 'ajde da ja završim sa ovim bulažnjenjem i pošaljem vam ove SVesti dok pijem kafu. Em ćeSVesti pre stići do vas, em će uvodnik biti kraći i lakši za podneti, a možda i mene prođe glavobolja...

Do čitanja...

S poštovanjem,

Zlatko Milenković

sadržaj

1.

AUTIST NA NET-u

Dušan Cvetković



Nakon toliko vremena nakanio sam se da adekvatno iskoristim 5MB koje moj provajder nudi za licne prezentacije korisnika svojih usluga. Tako da zainteresovani surferi mogu da vide nesto malo mojih stripova i nesto mojih crteza. Autist nakon desetak papirnih izdanja prvi put u vidu internet prezentacije sa petnaestak tabli stripa i tridesetak crteza bez nekog textualnog smaranja i sve to na www.ptt.yu/korisnici/h/e/henrih/ .

Prijatno svim

posetiocima.
Dusan (CAJ...Odlican)
mailto:henrih@ptt.yu


sadržaj

2.

ŠLIC U RAVENI

Šlic radionica



U okviru festivala QUESTU SONO I BALCANI koji je održan od 9. do 12. marta u Raveni, predstavili smo našu radionicu, ali i najnoviji broj Šlica. Pridružili su nam se Silent Wall (Pančevo) i Komikaze (Zagreb)...

Više o celom događaju, kao i kompletan photo report pogledajte na
www.m-a-j-a.com

Pozdrav

Šlic radionica



sadržaj

3.

STRIP NEWSLETTER #3

mail



Dragi ljubitelji stripa,
Nakon dužeg vremena predstavljamo Vam treći broj našeg Strip Newslettera-Magazina Za Strip Kulturu.

Novo:
STRIP FORUM-Rasprave i diskusje u svijetu strip na jednom mjestu.
...učlanite se...
www.strip-newsletter.net/forum

Link:
Strip Newsletter #3

U OVOM BROU:
-novosti iz svijeta stripa
-tema broja: Poručnik Blueberry

Četvrti broj newslettera očekujte 24.4.2006

sadržaj

4.

RADIONICA S–TRIPTRIP-S

Letač



pregled prethodne radionice

ponedeljak, 20. mart

Definitivno smo zavrshili sa radovima na superheroju i Dorit Krajsler. Crtezi su sakupljeni i bice obradjeni za potrebe nekog fanzin izdanja i za GRRR! izlozbu.

Nova tema je Dan Sunca, koji je istovremeno prvi dan proleća, 20. mart. To je dan kada bi trebalo misliti o očuvanju životne sredine, o onima koji su živote dali jer ipak se okreće ili prosto dan kada dokazujemo da smo u svojoj svesti osvestili ekološku svest.

Sledećeg ponedeljka idemo na izlet, to jest radionica se seli iz Studija 21 u Alternativni Kulturni Klub u Banatskom Novom Selu.

AKK se nalazi na drugom spratu Doma kulture. Poneti sa sobom nesto od pribora za crtanje (i štrikanje)...

Pripremila: Marah
Priredio: Letač



sadržaj

5.

JEDAN STRAŠAN VIKING

V. Fumeti



Kada bismo tražili najpopularniji porodični strip u Jugoslaviji u poslednjih dvadesetinu godina, nesumnjivo bismo morali da ga vidimo u Hogaru strašnom Dika Brauna. Mada je premijerno, što se ovih krajeva tiče, Braunov strašni Viking krenuo u velikom Strip artu, njegovoj slavi su doprineli Stripoteka i Politikin zabavnik, u kojima izlazi, paralelno, već decenijama. Tu popularnost potvrdila je i nedavna odluka uredništva Politike, koja je posle mnogih sezona Diznijeve Paju i Mikija zamenila Hogarom, štampajući ga u koloru, na tzv. zabavnim stranicama. (Pre toga isti list je sasvim skromno, po kajiš nedeljno, stripa objavljivao u podlistku Magazin.)

Autor Hogara strašnog je Dik Braun (pravo ime mu je bilo Ričard Artur), koji je rođen 1918. u SAD. Posle Drugog svetskog rata Braun je počeo da objavljuje ilustracije po raznim časopisima, gde ga je primetio Mort Voker, tvorac Redova Bilija. Pozvao ga je da mu asistira, a onda su tandemski zamislili i 1954.realizovalikomički, porodični strip Haj i Lois, koji je kod nas objavljivan sporadično i bez odjeka. Uz Vokera Braun je ispekao zanat crtača sofisticiranog humorističkog novinskog stripa, pa je, kada mu je ozbiljno počeo da slabi vid, kreirao Hogara strašnog, godine 1973. Strip je ostvario brz uspeh i popularnošću nadmašio i Redov Bilija i Haj i Lois. O tome govori podatak da trenutno kontinuirano izlazi u oko 60 zemalja i na 13 jezika.

Posle smrti Dika Brauna rad na Hogaru je nastavio njegov sin Kris, koji mu je poslednjih godina asistirao. U početku je ta promena, posebno na nivou humora, bila vidljiva, ali vremenom sin je dostigao oca i danas je Hogar kvalitetan kao i kada ga je smišljao i crtaotata Braun.

Interesantno je da je i strip Haj i Lois, koji su godinama radili Mort Voker i Dik Braun, preuzelo domaće "pleme". Scenarije za njega danas pišu Vokerovi sinovi, a crta drugi Braunov sin Čens!

Hogar strašni je komički porodični strip, koji pomeren u varvarsko doba Vikinga, pre svegakoristi porodične stereotipne relacije. Razlike karaktera i interesa između Helge, Hogarove supruge, i Hogara, ovogi sina mu Hamleta, odnosno kćeri Honi, centralni su izvor dnevnih i nedeljnih komičnih situacija. Hogar je primitivan, neuredan, brljiv, grub, ali zna da bude naivan i dobroćudan (kad se to najmanje očekuje).Sem toga on je pustolov, voli da plovi i pljačka, smatrajući takav život muškarca normalnim. Helga je domaćica, koja insistira da on bude suprug i domaćin, da promeni manire iviše vremena provodi kod kuće i sa decom. Komičke situacije nastaju iz njihovih nesporazuma, razotkrivanja namera, stereotipnih i antistereotipnih ponašanja, kao i iz stalnog Braunovog insistiranja na paralelama i sličnostima ljudske prirode u varvarskom dobu njegovih strip junaka i savremenom dobu čitalaca. Ako su sukobi sa decom obično posledica Hamletove ljubavi prema učenju i nauci, odnosno Honine potrebe da bude "prava" vikinška kćer, Braun je matricu humora proširio uvodeći u strip druge stalne junake: Srećnog Edija, nespretnjakovića i naivčinu, a Hogarovu desnu ruku, i dr. Zuka koji mu služi da se podsmehne medicini (svih vremena). Vremenom Braunu su se nametnuli i Hogarov smotani ker Snert, jedna kućna patkica itd., dok je broj epizodista praktično neograničen. Hogarovo varvarsko doba i njegov divlji karakter, te često izmeštanje zbivanja van kuće, u krčmu ili neku inostranu zemlju, omogućili su Dik Braunu i njegovom sinu Krisu da stripom znatno šire satirički posmatraju i komentarišu ljude kao i apsurdne ili paradoksalne odnose u društvu. Otuda svetski uspeh Hogara strašnog!

Reč je o odličnom komičkom stripu, o kojem bi se mogle napisati knjige i knjige, budući da su otac i sin Braun, za blizu trideset godina rada nacrtali skoro 9000 dnevnih i 1500 nedeljnih komičkih pričica!


