prošli broj - arhiva - sledeći broj


SADRŽAJ

1. MUNJA STRIP - Strip Vesti
2. STRIP U SMUTNIM VREMENIMA - Ilija Bakić
3. JUŽNJAČKA UTEHA No 189. - Marko Stojanović
4. KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (248) - Darko Macan
5. ŠTAMPA - štampa
6. (UMESTO) POZIVA NA SARADNJU - Marko Somborac
   
7. LINKOVI - Strip Vesti
8. DATUMI - Strip Vesti

1.

MUNJA STRIP

Strip Vesti

Početkom nedelje je izasao prvi broj Munja Strip zabavnika-a, kao prateća edicija Munje, decijeg enigmatskog časopisa. Izdavač je Zdravko Zupan, izlaziće (po najavi) svaka tri meseca. Pun kolor, 32 strane, formata...otprilike kao nekadasnji Mikijev zabavnik... cena 50 dinara. Ćirilica.

Osim Zupanovih stripova: Munja, Goga i Giga, Zuzuko,... pojavljuje se i Mister Macak Darka Macana i Roberta Solanovica, kao i Kifi Darka Macana. S time da je pojedine scenarije za Zupana uradio Darko, dok je Milan Jovanovic kolorisao većinu stripova. Tu je još i priča (dve strane) Srećka Jovanovića...

Napokon nešto dobro, da se deca stripoedukuju!!!

Nadajmo se da će Munja strip što pre krenuti sa učestalijim ritmom izlaženja te da će doživeti bar Stripotekinih 1000 brojeva...:)

sadržaj

2.

STRIP U SMUTNIM VREMENIMA

Ilija Bakić

Prikaz "Antologije niškog stripa" Branislava Miltojevića
izdavač: Prosveta, Niš 2004.

STRIP U SMUTNIM VREMENIMA

Najpre opis knjige:

format A4, tiraž 500 primeraka, tvrde crne korice, naslovna ilustracija u boji Toni Radev, 404 stranice od toga 96 strana Miltojevićevog eseja o istoriji stripa u Nišu i 300 strana stripova, plust stripografija.

Sve u svemu: IMPOZANTNO!

Ako kojim slučajem ugledate ovu knjigu na nekoj polici nemojte je propustiti. Ovakve knjige retke su i važne, da ne kažem istorijske (zvuči ozbiljno a i jeste tako).


O sadržaju:

Znatiželjni čitalac otkriće da je prvi 'prastrip' u Nišu (a sigurno i šire) nacrtao Stevan Sremac 1890; reč je o sinopsisu (kako bi mi to danas rekli) za šaljivu pesmu "Bal u Elemeru" koju čini 8 sličica-prizora osnovnih događanja u budućim stihovima. Bez obzira da li se neko slaže ili ne da je reč o stripu, skica potvrđuje dubinu korena strip medija jer su ljudi, očito, imali ideju da se određeni događaj ili sled istih može ispričati nizom slika (to su radili i na srednjevekovnim tapiserijama). Svojevrsni kuriozum jeste da se 1969.g. Miroljub Todorović, pesnik, esejista i prozaista, osnivač avangardnog umetničkog pokreta signalizam, tragajući, u stripu "Kuki", za osnovnim odlikama strip medija i svodeći ga na niz sličica redukovanog likovnog sadržaja, sa višesmislenom pričom, stigao do rezultata koji, (ne)očekivano, korespondira sa Sremčevim skicama. Naravno, dok je Sremcu strip pomoćno sredstvo, svojevrsni podsetnik za pisanje, Todorović, oslobađen nanosa naučenog, stiže do dečije infantilne čistote linije i radnje koja se razvija bez uzročno-posledičnog imperativa.

