ARHIVA VESTI ZA AVGUST - KOLOVOZ - AUGUST, 2025. GODINE


Godina izlaženja: XXVII • Uređuje: Zlatko Milenković • email: stripvesti@gmail.com  
prethodni mesec - arhiva - sledeći mesec



IN MEMORIAM:...      Press: Strip vesti
  ...FRANJA STRAKA (1952-2025)

   Ovaj vikend je obeležila tužna vest o smrti dragog sradnika i prijatelja Franje Strake. Čuli smo se poslednji put krajem maja, saznao sam da je bolestan, ali optimizam je bio obostran da ćemo se videti za Strip vikend, ako ga bude, u septembru. A onda je osvanula na njegovom fejsbuk profilu objava:

   "Tužnim srcem javljamo svim rođacima i prijateljima da je naš dragi Straka Franja preminuo dana 30.08.2025 godine u 73. godini života. Sahrana će se održati u ponedeljak 01.09.2025 godine na gradskom groblju u Beočinu. Ispraćaj iz kapele u 13:00 časova."

   Domaća strip scena je izgubila jednog vrednog autora originalnog strip izraza i neverovatne energije. I pored teškog posla kojim se bavio radeći u Beočinskoj cementari uradio je neverovatan broj (i to kvalitetnih) stripova. Crtao je Franja Straka stripove još od 1976. godine. Objavljivao je u mnogobrojnim časopisima: Stripoteka, Dnevnik, Osmeh, Mladost, Sremske Novine, Glas omladine, Nezavisni, Val strip, Sergej strip i Cement. Uređivao je elektronski magazin Duga devetka i sarađivao sa Kiksom. Od 2004. godine radio je Samonikli korov strip, praktično kao nedeljnik, koji je do 545. broja distribuirao putem emaila, da bi se nakon toga redovno postavljao na sajtu Strip vesti. Saradnja sa Strip vestima počinje od decembra 2008. godine serijalizacijom stripa Inserti, što je trajalo do juna 2014. i rezultiralo objavljivanjem 214 stranica stripa. Nakon kraće pauze, septembra 2016. godine kreće obavljivanje strip kaiševa, različitih serijala, pod zajedničkim imenom Noćni sud, do sada je izašlo 336 kaiševa. Ostalo je još malo kaiševa i jedan broj Samoniklog korova, tako da ćemo se sa Strakom družiti još neko vreme, a naravno dokle god nas ima i sa svim ostalim njegovim radovima.

   Objavljeno mu je nekoliko samostalnih strip svezaka, ilustrovao je više knjiga dok je neke i pretočio u stripove.

   Franja Straka je bio čovek i autor velike inteligencije, originalnosti, kreativnosti i energije. Jednostavno, čovek kakvih je malo na ovom svetu.

   Večna mu slava i hvala.

• Samonikli korov strip, od 545. broja možete čitati na sajtu Strip vesti:
  https://www.stripvesti.com/samoniklikorovstrip/index.html

• U Emitoru #491 (2017) objavljena je njegova adaptacija romana "Vi što maštate o sreći" Ljubomira Damnjanovića.
  https://drive.google.com/file/d/1aHL0KbF4AtWgkKkMj7--awS9tKiv9otK/view?usp=sharing

• Može se reći, davnih dana je predstavljen na sajtu Strip vest:
  https://www.stripvesti.com/autori/straka/index.htm

• Intervju sa u okviru kolumne Razgovori o stripu... koji je uradio Predrag Đurić
  i koji je kasnije objavljen u knjizi Zlatno doba vojvođanskog stripa:
  https://www.stripvesti.com/arhiva/201804/index.html

• Jedan deo tekstova koje je Ilija Bakić pisao o stripovima Franje Strake:
  https://www.stripvesti.com/arhiva/201311/index.htm
  https://www.stripvesti.com/arhiva/201602/index.html
  https://www.stripvesti.com/arhiva/201412/index.htm
  https://www.stripvesti.com/arhiva/201602/index.html
  …
Objavljeno: 30.08.2025.
Strip vesti news...      Press: Strip vesti
  ...614. broj Samoniklog korov stripa!

     Straka nastavlja svoj strip "magazin" na Strip vestima, ovaj broj je nažalost poslednji. Kao i prethodni donosi 32 strane stripa.
Samonikli korov strip, broj 614: www.stripvesti.com/samoniklikorovstrip/614

Objavljeno: 30.08.2025.
Strip: Noćni sud (337)      Autor: Franja Straka
Objavljeno: 30.08.2025.
Zatvoreni...      Press: SCM
  ...22. Međunarodni salon stripa i
  5. Strip kolonija „Veles 2025“

   Slikovito selo Nežilovo u blizini Velesa bilo je domaćin 5. Međunarodne strip kolonije, koju tradicionalno organizuje Strip centar Makedonije-Veles.