Objavljeno u prvom broju magazina za knjizevnost i kulturu
Bestseler, Beograd , 10.03.2006.


sadržaj

6.

kritIVKOVanje 17

Slobodan Ivkov



- + - = +
ili
NAJNOVIJA OSEĆAJNOST


NASLOV: "Striper" no 1, vol. 2 / "Novi autorski strip u Srbiji 2"
IZDAVAČ: Radovan Popović & "KVS", BEOGRAD, 1999.
PRODUKCIJA: "CyberREX", Beograd

Prethodnih godina u Srbiji gotovo nezamislivo (u skoro pola veka srpske stripske istorije sasvim neverovatno i apsolutno nemoguće), a 1999. već sasvim prirodno i nimalo čudno, tek posle pauze od punih osam meseci (januar - avgust) konačno je krajem avgusta bilo objavljeno prvo "pravo", "ozbiljno" štampano izdanje posvećeno domaćem stripu. Mora se naglasiti ono: "štampano izdanje", jer je srpskih strip-projekata u obliku pojedinačnih ili zajedničkih virtuelnih prezentacija na Internetu tokom 1999. bilo mnogo, i za ovu priliku valja samo ukratko konstatovati da su skoro sve bile na nivou najboljeg što se na Mreži u to vreme širom sveta postavljalo, a ticalo se "devete umetnosti". Ono što se mora zabeležiti: po svemu se izdvajao superiorni sajt Branislava Kerca - Baneta (lokacija: members.tripod.com/~kerac).

Istinibudirečeno, tokom leta 1999. u Beogradu je bila promovisana, i obimom (24 str.) i formatom (14 puta 14 cm) veoma skromna, no i pored toga prilično zanimljiva sveščica "Mutanat". Sadržavala je nekoliko kratkih stripova od autora koje smo već ranije sretali u projektu "Minus plus minus daju plus". Kako su urednik, izdavač i producent u oba slučaja bili isti, bizarno je, ali je po svemu prethodno napisanom, imaginarni pseudokonglomerat "KVS/CyberREX" 1999. godine bio najveći izdavač domaćeg stripa u Srbiji. Narednih godina u taj okvir se ubacio i urednik Zoran Penevski o čijoj sukcesivnoj "Grafičkoj zaveri" sam pisao i u "NIN" (br.2642, 16. maj 2001., str. 43, izdavač "NIN d. o. o.", Beograd) u, i u prošlom broju "Strip vesti" (br. 358, 17. mart 2006., prilog pod red. br. 8).

Februara 1998. Radovan Popović, poznat od ranije kao uspešan urednik izvanrednog časopisa "Striper", predstavlja u kulturnom centru "Cinema Rex" svesku čudnog naslova "- + - = +". Na svu sreću, njen podnaslov "Novi autorski strip u Srbiji" je mnogo toga, mada ne sve, razjasnio. I sam autor projekta je, to se vidi iz uvodnika, kolebljiv. On, pored pomenutog podnaslova-odrednice, nudi još par mogućih: "alternativni strip" i "andergraund strip", čak i "alternativni andergraund". Bilo kako bilo, tek ta izdavačka jedinica se sastojala iz 31 ostvarenja od nešto više autora (zbog pseudonima i zajedničkog rada na nekim pričama teško je utvrditi tačan broj zastupljenih umetnika).

Od tada su se svakog 13. u mesecu, što povodom izložbi, što zbog promocija, a što zarad drugih zajedničkih akcija, domaći stripari okupljali u bivšem bioskopu "Rex" na Dorćolu. Iz tih druženja su, pored ostalih, proistekle i dve izuzetno zanimljive (štampane!) sveske "Čovek iz bunara" i "XER Files". Stripovi u njima su većinom sirovi, improvizovani, očajno neuko crtani i primitivno osmišljeni, ali iznete rudimentarne ideje i koncepti nesumnjivo su mnogo govorili sociolozima kulture, psihopatolozima i za nove ideje uvek otvorenim teoretičarima stripa, kao što je i ovaj ovde potpisani, koji su pratili aktuelnu scenu Srbije posle do tada tri vođena i izgubljena rata Jenea (u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini), a uoči, tokom i neposredno posle četvrtog (na Kosovu i Metohiji) sa istim ishodom i bombardovanja Srbije od strane NATO-a, koje je samo poentiralo opšte stanje nemoći, poraženosti, besperspektivnosti i obesmišljenosti.

Tokom tog bombardovanja (mart-jun), Miloševićeve ostrvljene državne institucije su aprila 1999. godine, "u paketu" sa stanicom "Radio B92", jednostavno silom preuzele i "Cinema Rex" (mislio sam da im je namera da tu prikazuju partizanske filmove, ali nije im to izgleda bila osnovna ideja). Time su sve tamošnje aktivnosti, pa i stripske, prekinute. No, ne zadugo. Veoma brzo, osnovan je "Radio B2-92" na kojem sam i sam jednom prilikom gostovao u dnevniku, a na Internetu se pojavio sajt "CyberREX", na kojem su sva naprasno prekinuta događanja, uključujući i strip (na primer konkurs: "Stripom protiv istine"), inadžijski nastavljena. Eto, vidimo kako su krajem devedesetih u Srbiji i neke kulturne institucije, mnogo kompleksnije ustrojene i bliže realnom svetu od stripa, kao i sam strip, bile prinuđene da svoju odstupnicu potraže u kompjuterskom virtuelnom univerzumu, za to vreme još ne sasvim osvojenom.

I tako, pojavio se krajem avgusta 1999. i drugi štampani deo stripskog projekta "- + - = +". Kao i u slučaju svih ranije nabrojanih stripskih akcija, finansijsku podršku, bez koje bi oni sasvim izvesno bili nerealizovani, pružio je Fond za otvoreno društvo. O nekakvoj komercijalnosti izdanja nema ni govora.

Sadržaj sveske sigurno nije ono najbolje što je trenutno posedovala domaća stripska scena, ali jeste bio dobar presek onoga što su naši stripari kreirali za domaću javnost. Da, javnost, a ne tržište. Jer, tržište stripa koje podrazumeva sve primerene mu zakonitosti, uključujući potražnju i ponudu, zaradu izdavača i honorar autora, predstavljanje ideja publici i povratne kritičke informacije koje služe za korekciju, kao i još mnogo toga - u Srbiji ni danas ne postoji, a kamoli u to konfuzno vreme. Tako ispada da je ono što se u "Striperu" tada moglo videti istovremeno bilo i ono najbolje što je ovde od domaćeg stripa još preostalo i nekako se držalo.

Naravno, mnogi crtači, posebno iz Beograda, Novog Sada, Pančeva ili Vršca stvarali su tih godina za inostrane izdavače, ali, za razliku od prethodnih svesaka "Stripera", njih u ovoj nije bilo. Većina imena je bila do tada nepoznata. Baš zbog toga bi možda malo bolja odrednica od "novi autorski strip u Srbiji" mogla da bude: "novi alternativni strip u Srbiji" ili "nova generacija stvaralaca alternativnog stripa u Srbiji".

Duh koji sveskom iz svih priča provejava bi se mogao odrediti kao nekakva smeša dadaizma, brejnstorminga i radikalizovane "nove osećajnosti" iz sedamdesetih. Priče prožete tom "najnovijom osećajnošću" su u narativnom pogledu naizgled banalne i bizarne, autori kao da nemaju čvrstu, fiksiranu koncepciju onoga što žele da kažu, dok alibi za "idejnu sterilnost" otvoreno traže u opštoj konfuziji koja je tih godina vlada društvom.