Ponešto od strip štiminga (do)nosili su krokiji sugrađana Stevana Nikšića-Lale nastali na prelazu iz XIX u XX vek, te, u vidu proširenih karikatura koje su činile kaiševi sa dve ili više sličica predratni i poratni niški listovi, sa težištem na "Narodnim novinama". U "Narodnim novinama" pojavio se 1958.g. i prvi domaći strip, naučno fantastični "Nukleus osvaja svemir", rad Slobodana Subotića i Zorana Ćirića. Sledeće godine u istom listu štampa je istorijski strip "Ćele kula" koji je uradio nepoznati autor! Od tada pa sve do danas stripove objavljuju, u niškim novinama i strip izdanjima drugih izdavača (najpre, u poletnim 1960-tim, u "Dečjih novina" te omladinskoj štampi ali i na neočekivanim mestima kakav je list JNA sve do slavnog "YU stripa" i aktuelnih magazina i fanzina te strip albuma) Ivan Vučković, Hristivoje Nikolić, Dragoš Jovanović-Fera, Dragoslav Jovanović-Dragon, Aleksandar Blatnik, Miša Marković, Svetozar i sin mu Zaviša Živković, Branimi Savić, Branimr Cvetković, Zvonko Blagojević, Miodrag Krstić, Vladimir Krstić, Zlatko Ristić-Paja, Slavoljub Vuković, Jože Sladić, Boban Ilić, Toni Radev, Boban Savić-Geto, Zoran Stojiljković-Kiza, grupa "Čaj... odličan", Dušan Cvetković, Predrag Stamenković, Ivica Stevanović i Milica Radenković. Spisak je koliko dug toliko i kratak ali su, namerno, navedeni autori čiji su radovi štampani u drugom delu knjige da bi tako, bez obzira na umetničke domete (koji su, istini za volju, raznorazni), bili pomenuti svi oni koji su zaneseljački, tvrdoglavo fanatički stvarali u konstantno neprijateljskom okruženju.


Pitanje, razrada i zaključak u 3 pasusa:

Čitanje i razgledanje "Antologije..." 'proizvodi' pomešane emocije u rasponu od zadivljenosti do (nemoćnog) gneva i razočarenja. Zašto?

Zahvaljujući Miltojevićevom širokom pristupu materiji, što podrazumeva sagledavanje strip slučajeva u širem društvenom kontekstu, prisustvujemo čudnovatoj i, na momente, čudovišnoj borbi između sila stvaralačke invencije i društvene torture. Strip je relativno brzo, još 1934.g, zahvaljujući "Politici", stigao u ovdašnje krajeva da bi brzo uhvatio korene u publici i među domaćim stvaraocima (sa značajnom ulogom ruskih emigranata); Niš je sa distance (geografsko-kilometarske ali i provincijsko-mahalske) pratio dešavanja vrlo aktivno, što će reći da su na lektiri romana u slikama stasavale generacije čitalaca i poneki budući stvaralac, dajući skromni strip doprinos ponekim karikaturama u lokalnim novinama. No, poratno partijsko čistunstvo, koje je osudilo strip kao opasnu rabotu, izbrisalo je sve dotadašnje uspehe pa se u ponovno stvaranje domaće strip scene kretalo vrlo oprezno. Čak i kada su uvozni stripovi počeli da se štampaju u novinama i časopisima, domaći radovi su bojažljivo, sa zadrškom. objavljivani. Tako se dešava da se i dan danas ne zna koje autor stripa "Ćele kula" što je ravno kulturološkom skandalu jer nije reč o delu iz X već iz XX veka. Pojava "Dečjih novina" sa edicijama "Nikad robom" i "Mirko i Slavko" otvorila je vrata domaćim stripadžijama i temama iz nacionalne istorije i obećala da će strip zaživeti. Ali, porez na šund, izglasan od dušebrižnika (koji su i dalje verovali da su samo klasici marksizma dovoljno dobri za radničku klasu a da je sve ostalo skreće sa pravog, socijalističkog puta), opet zaustavlja započeti zalet. Potrebna je još jedna decenija da se krene u ozbiljniji strip proboj a onda, posle 'zlatnih' 1980-tih stižu 1990-te, ratne i sankcijske, i strip netragom nestaje da bi se, zahvaljujući novim snagama, mukotrpno počeo uzdizati što traje i danas, uvek uz pretnju da će neki genijalni državni potez (npr porez na dodatnu vrednost) opet čitavu rabotu vratiti tamo gde je pred 15 godina (na početku kraja) bila.