Iz crtačkog ugla posmatrano (svakako, ne iz ugla crtača konvencionalnih mainstream stripova, već sa gledišta nekog savremenog likovnog umetnika), dela su izvanredna. Posebno se istaklo tada novo ime Ivan Grubanov, a uz njega su jedini od ranije poznati bili Tihomir Čelanović, Nikola Vitković i Milan Pavlović - Mr. Stocca, kao i Saša Mihajlović koji je u vizuelnom i narativnom pogledu u tom društvu najbliži klasičnim standardima likovnog izraza kojeg su ustanovili američki andergraund autori sedamdesetih, engleski razradili osamdesetih, a za sada definitivni oblik dali skandinavski stripari devedesetih, neki predstavljeni i u slovenačkom magazinu "Stripburger".

Ono što bi po formi trebalo da bude smešno (na primer, geg-kaiševi "Orfelijini paraziti" Dušana Pavlića i Slobodana Miladinova), nesporno u likovnom pogledu izgleda vrlo solidno, ali niti je duhovito, niti je dosledno u svojoj paradoksalnosti, kao što je to svojevremeno bila, recimo, prevedimo je sa "Maca Lujka" (podsetimo: "Crazy Kat" je prevođena i kao "Maca Šiza") Džordža Herimena. S druge strane dela koja bi trebala da nam sugerišu svoj poetski naboj, nabijena su svačim drugim osim lirikom. Naravno, ima različitih poetika i poeta (pa, dopustimo, i onih slabo pismenih, ako baš idemo u detalje), no i pesnici se dele na dobre i loše, iskrene i izveštačene, razvijene i nedopevane... (o tome pitati V. Fumetija).

Na primer, u crtačkom pogledu, publikovani strip Tihomira Čelanovića i čitav njegov opus vizuelno uopšte ne zaostaju za delima mnogih svetskih ilustratora ili stripara. On je već sada dostigao tamošnje standarde. I u iskrenost njegove poetike ne treba sumnjati. Ali, njegov strip potvrđuje da je ponekad mudrije i bolje ne napisati sve što nam (prvo) padne na pamet, već ponešto ostaviti i nedorečeno. Rečju: nacrtano virtuozno - napisano konfuzno i sramotno loše. Pokušajmo da zamislimo nekog pesnika Nobelovca (dakle, uslovno nesporno vrhunskog književnika) kako u poetskom, nesamokritičkom i iracionalnom zanosu pokušava svojim diletantskim crtežom da bezuslovno sam u knjizi ilustruje neku svoju pesmu.

Što se onih diletantski loše nacrtanih, maloumno pisanih i, u celini, nemaštovito osmišljenih stripova tiče, a većina takvih je plod isprazne poze i prozaične beznadežne netalentovanosti njihovih autora, možemo samo da se nadamo da će posle godina krize opet zauzeti svoje mesto koje im pripada - treba da, kao prirodan korektiv i izvor novih ideja, neizostavno da postoje, ali ne i da preovlađuju. I u drugim granama umetnosti se narativna (tamo gde je u umetničkoj disciplini naracija poželjna) nekreativnost i bezidejnost, od strane nemaštovitih, neproduhovljenih, tj. po nečemu ograničenih ili sputanih umetnika, i to otkad umetnost postoji, kompenzuju agresivnošću, naglašenom bizarnošću, nihilizmom i destrukcijom, ili, suptilnije, velikim trudom u fazi realizacije i prezentacije, visokim zanatskim umećem, izveštačenom "otkačenošću", manirizmom i dekadentnom dekorativnošću. Do sada su po pravilu, pre ili kasnije, tako nastala dela stavljana na mesto koje zaslužuju i proglašavana bezvrednim đubretom ili kičem. Samo, kadgod se sretnemo sa ovakvim trendom, srce nam zatreperi pa u panici moramo da posumnjamo da će i u ovom slučaju stvari i vrednosti, same po sebi, uprkos svemu, nekako opet prirodno doći jednom na svoje mesto. Uplašimo se da će priroda jednom, baš sada zatajiti, te da će baš ove trendovske, i društvenim prilikama uslovljene tvorevine postati trajni etalon vrednosti. Što se stripa tiče, ostaje nam da se nadamo kako će stripovi kao što su oni preovlađujući iz "Čoveka iz bunara" i "XER Files"-a neizostavno biti prisutni na sceni, ali nikako ne i postati dominantni.

Inače, u celini posmatrano, naši stripari su, sudeći po njihovim objavljenim stripovima, većinom nepismeni i, uopšte, slabo obrazovani. One koji su završili ili još pohađaju visokoškolske ustanove (likovne akademije i fakultete), neki pedagozi očigledno ne podstiču na čitanje, pisanje ili učenje pravopisa i ne ukazuju im na važnost istih. Stripari se veoma često sakrivaju iza kolokvijalnog govora, jezika ulice i žargona, samo ni njega ne koriste dosledno nepravilno. Lektorisanje pre štampe - šta je to?

Dirljivo je, ali i sažaljenja vredno, koliko ovi stvaraoci srpskog "autorskog stripa" pokušavaju da naboj "intelektualnog" postignu korišćenjem stranog slenga i jezika, ako to već ne uspevaju na našem. I loš engleski upisan u strip balone (jedan moj prijatelj Englez se cinično i nadmeno smejao nepismenosti naših ispisivača grafita po ulicama Beograda na engleskom jeziku dok smo zajedno šetali, ali i u stripovima koje sam mu u stanu pokazivao), čini im se, bolji je i "intelektualniji" od maternjeg. Možda na svoju, još neukiju okolinu i ostavljaju takav utisak, ko zna.

Ostaje nam samo da se nadamo da će ti palanački kompleksi i dečje bolesti psihičkog sazrevanja, te neizbežne faze samoosvešćivanja, samospoznaje, odrastanja i snaženja nečijeg samopoštovanja i integriteta, vremenom iščeznuti i biti prevaziđeni, pa da će ovdašnji stripski stvaraoci, i pored toga što su neretko odrastali u sredinama u kojima dominira podanički, "rajinski" mentalitet, te podrazumevajuće mu ulizištvo i udvorištvo bogatijem i fizički moćnijem, ipak odoleti agresiji potrošačkog mentaliteta i eliminisati svoju trenutnu, potpuno nekritičku, idealizovanu provincijsku opčaranost šarenim izlozima inostranih firmi i opsenarenjem Zapada.

Pažljivi poštovalac vizuelne grafičke naracije zapaziće da su stripska dela koja su nekada (sedamdesetih, naročito osamdesetih) postojala u bivšoj SFRJ kao incidentni presedani (pojedina ostvarenja Zorana Smiljanića, Andreja Savskog, Alema Ćurina i još nekih) koja je i potpisnik ovih redova u svojstvu urednika stripa objavljivao, na primer, u časopisu "Vidici" kao egzotične, pomalo anarhistične, ali likovno i idejno superiorne egzemplare), u za njih povoljnim društvenim prilikama iz egzotike i rezervata izašla na slobodu, te od simpatičnih usamljenih, hrabrih izuzetaka prerasla u opasno, konformističko pravilo. Sažeto: "Quae fuerant vitia, mores sunt", tj. "Što su nekada bili poroci, sada su običaji".

U Srbiji devedesetih sve je, ne samo sudeći po ovdašnjem stripu i ne samo po ovom projektu, izokrenuto. Posledice se osećaju i danas. Konkretno, kroz domaći strip i izdavaštvo to se iskazuje na sledeći način: "alternativa je glavni tok (mainstream)", "odsutno je prisutno" (i obrnuto), "jedini godišnjak ("Grafička zavera", odnosno 2 godišnjaka 2000. i 2001.) je (su) antologija", "periodični časopis ("Striper") je zbornik"...

Osnovnaporuka projekta "Minus plus minus daju plus" je, nadajmo se, opravdano optimistička: kao i u apstraktnoj matematici prepunoj paradoksa, i u našem lokalnom okruženju koje je u svakom pogledu u minusu, pojedine udružene, po svim pretpostavkama depresirane negativne vrednosti, ipak mogu dati nešto pozitivno.