Rečju, strip se neprestano, od pojave u ovim krajevima Balkanskim naovamo, podiže a istorija-ratovi i državna politika muče ga i sakate. Izjave očevidaca i strip prvoboraca, koje je Miltojević sakupio i štampao u knjizi, svedočanstva su o entuzijazmu, zaljubljenosti, žrtvovanju ali i o užasu protraćenih radova, otporu i podmetanjima. Uz sve muke koje je nametala metropola i njena politika (kao da one nisu dovoljne) stvari su otežavale provincijska beda (materijalna) ali i sitne duše koje nisu volele da bilo ko 'talasa' (sve u duhu Konstantinovićevog "Duha palanke"). Naravno, trošenje energije na borbu za golu egzistenciju i otpor malograđanštini rezultirali su ili prestankom strip stvaranja ili usporenim radom bez imalo podrške ili priznanja. Posebna priča su radovi izgubljeni u fijokama redakcija; ispostavlja se da čitavo strip blago čami u nekim ostavama i arhivama ako već nije završilo na otpadu. Za radove koji su objavljeni najčešće više nema originala pa su mnogi stripovi u ovoj knjizi preštampavani su iz časopisa što je uzrokovalo slabije kopije. S druge strane, ako autori nisu odustali od stvaranja danas imaju mnoštvo neobjavljenih stripova koji čame, ovog puta, u njihovim radnim sobama. Tako su sve, ili gotovo sve, biografije stripadžija okrnjene, nedorečene i nerealizovane a kako sada stoje stvari, takve će i ostati. Otuda "Antologija..." koliko-toliko otrže od zaborava ono što je izgubljeno ili još preostalo i tek skicira bogatstvo koje će ostati neotkriveno a što je 'normalno' u kulturi koja neprestano počinje iz početka i u kojoj svaka nova vlast najpre potire ono što je prethodna uradila (bilo dobro ili ne). Zbog rečenog i dalje nemamo potpune istorije domaćeg stripa već samo poneke knjige koje su entuzijasti izneli na svojim plećima. Projekat antologija grada Niša u kojima se sabire poezija, proza, drame i eseji, a sada i stripovi, nastali u ovom gradu, stoga su još dragoceniji. Miltojević je sačinio knjigu koja ostaje u kulturnoj baštini Niša ali i države u kojoj sada živimo (a ko zna kako će se za koju godinu zvati i kolika će biti); jednog dana bude li opstao ovaj narod neko će moći da je prelista i mnogo toga nauči o svojim precima.

sadržaj

3.

JUŽNJAČKA UTEHA No189.

Marko Stojanović
misto83@ptt.yu

DVA KOKANOVA ŽIVOTA

S rukama u džepovima, svećom o pojasu
ukočen u novim haljinama i stegnutom
novom jakom košulje idem, slušajući
zadovoljno kako mi luparaju nove cipele
i kako šušti i krši se nova basma na mintanu.
NAŠ BOŽIĆ, Borisav Stanković

Nikola Mitorović Kokan, čovek koga su mnogi strip poznavaoci u svojim tekstovima nazivali jednom laskavom ali prečesto korišćenom i ponešto mutnom frazom, bard našeg stripa, umro je nakon teške bolesti oktobra 1997. Nikola Mitorvić Kokan i danas radi, proizvodi nove i kvalitetne stripove, organizuje izložbe, uopšte prosperira. O čemu ja to? O ljubavi, veri i nadi, naravno. O čemu drugom uopšte vredi pisati? Ali, idemo redom.

Na snežnog Svetog Nikolu 1932., u siromašnoj porodici Mitrović (otac limar, majka domaćica) rođeno je zdravo muško dete. Dete je dobilo ime Nikola, po svecu na čiji se dan rodilo, i još od malih nogu pokazivalo je nesvakidašnji crtački talenat. Za nadimak Kokan ni sam nije znao kako ga je dobio, ali je zato bio savršeno precizan o trenutku u kome je zavoleo strip. Bilo je to leta 1948., kad je slomio nogu i celo leto proveo u bolnici, i duge letnje časove ispunjene mirisom gaze i lekova kratio listajući stripove koje su mu drugovi doneli – bila je to njegova prva ljubav, ona kojoj zaborava nema. U ranim posleratnim godinama vlasti su birale srednje škole za učenike osnovnih škola, pa se Kokanu koji je posle male mature ležao u bolničkom krevetu uveliko smešila medicinska škola u Nišu – sve dok nije pročitao da se u Nišu te godine otvara umetnička škola. Njegovoj sreći nikad kraja kada je uspeo da je upiše i bude u prvoj generaciji učenika koja ju je završila u sada već pedesetšestogodišnjoj istoriji škole. Postao je nastavnik Likovnog vapitanja, i od škole do škole stigao je najzad do mesta glavnog dizajnera u tadašnjem prehrambenom gigantu sa juga Srbije, leskovačkom Tomi Kostiću, gde je i ostao do penzije, svakodnevno upošljen na dizaniranju i redizajniranju ambalaže za njihove projekte, te olikovnom osmišljavanju logoa i amblema. Ovaj posao zahtevao je njegovu punu pažnju od 7:30 do 14:30 svakog radnog dana, ali je zato ostavljao Kokanova popodna slobodnim. Neko drugi bi te svoje slobodne časove iskoristio za zaluženi i preko potrebni odmor, ali ne i on – iako je pred kraj života znao da se požali na ludi tempo kojim je živeo, činjenica je da nije bio sretan dok svaki svoj slobodni trenutak ne bi utrošio na neki kreativan posao.

Tako mu je kao poručen došao poziv iz tada tek osnovanih Dečijih Novina iz Gornjeg Milanovca (verovatno najvećeg izdavačkog giganta u bivšoj Jugoslaviji, koji je neposredno pred početka svog sunovrata – koji se ovih dana završava u ružnoj i tužnoj priči koja dobar deo stanovnika Gornjeg Milanovca ostavlja i definitivno bez ikakvih sredstava za život – imao oko dve i po hiljade što stalnih što honorarnih saradnika) da stupi u radni odnos u svojstvu honorarnog saradnika – što je Kokana činilo osmim njihovim upošljenikom. Prvi strip koji je za njih uradio bio je Buk i Vuk, a odatle ga je put vodio samo naviđe. Noseći serijal Dečijih Novina bio je Mirko i Slavko, i njegova popularnost je u tom trenutku bila zaista šokantna (neka kao krunski dokaz za tu tvrdnju posluži podatak da je to jedini strip na prostorima bivše SFRJ po kome je snimljen film!), pa je tvorac stripa i njegov glavni crtač, Desimir Žižović Buin sve teže i teže postizao da podmiri zahteve masovne produkcije. Svesni situacije, tadašni čelnici Dečijih Novina pozivaju mali ali probran tim autora (koji su činili između ostalih Žika Atanacković, Branko Plavšić i naravno Kokan!) da mu priteknu u pomoć. Kokan je kasnije posvedočio da su ogromnu većinu posla (pozadinu, te sve ostale likove u stripu) radili upravo ti”sporedni crtači” a da je glavni crtač Buin samo u kadrove docrtavao likove Mirka i Slavka (!).


(Nastaviće se)

sadržaj

4.

KVINTALOVA TJEDNA KARTICA (248)

Darko Macan
darko.macan@zg.tel.hr

GASTARBAJTERSKE GODINE: REGRETS, I HAVE A FEW...

"Nesposoban za to i takvo tržište više napisati i jedan, jedini redak," izjavio sam prošli puta, pretjerujući pomalo radi dramskog efekta i nužnog cliffhangera na kraju tjednog nastavka. Istina je pomalo, iako ne bitno, drukčija.

U zadnje sam dvije godine, naime, ponekad imao one strašne slobodnjačke napade krivnje zbog nerada i grčenja zbog nesigurne financijske budućnosti. Pa sam tu i tamo napisao ili makar zamislio neki sinopsis, jednom ili dvaput sam se raspitivao ima li posla, dva i pol puta su se kave s kolegama izrodile u kakav plan. Rezultat svega toga je direktorij na mome računalu u kome virtualnu prašinu skupljaju natuknice za mini-seriju o Phantom Strangeru nazvanu Kindness, zamisli za reviziju The Questiona i Blackhawka (iz koje se Bobu svidjela ideja o jaknama), napola skuhana neka prepiska o Daughters of the Dragon, sinopsis za mini seriju Mortal Fear u kojoj se Wolverine nađe u tijelu starca te scenarij za prvu epizodu SF-horrora The Breach. U blok sam ljetos, sunčajući se, zapisao natuknice za revival Deathblowa, a koncepte za Nicka Furya, Space Cabbiea i Svetlanu X nisam se, izgleda, ni trudio pribilježiti.