A što se samog srpskog stripa tiče, pokazalo se da se od tog avgusta 1999. pa sve do maja 2000. godine ovde nije pojavio ni jedan časopis ili zbornik ili godišnjak, bilo šta, sa aktuelnim domaćim autorima i njihovim stripovima, ne samo enetualno po kvalitetu ravan ovom, ovde pomenutom "Striperu - + - = +", već nijedan uopšte.


(ovo je "Strip vestima" prilagođena verzija teksta "Najnovija osećajnost", prvobitno objavljenog na str. 40-41 nedeljnika "NIN" br. 2578 od 25. maja 2000. godine; izdavač "NIN d. o. o.", Beograd)


sadržaj

7.

JUŽNJAČKA UTEHA No 251.

Marko Stojanović
misto83@ptt.yu



LJUDI, ZVIRI I BEŠTIMJE (5)

A i to triba znat...
Ljudi, zviri i beštimje, GIBONNI

TBC je, najzad, neko ko ume da se proda - a to je, s jedne strane, jako osvežavajuće. Dosta nam je više genija iz garaže, mučenika na krstu stripa! Dosta nam je autora koji stvaraju čuda od stripova ali ne umeju da ih plasiraju, da unovče svoj trud! Dajte čoveka koji nema nikakvih iluzija o svom mestu u jednoj stranoj strip industriji, crtača svesnog svojih ali i mogućnosti tržišta te njegovih potreba! Dajte nam nekog ko je realan i u realnom svetu izmišljenih priča postiže uspeh! Dajte nekog ko zna pravila igre i ko ih (makar uz gunđanje) prihvata, dajte nam nekoga ko shvata da se ona mogu samo iznutra menjati! Dajte nam Tomaža Lavriča, vičemo mi, ali ni usklik francuskih čitalaca nije mnogo drugačiji – drugačiji su samo razlozi zbog kojeg oni naprežu svoje glasne žice.

Tomaž je svoje Bosanske basni, kontraverzni i žestok strip album posvećen ratu u Bosni nastao neposredno posle prestanka tamošnjeg sukoba, vispreno podeljen u priče sa imenima životinja, odlično ispričan i zaista majstorski nacrtan s lakoćom uspeo da proda najvećem francuskom strip izdavaču Glenat i na taj način kupio sebi ulaznicu u ligu velikih. Album kome se svakako ne može zameriti politička korektnost (politička nekorektnost sa Lavričeve strane?) i koja je još jedna (svakako disciplinovanija i efektnija) stilska vežba toliko draga Lavričevom srcu predstavlja jedan od najboljih stripova na ovim prostorima nastalih u poslednjih desetak godina... Ali je francuskoj publici legao kao kec na deset pored ostalog i zato što je dolazio u vreme kad je interesovanje za razvoj situacije na Balkanu bilo na svom vrhuncu (čitaj: Nato peglanje Srbije i Kosova). I sam Lavričev grafizam u Basnama, veoma efektno poigravanje izrazitim crno-belim kontrastima u kome se autor najbolje snalazi i koje mu najviše odgovora, imao je savršen tajming – Majk Minjola i Frenk Miler su samo par godina ranije sličan hrabar i netipičan crtački stil uveli na velika vrata u svetske tokove stripa i tamo naišli na veliko odobravanje kolega i fanova. Još par svojih kvalitetnih autorskih albuma objavljenih u Francuskoj, Glista na begu i Novi časi, i stigla je ponuda jednog od najpopularnijih francuskih scenarista danas Franka Žirua (po čijim scenarijima danas crtaju i dva srpska autora, Miroljub Milutinović Brada i Milan Jovanović) da crta po njegovom literarnom predlošku i tako učestvuje u jednom od najpopularnijih serijala tada, Decalogue-u... A mudri se Lavrič, iako više puta javno izražene čvrste rešenosti da radi svoje projekte, priklonio carstvu zemaljskom (a ne carstvu nebeskom, poput nekih drugih ličnosti i naroda) i prionuo na posao. Računica se isplatila, strip album (koji ga je izmučio ali na kome je bez obzira na to dao sve od sebe, čak i malo ublažavajući svoje korišćenje crni-belih igri senki u crtežu) se prodao u sjajnom i tiražu i svom crtaču dodatno podigao profil... Otvorivši mu, između ostalog, i mogućnost da na konto svoje novostečene slave paralelno krene dva svoja autorska projekta, Lomm i Europa-u.

Tako se kalio Lavrič, prodavši se ali pod svojim uslovima – savršeno svestan da mora da s vremena na vreme da uradi poneku najamničku šljaku da bi održavao svoj rejting u Francuskoj na dovoljno visokom nivou da može da na miru priča svoje priče i crta svoje crteže... Što je uostalom sve što jedan dobar autor i profesionalac može da poželi – i što velika većina nikada neće dobiti.

(Kraj!)


A u striparnicama pored vas, veoma uskoro, sedmi broj Strip Presinga, jedinog domaćeg strip časopisa koji donosi radove domaćih autora! Stripovi Vlade Aleksića, Dušana Cvetkovića, Tonija Radeva, Dejana Sedlana, Tihomira Čelanovića, Branimira Trošića, Tomaža Lavriča, Mijata Mijatovića, Tončija Zonjića, Milana Antanasijevića, Danka Dikića i Dragana Bosnića! Premijere stripova koji su osvajali nagrade na Salonima stripa u Beogradskom SKC-u! Tekstovi Dušana Banjanina, Saše Stojanovića, Borisa Lazića, Dejana Stoiljkovića, Pavla Zelića, Đorđa Milsoavljevića! Eksluzivni intervjui sa Aleksandrom Sotirovskim i Tihomirom Čelanovićem! Naručite svoj broj već danas (ili sačekajte ponedeljak, pa će vam se neko možda i javiti), na 018-523-418...


sadržaj

8.

KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (310)

Darko Macan
darko.macan@zg.htnet.hr



ONE-HIT WONDER

Prvo Milan, onda Dekara, a sada i Žitko!

Jedan k'o nijedan, dva mogu biti slučaj, ali trojica su zavjera. Da ne kažem pravilo... Nema mi druge nego priznati: "Kristijan i Kukomačka" su - i nakon pet stotina objavljenih stranica - moj najuspješniji strip!

"Kristijan i Kukomačka" se zapravo ne zovu tako. Imena toga stripa, čiji originali leže u nekoj kutiji na mome ormaru, se ovoga časa zapravo ne mogu ni sjetiti... "Izbor" ili nešto jednako pretenciozno. A napravio sam ga s devetnaest, dvadeset godina, i poslao "Patku" kao rad čitatelja te je tamo usitno objavljena vjerojatno najsuvislije nacrtana pasica toga stripa: krupni plan neke čovjekolike mačke s kukom umjesto ruke, koja osvetom prijeti nekom Kristijanu, figura spomenutog Kristijana (bez pozadine) kako poseže za pištoljem što mu visi o boku i krupni plan neke kratkokose djevojke koja je zatisnula oči kako ne bi posvjedočila obračunu od kojeg čujemo samo dva glasna, pretapajuća pucnja.

"Kristijan i Kukomačka" je naziv kojim je spomenuti strip okrstio Milan kada mi je, mnogo godina kasnije, pričao kako ga se dojmila neizrečena priča. Poslije sam čuo da ga je i Dekara zapamtio, a nekidan mi je Žitko ponovio skoro istu stvar, kako mu je bila super ta priča, izgubljena ruka, osveta, čudni likovi, nerazriješen saspens...