Jer ... čemu?

Energije za naganjanje urednika više nisam imao, vjeru u publiku koja jedva čeka nešto drukčije sam izgubio, a i volja za zalijetanjem u vjetrenjače me prošla. Mogao sam, naravno da sam mogao, pregristi u glavi ideju da moram raditi stripove koji će biti bitni, ali nisam to, izgleda, htio.

Pa sam se vratio doma. Misleći ... ne znam. Misleći, vjerojatno, da ću ovdje moći raditi stripove koji će, ako već ne budu bitni, barem biti rado viđeni i na kojima me višegodišnja pretpovijest lika i uredničke vizije neće opterećivati. Pa, ovo zadnje mi je uspjelo, a što se tiče prihvaćenosti i bitnoće ... krajnje je vrijeme da si te dvije zablude maljem izbijem iz glave. Publika nigdje ne prihvaća ono što je dobro nego ono što često izlazi. A strip nikada neće svijetu biti bitan kao što je bio bitan meni, kad sam bio mali, čak ni bitan kao što je meni sad.

Zato, idući put, zaključak gastarbajterskih godina: što je naš junak naučio?

Ako išta jest.

(Nastavlja se ...)


***
Samo oni koji su na kioscima kupili ili preko prijatelji naručili MUNJA STRIP ZABAVNIK smiju za nagradu pogledati najnovije nastavke ovih vrhunskih stripova:
http://www.stripovi.com/mistermacak.asp
http://www.zmcomics.co.yu/sergej i
http://www.stripovi.com/martinamjesec.asp

sadržaj

5.

ŠTAMPA

štampa

Dušan Banjanin i Zoran Đukanović su obezbedili sledeće priloge:

ARKASOV STRIP "DOŽIVOTNI" NA SRPSKOM JEZIKU

Beogradska izdavačka kuća "Paradigma" objavila je strip serijal "Doživotni" grčkog autora Arkasa, u prevodu Dragana Apostolovića, koji govori o političkom zatvoreniku koga je majka prijavila, a osuđen je na 622 godine robije. "Paradigma" je objavila četiri naslova iz tog serijala: "Loše društvo", "Pacov mi u supi...", "Doktore, nešto me pritiska!" i "Gospod voli lopova", saopštio je prevodilac i urednik kuće "Paradigma" Dragan Apostolović. Arkas prikazuje "kratkovidog žgoljavka" kome je čitav život sveden na nemilosrdni kazamat, njegove doživljaje, likove koje upoznaje u zatvoru, a priča i o njegovom pokušaju bekstva koje se završava neuspešno.

Prema navodima Apostolovića, kritičari smatraju da zbog duboke promišljenosti, visprenosti i vrcavosti i odsustva lažnog moralizovanja, Arkasov strip spada u relevantno delo devete umetnosti koje svakako treba upoznati.

SEECULT.org


Objavljeno: DANAS, Beograd, 21.12.2004.godine

NE UZIMAJ IME HOKEJAŠA UZALUD

Slavni strip-crtač morao je proglasiti bankrot nakon što je sud dosudio odštetu od 15 milijuna dolara sportašu čije se ime poklopilo s likom negativca u stripu.

Todd McFarlane jedno je od najvećih imena američkog superherojskog stripa; kad je on radio na "Spider-Manu", bio je prvi autor u povijesti američkog stripa kojem je Marvel dopustio da bude istodobno i scenarist i crtač. Naime, američki superherojski stripovi uobičajeno se rade kao na tekućoj vrpci: jedan scenarist piše priču, drugi dijaloge, jedan crtač radi s olovkom, drugi to tušira, treći boji, četvrti upisuje slova... Čak i na tom industrijskom polju McFarlane se izborio za vlastitu individualnu viziju, kojom je nakon Spideyja kreirao i svoj popularni strip "Spawn".

Zahvaljujući McFarlaneovim kreacijama i uspješnom marketingu, njegovih sedam tvrtki okupljenih u krovno poduzeće Todd McFarlane Inc. iz Tempea u Arizoni prošle godine je prodalo robe u vrijednosti od 50 milijuna dolara. No, svemu tome došao je kraj zbog konačne odluke u jednoj parnici koja se već godinama povlačila po novinama.

U ranim devedesetima McFarlaneov junak Spawn borio se u nekoliko epizoda protiv njujorškog mafijaša Antonyja Twistellija, zvanog 'Tony Twist'. No, to ime uvrijedilo je Tonyja Twista iz stvarnog života, profi hokejaša koji je u karijeri igrao za Quebec Nordiques i St. Louis Blues. Premda je stvarni Twist bio poznat kao više grub nego vješt hokejaš - u karijeri koja je trajala do 1999. nakupio je impozantnih 1121 minutu na klupi za kažnjene - u tužbi je ustvrdio da je njegovo ime korišteno bez dopuštenja te da mu je narušen imidž i da ga je to koštalo nekoliko unosnih reklamnih ugovora.

Sud u St. Louisu, gdje očito Bluesi imaju dosta navijača, nije htio uopće obratiti pažnju na McFarlaneovu obranu i njegovo spominjanje slobode govora te je grubom hokejašu dosudio odštetu od 15 milijuna dolara. Prije nego što bude prisiljen iskašljati te novce, Todd McFarlane je brže-bolje proglasio bankrot svog poduzeća da bi se osigurao od daljnih tužbi za dugove i mogao nastaviti normalno poslovanje dok se ne konsolidira dovoljno da plati astronomsku odštetu. Pri konsolidiranju mu, nažalost, neće previše pomoći to što ima u svojoj zbirci nekoliko slavnih baseball loptica za koje je na dražbama dao velike novce (poput loptice kojom je Mark McGwire postigao 70. home run, plaćene 3 milijuna dolara, ili loptice rekordnog 73. home runa Barryja Bondsa, plaćene 450.000). Naime, nakon što su skandali sa steroidima u baseballu isplivali na površinu, rekordi su mnogo manje cijenjeni te se i suvenirima vezanim za njih cijena strmoglavila.

M.F.


Objavljeno: Klik Online, 20.12.2004.godine

“DŽIVOTNI” U IZDANJU PARADIGME

Beogradska izdavačka kuća "Paradigma" objavila je nekoliko epizoda strip serijala "Doživotni", čuvenog grčkog autora Arkasa. Strip je na srpski preveo Dragan Apostolović.

Za sada su objavljeni sledeći naslovi: “Loše društvo”, “Pacov mi u supi…”, "Doktore, nešto me prltiska!” i “Gospod voli lopova”

"Doživotni" govori o političkom zatvoreniku koga je majka prijavila, a osuđen je na 622 godine robije.

Arkas prikazuje “kratkovidog žgoljavka kome je Čitav život sveden na nemilosrdni kazamat, njegove doživljaje, likove koje upoznaje u zatvoru, kao i o njegovom pokušaju bekstva koje se završava neuspešno.

Kritičari smatraju da zbog duboke promišljenosti, visprenosti i vrcavosti i odsustva lažnog moralizovanja, Arkasov strip spada u relevantno delo devete umetnosti koje svakako treba upoznati.


Objavljeno: B92 sajt, Kultura, 20. decembar 2004.godine

* * *

B92 - Info - Komentari, 20. decembar 2004.

Strip junak kao pseudonim u potpisu
"Ruku na srce, dicna nam milicija nikada nije bila prva kad je trebalo reci istinu ili kada nesto vazno treba saopstiti. Nisu se puno promenili, barem ne u mojim ocima."
(Aster Blistok, 20. decembar 2004 19:57)

sadržaj

6.