I onda se ja pitam zašto ljudi vole Bonellija i zašto su najčitaniji stripovi oni najjednostavniji? I onda se ne usudim - namjeravao sam, ali se stvarno više ne usudim - skenirati i na net postaviti ostatak "Kristijana i Kukomačke". Jer, štono rekoh, taj strip uopće nije ono što su u njemu pročitale gladne i kreativne čitalačke oči nekadašnjih mladića. Taj strip je pretenciozno razmatranje o formi stripa, u kojemu je objavljeni narativni fragment tek dio dokaza teze. Početak i rasplet priče o "Kristijanu i Kukomački" ne postoji izvan Milana, Dekare, Žitka. Ja ga svakako ne znam.

Ali znam, uviđam da sam pogriješio! Otisnuo sam se, nekako tada, u vode teorije, forme i stripova koji žele nešto reći. A da sam na vrijeme čuo glas naroda, možda bih, tko zna, danas crtao dvadeseti album "Kristijana i Kukomačke"?


sadržaj

9.

Q STRIP

Strip Vesti



Na blogu Q STRIP Darka Macana ima puuuno vesti i zanimljivosti a Strip vesti vam uvek prenesu jednu kao malu drašQalicu:

Ah, pošast blogiranja se širi među crtačima. Najnoviji momak koji je odlučio svoje skice i crteže pružiti na uvid javnosti i kolegama je Frano Petruša koji smatra da je to dobar način za ukresavanje novih iskara inspiracije i prijateljskog nadmetanja među crtačima.


Osim toga, na Q Strip-u ste protekle nedelje mogli pročitati sledeće priloge:
  • [aQtualno] Qonačno ... Q11! (mcn)
  • [Qolumna] NAJ MAD (Damjan Stanić)
    Prevođenje žednih preko vode ili Adaptiraj ovo, Bane!
  • [preporuQe] Odabir iz Previews kataloga za 3. mjesec (Bob)
  • [glavolomQa]Hudfaq is Chaykin? (mcn)
  • i naravno [dnevniQ] Pregled vijesti za svaki dan 18.03.-24.03.


    Kompletne priloge možete pročitati na sledećoj adresi:
    http://qstrip.blog.hr/


sadržaj

10.

INTERNET STRIPOVI

Strip Vesti



Ovo rubrika je redovna, pozicionirana na ovom mestu u SVestima, nije u samom vrhu jer na sajtu već stoje, u samom vrhu na udarnom mestu, linkovi ka svim domaćim internet stripovima koji redovno izlaze. Ostali stripovi, koji ne zadovoljavaju ove kriterijume - dakle nisu na nekom od domaćih jezika ili ne izlaze redovno - će ipak imati svoje mesto u ovoj rubrici.
Dakle zasucite rukave i poradite na dopunjavanju ove rubrike tako što ćete pokretati nove internet stripove. Svaki novi strip na spisku će, onog petka kada bude dodat, imati oznaku NOVO!
Redosled je po abecednom redu:

STRIPOVI KOJI REDOVNO IZLAZE:

-A STAR IS UNBORN (UnBornStar)
unbornstar.blog.hr/

-BUZZ & FZ (Gudvin)
www.screaming-planet.com/comics.php?area_id=

-ČAROBNJACI (Niko Barun)
www.tportal.hr/stripovi/carobnjaci

-KUĆA STRAHA (Jurica)
www.kajgod.co.nr/

-MALI MEUR (Vladislav Gajski)
www.plastelin.com/index.php?option=com_content&...

-MARTINA MJESEC (Macan - Sudžuka)
www.stripovi.com/martinamjesec.asp

-MISTER MAČAK (Macan - Bob)
www.stripovi.com/mistermacak.asp

-NETOVCI (Niko Barun)
www.t.ht.hr/netuskoli/5-5.html

-OVERKLOKING (Dubravko Mataković)
iskon.hr/webcafe/matakovic/

-SERGEJ (Darko Macan)
www.zmcomics.co.yu/sergej

-SIVI GRAD (Rico)
www.stripovi.com/sivigrad.asp

-SOB SA SOBOM (Sonjecka)
www.stripovi.com/SobSaSobom.asp

-STRIP "DAN"-a (Simon Vučković - Mirko Zulić)
www.dan.cg.yu/stripovi.php

-SvRBI iU SVEMIRU (Milivoj Kostić)
vigled.sky.prohosting.com/

ŠTEFICA Jambriščak, prijateljica noći koja je previše znala" (Nik Titanik)
www.niktitanik.com

STRIP ČASOPISI ZA DOWNLOAD

-ZONA 9 (Udruženje strip autora Crne Gore)
www.zona9-stripmagazin.users.cg.yu

STRIPOVI KOJI SE REDOVNO DISTRIBUIRAJU E-MAIL-om

-SAMONIKLI KOROV STRIP (Franja Straka)
prijaviti se na email adresu: fstraka@eunet.yu

STRIPOVI SA ZAOKRUŽENOM PRIČOM

-Bilo jednom u Makarskoj (Dalibor Brdar)
www.stripovi.com/makarska.asp

-Zagor & Chico u Paklu Droge (Saša - Venes)
www.najbolje.com/zagor/

-Stripovi... (Dunja Janković)
deenes.ffzg.hr/~tdujmovi/strip.htm

STRIPOVI DOMAĆIH AUTORA NA STRANOM JEZIKU

-ACTION TRIP COMICS (Jojić - Grabović - Solanović)
www.actiontrip.com/index/comics.phtml

-JOHN'S PARADISE (Alić/Gelemanović)
www.johnsparadise.com

-Mc DUFFIES (Srđan Aćimović)
mcduffies.keenspace.com

-LITTLE WHITE KNIGHT (Srđan Aćimović)
www.graphicsmash.com/series.php?name=littlewhiteknight&view=current

-LEGOSTAR GALACTICA (D. M. Jeftinija)
legostargalactica.keenspace.com/

STRIPOVI KOJI VIŠE NE OBNAVLJAJU SVOJE STRANICE

-JOHN'S PARADISE (Saša - Venes)
www.crazytwo.com/novi/

-NEDELJNI STRIP (Oljača, Aćimović, Ikonić, Jovanović, Vučković)
members.lycos.co.uk/zmcomics/strip/strip.htm

-VILINTULJKOVA DRUŽINA (zmcomics)
www.zmcomics.co.yu/vilintuljak



sadržaj

11.

ŠTAMPA

štampa


Zoran Đukanović i Dušan Banjanin su obezbedili sledeće priloge:


STRIP - PARTIJSKI NEPRIJATELJ BROJ 1!

Interview
Gost: Zdravko Zupan


U nacističkom bombardovanju Beograda 6.aprila 1941. godine, Narodna biblioteka je u potpunosti izgorela. Sve knjige i rukopisi koji su posle našli mesto u arhivu, prikupljeni su zahvaljujući darodavcima i otkupima. Tog 6. aprila 1941. godine Srbija je ostala bez velikog kulturnog blaga, uključujući i sačuvane spise iz srednjeg veka. U nastalom haosu ko bi se, pored toliko bitnijih književnih dela, setio stripa!

Iako se nikada u umetnosti nije shvatao ozbiljno, posmatrajući ga kroz istoriju, dolazi se do zaključka da nije bio toliko marginalan. Naime, samo u Srbiji je od 30-ih godina do danas, nekoliko puta zabranjivan, a koliko je cenzura bilo to ni strip izdavači ne znaju.

- Strip je uvek bio na margini umetnosti iako su ga crtali i pisali cenjeni slikari i pisci. Zabranjivan je u zemljama istočnog bloka pa i kod nas do raskida veza sa Sovjetskim savezom. 1948. godine jer se smatralo da kvari omladinu. Isto mišljenje je vladalo i u nacističkoj Nemačkoj. Čuvena je Gebelsova rečenica “Supermen je Jevrejin!”, dok su se nekoliko godina kasnije u Jugoslaviji koplja lomila na legendarnom strip junaku Flašu Gordonu. “Junak nove mitologije kapitalističkog poretka” je samo jedan od “epiteta” kojim su ga kitili tadašnji kritičari – objašnjava Zdravko Zupan, istoričar stripa iz Beograda i samim tim, prinuđeni kolekcionar.