(UMESTO) POZIVA NA SARADNJU

Marko Somborac

e, pa bili ste bas zlatni, i zato ste zasluzili:

DEDA SOMBORCEVE E-MAIL ADRESE NASIH NOVINA TE NEDELJNIKA

Ah, zamislite samo malo realniju soluciju od onih submissiona za strane izdavace iz proslog broja. Zamislite da vam stripic ili karikaturica ide dnevno ili nedeljno u vise novina, sve od Omoljickog Dnevnika, preko Ibarskog Magazina do Mirijevskog Tajmsa? I svakom naplatite po koji evric, cini se da je relativno realno objavljivati kod njih, i vec vam krece voda na usta. Zamislite-sam svoj King Features Syndicate! Zamislio i vas deka, pa slao puno kilobajta, pa nailazio na blokade, pa mu se vracali mejlovi do besvesti, pa slao ponovo za ne daj boze, pa se sad plasi da proveri "inbox" da vidi dal' je navuko na sebe gnev svih srpskih stampanih medija...Ali, zato ste tu vi, mladi i poletni, i vesti sa "outlook express-om", a jos ako imate neke stripice-ma sta cekate vise, juris na:

artdir@dirizabl.co.yu ; books@draganic.co.yu ; info@kreativnicentar.co.yu

sadržaj

7.

LINKOVI

Strip Vesti

ALEKSANDAR ZOGRAF LINKS # 17
zograf@panet.co.yu


FLIPSIDE is the name of the exhibition of East-European art conceived by organization called Artslink and held at Artists Space Gallery in New York - some of Zograf's "Regards from..." pages ( made during his visit to US in 1999) are on display, plus he is the author of the official poster:
www.artistsspace.org/exhibitions/current_exhibition_bottom.html
www.re-title.com/exhibitions/artistsspace.asp
Look ma! There's a review of the Flipside show in New Yorker !
www.newyorker.com/goingson/art/#galleries_downtown
....And in NY Times as well!
www.nytimes.com/2004/12/17/arts/design/17gall.html?oref=login

Osservatorio sui Balcani is an Italian web site, which is posting Italian translations of Zograf's weekly comics:
www.osservatoriobalcani.org/imagecatalogue/image/list/41#
Of course, these 2 page colour comics are available every week in Serbian independent magazine Vreme, including its web version. In Serbian. Click on "STRIP" at:
www.vreme.com

THE BUSH JUNTA - Cartoonists on the Mayberry Machiavelli and the Abuse of Power, is a book dedicated to facts about Bush family missdids. Published by Fantagraphics Books, edited by Gary Groth & Mack White, the collection is written & illustrated by international selection of cartoonists including Mack White, Mark Landman, Jeremy Eaton, Peter Kuper, Spain Rodriguez, Marcel Ruijters, and... Zograf.
www.powells.com/cgi-bin/biblio?inkey=1-1560976128-2
www.fantagraphics.com/crystal_eightball.html
Reviews of the book:
liheliso.com/buzz/archive/00000206.htm
www.retrocrush.com/archive2004/bushjunta/

National Library in Belgrade was where Zograf's Radoslav's Story (based on personal notes taken by certain Radoslav up to 1944, found and illustrated by Zograf) were exhibited together with 15th Century manuscript containing personal notes and named after monk whose name was also Radoslav. In Serbian.
http://www.nbs.bg.ac.yu/events/event.php?id=4926

An artwork by Zograf (based on hypnagogic vision) was included at the web site by Italian alternative cartoonists. See it at:
www.deliriohouse.com

Information on The Kitchen, Zograf's comics workshop, with all the covers of the magazine called Kuhinja (The Kitchen), and more, is available through another web site called Kultiurbunt. In Serbian.
http://www.kulturbunt.com/sadrzzaj.htm

Notes on summer 2004 London COMICA festival are available at Pete Ashton's blog at:
peteashton.com/003848.html

A new British comics-review zine REDEYE has posted a report from 2003 London event where new art from Serbia was introduced. Click REDEYE and then SHOT BY BOTH SIDES:
http://www.accentukpress.co.uk/

An overview/info on Zograf's career and work, in Italian.
http://webzine.anigate.net/2004/09set/articoli/aleksandar_zograf/

sadržaj

8.

DATUMI

Strip Vesti

Datumi od - do

. . .

Izvori:
HiES, "Calendrier du centenaire", "Istorija Jugoslovenskog stripa" Slavka Draginčića i Zdravka Zupana, i monografija "Maurović" Veljka Krulčića, "Pegaz" Žike Bogdanovića, "Strip Vesti".

sadržaj

Zlatko Milenković

zmcomics@neobee.net
www.zmcomics.co.yu

Zlatko Milenković, Petra Drapšina 16, 21000 Novi Sad