Strip u Srbiji začet je u drugoj polovini 19. veku humorističkim, dečijim listovima i kalendarima kao razvijen oblik karikature. Njegov razvoj biće zaustavljen iz “opravdanih” razloga ( Balkanski ratovi, Prvi svetski rat) do sredine 30-ih godina kada počinje takozvano, zlatno doba srpskog stripa. - Strip, kao i sve ostalo, od arhitekture do baleta, u Srbiju su doneli ruski emigranti, aristokratija koja je došla sa tomovima enciklopedija u svojim glavama. Pioniri srpskog stripa su upravo Rusi, Đorđe Lobačev, Sergej Solovjev, Konstantin Kuznjecov, Nikola Navojev ali i Ivan Šenšin, Aleksije Ranher, Sebastijan Lehner, Đuka Jovanović, Moma Marković i mnogi drugi. Prvo srpsko strip izdanje bio je dečiji list ”Veseli četvrtak”, koji je izašao 7. januara 1932. godine - objašnjava Zupan.

U srpske novine strip je ušao zahvaljujući dečijem dodatku, koji je prvi izdala najveća domaća novinska kuća “Politika” 1930. godinea sledili su je dnevnici “Vreme” i “Pravda”. A 21.oktobra 1934. godine, samo mesec dana od američke premijere, takođe na stranicama “Politike” preko cele strane objavljeno je šest kaiševa stripa “Detektiv X-9” Aleksandra Rejmonda i Dešajela Hemeta. Njegovo objavljivanje je predstavljalo je pravu senzaciju. Danima ranije je najavljivan kao “Najnovije čudo našeg vremena: Roman koji se čita po dva minuta dnevno”, “Manje se čita, više se gleda”, “Imate bioskop kod svoje kuće” i sl.

Hitno je trebalo smisliti ime za novi medij što je uradio jedan od urednika “Politike” Dušan Timotijević. Već u proleće 1935. godine pojavili su se prvi specijalizovani strip listovi u Srbiji - “Strip” i “Crtani film”.

- Iako su se svi brzo gasili, “Mika Miš” Aleksandra J. Ivkovića, Rusa koji se oženio Srpkinjom i uzeo njeno prezime, uspeo je da se održi do 1941. godine.

To je bilo prvo zlatno doba srpskog stripa prožeto raznim cenzurama koje su išle toliko daleko da su se u likovima Mikija Mausa prepoznavali tadašnji članovi kraljevske porodice – priča, smešeći se, Zupan.

Strip na koji je mislio naš sagovornik je Diznijev “Miki i njegov dvojnik”, objavljen 1937. godine. To je bio prvi slučaj cenzurisanja stripa u Srbiji. Naime, državnom cenzoru, koji je odobravao stranice “Politike”, učinilo se da u pomenutom stripu postoje neke sličnosti sa čaršijskim govorkanjima u Beogradu : da knez Pavle Karađorđević namerava da preuzme presto maloletnom kralju Petru. Istog trenutka objavljivanje stripa je sprečeno.

Zbog izveštaja o cenzuri, iz Beograda je prroteran novinar Hjubert Harison, dopisnik “Njujork Tajmsa” i britanske novinske agencije “Rojters”. Kada je saznao za ovaj događaj, Volt Dizni je “Politici” poslao telegram u kome je , ironično, izrazio žaljenje što je list zbog njegovog stripa imao neprilike.

Isti strip je bio zabranjen i dve decenije posle, zbog negativnoih aluzija na tadašnje komunističke rukovodioce, a već krajem 60-ih godina u Srbiji se pojavljuje licencno izdanje “Mikijev zabavnik” zbog kog Volt Dizni opet šalje telegram u Beograd. Ovaj put uz iskrene čestitke i želju da list bude deo detinjstva dece ove zemlje.

Na žalost, skoro svi pioniri autori srpskog stripa završili su tragično. Neki su umrli pred početak rata, a neke su proterali komunisti “zbog saradnje sa okupatorom”.

- Situacija u svetu se promenila i onako kako je nekada smatrano da deca koja nisu čitala stripove nisu imala detinjstvo, tako je posle rata strip bio anatemisan sa svih strana.- naglasio je Zupan.

Strip je u Srbiji imao još dva zlatna perioda, početkom 70-ih i sredinom 80-ih godina kada je, recimo, tiraž izdanja “Dečijih novina”, legendarni strip “Mirko i Slavko” o dva mala partizana i njihovim dogodovštinama za vreme Drugog svetskog rata, dostizao sto hiljada primeraka a “Politikin zabavnik” čak petinu miliona. Raspadom SFRJ i strip je, kao i sve ostalo, polako utihnuo, a stara publika nikako nije mogla da prihvati “varijacije na temu” nekadašnjih izdanja. Ovdašnjoj publici je veoma dobro poznato kako se provelo izdanje stripa “Alan Ford” na srpskom jeziku. Pre rata strip se prevodio na hrvatskom jeziku i kao takav je stekao ogromnu popularnost pa je starijoj generaciji bilo teško da prihvati novu verziju prevoda, dok mlađe generacije nisu ni znale da takvo nešto postoji na kiosku.

Međutim, situacija se polako menja. Iako je u Srbiji poslednjih 15 godina strip bio potpuno zaboravljen, nekolicina entuzijasta je pokušavala i uspela da ga održi u životu. Glavni junak te priče zove se Aleksandar Zograf, odnosno Saša Rakezić. Stripove je počeo da objavljuje pred sam rat, pa je bio prinuđen da ih crta za inostrane časopise jer u vremenima kada goli život ništa nije značio, mediji su bili puni potresnih događaja iz građanskih ratova širom bivše SFRJ.

- To je bila jedna mala katastrofa, s obzirom da je većina časopisa koja je objavljivala stripove prestala početkom 90-ih da izlazi. Za strip crtače su postojale dve solucije: ili da prestanu da crtaju ili da krenu da objavljuju radove u inostranstvu tako da sam ja praktično bio prisiljen da se pojavim na stranom tržištu. Situacija u zemlji je bila grozna ali me terala naučim kakva je strip scena u Americi ili Evropi jer sam morao da budem u toku – priča Rakezić čiji se stripovi danas objavljuju u nekoliko stranih dnevnih novina, jedan je od prvih strip crtača iz Evrope koji je počeo da objavljuje sveske za Halta graphics book iz Sijetla, dok je u Srbiji nedeljnik “Vreme” odlučio da mu pokloni dve strane dve strane za njegove strip priče.Zatekli smo ga u pripremama za izložbu “Olovka i igla” koja je otvorena u galeriji “Ozon” u Beogradu 31. januara.

- Generacije koje su rasle na stripu napustile su ovu zemlju, dok su neki novi klinci okupirani kompjuterima i video igricama tako da pravu strip publiku više nemamo u onim razmerama kao nekada. Strip scena je potpuno utihnula i bilo je potrebno mnogo snage i volje da se strip scena sačuva u Srbiji. Sećam se da sam sve svoje radove slao poštom ili preko ličnih kontakata, ljudi koji su dolazili na nedelju dana u Beograd iz Amerike ili Evrope, pa sam im davao radove da ih isporuče mojim izdavačima. Zvuči apsurdno, ali, iako su mi stripovi izlazili u SAD već preko pet godina, ja sam prvi put otišao tamo tek 1999. godine. – objašnjava naš sagovornik i dodaje da je u Srbiji još uvek teško uraditi nešto. Tome u prilog govori i činjenica da je do sada u Španiji objavio četiri, a u Italiji sedam a u Srbiji samo dve zbirke radova. Nedavno mu je u Hrvatskoj izašla zbirka radova “Tušta i tma”.

Kada se pojavio film, kritičari su na sve strane najavljivali propast pozorišta. To se nije desilo. Na sličan način, uz pojavu kompjutera, video igrica, mnogi smatraju da će strip nestati. Međutim, činjenica da je nekoliko dnevnih novina u Srbiji vratilo strip na svoje strane, te da sve više studenata Fakulteta primenjenih umetnosti uzima upravo ovu formu za svoj diplomski rad daje nadu da će on ipak preživeti. Ko zna, možda mu retkost za 10-ak godina donese šansu da ga konačno shvate kao umetnost.


Objavljeno: sajt B92, Beograd, 08.03.2006.godine






"V ZA OSVETU" NAJGLEDANIJI U SAD

Prošlog vikenda američka bioskopska publika bila je u "buntovničkom" raspoloženju pošto je pažnju posvetila akcionoj priči "V za osvetu", koja je zaradila 26.1 milion dolara. U pitanju je delo sa Natali Portman i Hjugom Vivingom, koje govori o revoluciji protiv totalitarne britanske vlasti. Bez obzira na prvo mesto, međutim, to nije bio najblistaviji start, ako se zna da je film debitovao u 3.365 bioskopa, pa je prosečno, po sali, tokom vikenda zaradio 7.767 dolara. "V za osvetu" adaptirali su Endi i Lari Vahovski, na osnovu grafičke novele Alana Mura, o maskiranom osvetniku koji se bori protiv fašizma u Britaniji iz bliske budućnosti.

Film je režirao Džejms Mektigu. Kritika je, generalno, dobro ocenila ovaj "vizuelno impresivni triler", davši mu natprosečne ocene.

Glumica Natali Portman (24), čiji se lik u ovom filmu bori protiv fašizma, kaže da će to ostvarenje neminovno dovesti do debate o svetu u kojem živimo, kao i ko su teroristi, a ko borci za slobodu.

"Postoji u filmu nešto što podseća na Drugi svetski rat, holokaust, ali i jezik koji možete danas čuti od političara sa zapada, a tu su i elemetni zastupljeni kod današnjih terorističkih grupa. Mislim da svi oni zajedno stvaraju intrigantno pitanje o tome kada, ako ikada uopšte, možemo da opravdamo nasilje", kaže glumica, koja je za potrebe ovog snimanja morala da se ošiša do glave.

V. T.


Objavljeno: DANAS, Beograd, 21.03.2006.godine



sadržaj

12.

VESTI IZ SVETA

Strip Vesti



-MARKO AJDARIĆ NEWS - Neorama dos Quadrinhos

Nakon nekog vremena pošto je izašao Tsar Duklan 1, od Nikole Vuyache, rođenog u Prištini u 1976., imamo napokon prilike da se upoznamo sa tim radom preview. Osim što možete videti tri strane stripa, može pričitati i recenzije o stripu ovde i ovde.
Zograf izlaže u Atini, što možete videti ovde.
Goranu Sudžuki izlazi'Hellblazer- Lady Constantine' u jednoj knjizi. Delcourt je izdao, 3. i 4. album L'Histoire Secrete, u kojima crteže rade Sudžuka i Geto u trećem albumu, kao iLeonid Pilipović u četvrtom, pod tekstovima Pecau-a.
Zoranu Janjetovu u Španiji izlazi 6 album Technoperes-a.
Superman Metropolis 5, Danijela Žeželja izašao je ovog meseca u Španiji.

Od 10.03. do 9.04, jedna od najboljih bedetheques u Belgiji (ako ne i najbolja), Espace BD, organizuje veliku izožbu Etienne Davodeau-a, koji je trenutno jedna od najvećih zvezda (i zaista ima pravo na to) sadašnjeg bandes dessinées. Ako ne možete ići tamo, ovde može videti 77 slika te izložbe.

Vraća se Olivier Vatine (Aquablue) posle 13 godina odsustva sa francuske strip scene, stripom Angela.

Kako je izgledao Comics in Leipzig 2006 sa sve slikama možete videti ovde. Jill Thompson, Giuseppe Camuncoli, Brian Azzarello, Gabriele dell'Otto, Sergio Bonelli, Jim Lee i Milo Manara će biti prisutni na Mantova Comics & Games 2006 (Italija), od 26. do 28. maja. Saló de Barcelona 2006 najveći festival u Katakunji, ove godine se održava od 8. do 11. juna.
Na Universitetu od Alicante, između 23. i 25. marta, dešavaće se Unicómic 2006. Osim međunarodno poznatih autora: Eduardo Risso, Mike W. Kaluta i Stuart Immonen, biće prisutan i Sergio Bleda,Xaquín Maríni Luis Gasca.


To je to, za sada... kao i obično, deo Markovih vesti je odložen za sledeći broj. Kao što već i znate, jedan deo Markovih vesti već se nalazi na qstrip blogu Darka Macana.


sadržaj

13.

POZIVI NA SARADNJU

Mail



Preko Stipburgera smo dobili sledeći poziv:

silent wall comics zine
volodjaizkutije@gmail.com
www.silentwallcomix.com

Dear comics artists,

We are glad to inform you that we are opened for submissions, preparing another, second issue of SILENT WALL street poster magazine. It is ought to be printed in second half of April 2006, as a part of upcoming GRRR!, international comics festival in Pancevo, Serbia and Montenegro.

For those who receive this information for the first time, Silent Wall is a street poster comics magazine, publishing comics strips without words, treating the themes of ecology activism. Find your inspiration meditating about the problems of air, water and environment pollution, pollution problems of technology development, genetic engineering, possible collective and personal solutions against big corporative polluters…

Remember that your work could be a message for an average street passer of almost any city in the world.

Due to the specific format of our poster zine, pay attention on these few technical details:

Works you send should be b/w (gray tones also allowed) images, proportional to 52x13 cm format /13 cm height, 52 cm width/, no words. Both meditative and narrative works are welcome.

Send a good-resolution scanned images /by this we mean 300dpi original size, or 600dpi any size/ at volodjaizkutije@gmail.com

Or send a good photocopies, cd's or original artworks to
Vladimir Palibrk
Lenjinova 2/3
26000 Pancevo
Serbia and Montenegr
o

DEADLINE for submissions is 15th of April, 2006.

All the artworks received will be included in our trevelling promo exibition.

For some information on our past issues and recent actions visit www.silentwallcomix.com

Wish you a nice time,

Silent wall army








Marko Ajdarić nam je prosledio sledeće pozive:


ZAGREB 2006

PARTICIPATION
The organizer of the 11th International festival of cartoon Zagreb 2006. is the Croatian Cartoonist Association. The festival is opened for everyone regardless of nationality, age, sex, or profession.

THEME
BLACK HUMOR

ENTRIES
Conditions of entry:
1. All entries must be original cartoons. Framed works, also, will not be accepted.
2. Entries can be either black and white or coloured.
3. There should be the name, the surname and the address on the reverse side of cartoons.
4. Maximum 3 entries will be submitted.
5. Maximum size of entries is A3 format (42 x 29,7 cm)


DEADLINE
Entry deadline is the 11th of May 2006.
Please write 'PRINTED MATTER - NO VALUE'.

ADDRESS
CROATIAN CARTOONIST ASSOCIATION
ZDENKO PUHIN
M.S.Bolšića 1
10010 ZAGREB, Croatia


PRIZES AND AWARDS
Gold Medal 800 EUR
Silver medal 500 EUR
Bronze Medal 300 EUR
Five Special mentions

EXHIBITION
The exhibition will take place in a representative gallery of the Koncert Hall Vatroslav Lisinski in Zagreb on the 12th of June 2006.

OTHER CONDITIONS
Authors of works that qualify to the exibition are given a presentation copy of the exibition cataloque. The works will be returned only on the special request of an author. The postage (EUR 4) will be paid by author.
The organizer reserves the right to reproduce the works sent to the festival, Zagreb 2006, as the advertising material without being obliged to pay a fee to an author whose work may be used.
The prize-winning works become property of the organizer.






Konkurs karikatura "Zlatni osmeh"
Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije ULUPUDS i FECO Srbija, organizuju međunarodnu izložbu karikatura "Zlatni osmeh" Beograd 2006. Konkurs je otvoren za autore iz celog sveta. Tema izložbe je "Veliki humoristi" (glumci, reditelji, pisci, karikaturisti, klovnovi i drugi, takođe scene iz komedija...). Nagrade: Zlatna medalja i 500 EUR, Srebrna medalja i 400 EUR, Bronzana medalja i 300 EUR i nagrada nedeljnika NIN za najbolji rad u grafičkoj tehnici. Radovi, sa popunjenom nalepnicom na poleđini i popunjenom prijavom moraju stići najkasnije do 1. septembra 2006. na adresu: ULUPUDS (Zlatni osmeh), Terazije 26/II, 11000 Beograd. Opširnije o konkursu i uslovima učešća: 011/2685 780, ulupuds@beotel.yu ili jugoslav@nin.co.yu ili www.ulupuds.org.yu.






Konkurs Narodnog univerziteta "Božidar Adžija"
[3. mart] Narodni univerzitet "Božidar Adžija", sektor marketinga, poziva zainteresovane za autorsko - konsultativnu saradnju iz oblasti grafičkih rešenja: maske flajera, plakata i ostalog štampanog reklamnog materijala. Potreban je kontakt radi detaljnijih informacija o zahtevima koje treba da zadovolji grafičko rešenje. Osoba za kontakt: Marketing menadžer Ivana Bojović Ivković, tel: 011/3087-109, 3443-446 ili e-mail marketing@bozidaradzija.com . U periodu od 13. do 27. marta 2006. zainteresovani za saradnju predaju svoja idejna resenja zajedno sa predlozima iznosa autorske naknade. Svi autori koji budu učestvovali u konkursu i čija rešenja budu, ili ne budu prihvaćena, zadržavaju autorska prava nad svojim radovima.






STUTTGART AWARD 2006

Competition Regulations

1. The name of this contest is STUTTGART AWARD.
The theme is "Fascination Football".

2. The contest is open to professional as well as semi-professional cartoonists and caricaturists.

3. The deadline for receipt of works of art is May 15, 2006.

4. Selected pieces of work will be presented in an exhibition.

5. The maximum size of artwork is to be 297 x 420 mm. The minimum size is to
be 210 x 297 mm. Artwork is to be submitted unframed and unmounted.

6 The maximum number of entries is to be up to three cartoons and up to three caricatures.

7. Cartoons and caricatures in colour or black and white shall be accepted.

8. Word cartoons and word caricatures may be produced in any language. However, a translation in English or German shall also be enclosed.

9. The name, home address (and e-mail address), telephone number and bank details of the artist is to be stated on the back of each cartoon.A short biography of the artist and a photograph (or self-caricature) shall be attached.

10. The artwork must be the original work of the artist. Artwork that is deemed by the jury to be the same or closely similar to that known to be the work of another artist will not be judged.

11. Original works and digital artwork will be accepted. Digital artwork is to be numbered in pencil on the front and pencil signed. Non-digital artwork is to be provided initially as color photocopies which will not be returned. Artists of selected works will be asked to provide original artwork.

12. Original artwork will be returned to the artists at the organizers expense.

13. A catalogue will be published and one free copy will be supplied to each artist whose work has been selected for exhibition.14. Prizes
1st prize: ? 5.000
2nd prize: ? 3.000
3rd prize: ? 2.000
The jury shall be entitled to award non-cash prizes to other entries. The prize-money shall be transferred to the stipulated bank accounts of the prize-winners.

15. The organizers have the non-exclusive rights to use works that have been selected for exhibition to advertise the next edition of the contest, without payment to the artist. The organizers of the contest claim no other rights to the use of selected cartoons. Donation transfer of ownership of actual paper artwork to the organizers does not signify unconditionaltransfer of copyrights - these are retained, unless otherwise specifically agreed, by the artist.

16. The organizers claim no rights for the use of non-selected works.

17. The organizers will be liable for the safe keeping of selected original art work whilst in their possession.

18. Entries shall be submitted to
Stuttgart-Marketing GmbH,
Reference: STUTTGART AWARD 2006, Postfach 10 44 36, D-70039 Stuttgart

info@stuttgart-tourist.de







RULES AND REGULATIONS

SUBJECT: “PROTECTION from heat and cold”

TIMETABLE:
Announcement and publication of the Competition
October - November 2005
Deadline for receiving works
31-st May 2006
Sitting of the Jury
June 2006
Announcement of the Jury decision, seminar and the opening of the post competition exhibition
September – October 2006

PRIZES:
GRAND PRIX – PLN 3500 and “Castellar Sabre”
1-st PLACE – PLN 2500
2-nd PLACE – PLN 2000
3-rd PLACE – PLN 1500
Sponsors' prizes

The Organizers have the right to the change in the amount of particular prizes, nonetheless, the total amount of prizes shall remain unchanged.

The JURY:
The Jury comprises of the Organizers representatives as well as artist dealing with art in practice or as theoreticians.

PARTICIPATION:
Both professional and amateur cartoonists are eligible to take part in the competition.
A maximum of three original works (format min. A5 – max. A3 ) in optional technique should be sent or delivered by May 31-st, 2006 to the following address:
KOKiS “Zamek”
Klasztorna 14
67-120 Kożuchów
POLAND

tel. (48) 68 355 35 36
e-mail: zamek@kozuchow.pl
www.zamek.kozuchow.pl

The Organizers are not responsible for damage or loss during transportation!

The winners as well as cartoonists qualified to participate in the post-competition exhibiton shall be provided with a free copy of a catalogue published by the Organizers.

The Organizers provide the competition prize winners with free acccomodation and boarding during the exhibition event.

The winners receive their prizes on condition that they are either present at the opening of the post competition exhibition or else they indicate a bank account where the money is to be transfered.

The works become the property of the Organizers and shall be included in the collection of the “False Mirror” gallery located in KOKIS “ZAMEK”.

Every participant in the competition agrees to their free of fees delivery of works to the “False Mirror” gallery.

Every work delivered to the competition ought to be accompanied (on the reverse) with the author's signature, address and a telephone number.

By sending their works to the competition the participants agree to the abovementioned regulations and they further agree to the free of fees publication of their works for marketing purposes connected with the competition and post competition exhibition.

The exhibition organisers are the final judges in the interpretation of these regulations.

By sending his/her works and taking part in the competition the artist agrees to the abovementioned rules and regulations.



sadržaj

14.

LINKOVI

Strip Vesti



U The New York Review of Books, verovatno najvažnijem časopisu za književnu kritiku, izašao je duži tekst posvećen Robertu Crumbu pod naslovom Mr. Natural
www.nybooks.com/articles/18834
(Zoran Đukanović)


sadržaj

...
Ako znate nekog ko bi bio raspoložen da svakog petka dobije email sa STRIP VESTIMA, pošaljite mi njegovu email adresu ili mu predložite da nam se on sam javi i tako upiše na mailing listu.

Zlatko Milenković

zmcomics@neobee.net
www.zmcomics.co.yu

Zlatko Milenković, Petra Drapšina 16, 21000 Novi Sad

STRIP VESTI SU BESPLATNE
Ako ne želite da ubuduće dobijate STRIP VESTI, jednostavno odgovorite na ovaj email i u naslovu (subject) napišite ODJAVA.