Učesnici iste kolonije bili su: Vladimir Vesović, Ivica Sretenović i Srđan Todorović (Srbija), zatim Bob Klisurski, Vencislav Krstev i Hristo Trenev (iz Bugarske), kao i Makedonci: Metodija Stojanovski (Kumanovo), Anđela Petruševska i Elena Apostolovska (Skoplje) i Melanija Stojanova, Tamara Nikolova, Simona Mitreska, Goran Maznev (iz Velesa).Oni su prošli kroz proces zajedničkog stvaranja stripova pod vođstvom i brigom mentora Marka Stojanovića (Leskovac, Srbija) i organizacionog tima.

Završetkom ovogodišnje strip kolonije, završen je i 22. Međunarodni salon stripa „VELES 2025“, koji su finansirali Ministarstvo kulture Republike Makedonije i opština Veles.

Objavljeno: 29.08.2025.
STRAVA #64...      Press: STRAVA Radionica
  ...Pierre & Corsso... Kids!

STRAVA #64, AVGUST 2025. - Obrćemo scenario i upadaju Pierre & Corsso da poremete šta ima da se poremeti, kako svojom zaslugom, tako i zaslugom njihovog autora – Ivana Marušića (sa Sonjom na koloru!).

U STRAVI debituju u svojoj dečjoj varijanti, u duhu spin-off crtaća s kraja ‘80ih. U ostatku fanzina nastavljamo sa insertom četvrte knjige “Blood Bound” serijala Marte Todorović, kao i sa “Spiral Highway” i “Witches’ Quarter.”

Zapratite naš bilten kako biste ostali u toku sa svim što je STRAVA.
Objavljeno: 28.08.2025.
„Tračanin“...      Press
  ...– novi strip projekat za jesen 2025-te

Ako posećujete Bugarsku narednih par meseci, svratite na jednu od tri izložbe i saznajte sve o ovoj novoj avanturi neomeđenoj prostorom i vremenom.

IME? – „Tračanin“

CRTAČI? – @mangakademybg – polaznici i predavači prestižne „Manga akademije“ iz Sofije, mladi talenti bugarskog stripa (kompletan spisak autora na  zvaničnom sajtu "Manga Akademije")

SCENARISTA? – Ivan Veljković @ivanvrough

GDE? KAD? Sofija, 01-16. septembar, Knjižara galerija „Sofija Pres“; Varna, 08-23. oktobar, Regionalna biblioteka „Penčo Slavejkov“; Plovdiv, novembar, „Regionalni arheološki muzej Plovdiv“

VIŠE O PROJEKTU? – Saznaćete na licu mesta.

Projekat „Tračanin“ je realizovan zahvaljujući finansijskoj pomoći Nacionalnog fonda za kulturu Bugarske @nationalculturefund, kao i svim autorima, umetnicima, dizajnerima, prevodiocima, urednicima i vernim pomoćnicima, bez kojih ne bismo mogli da ga ostvarimo.

Unapred hvala na podršci i vidimo se tamo!

manga-academy.net/thracian/
www.instagram.com/p/DNyiOQXXNb4/?igsh=YnBweGE3OGo5aGpo&img_index=5
www.facebook.com/events/4274924706076256
manga-academy.net/
Objavljeno: 27.08.2025.
KOMIKAZE WEBZINE #69...      Press: Komikaze
  ...Dobrodošli_e natrag!

Objavljeno: 15.8.2025. / < K#69 > / < INFO >

Komikaze Webzine #69 stiže u vašu blizinu — 82 stranice sirovih stripova, poetskog neposluha, implozija, halucinantnih pustinja i DIY filozofije. K#69 je kolektivni skok u nepoznato.


 
K#69 izdanje okuplja 12 autora_ica (8 premijerno u "mreži") iz 7 zemalja.
KLIK na ime/link vodi do stripa. Crtaju: Gabrijela More, Mirna Čupić, Luka Čačić, Sofija Pavić, Marie Antonić, Ivana Armanini (HR); brejndemidžu aka Medina Đukić (BIH/SLO); Antoine Erre (BE); Caterina Riceci (IT); Lenke Lamm (HU); Mirko (NL) and Hatiye Garip (TR/DE).

Od meditativnog ludila i priručnika za emocionalnu sabotažu, do delirija toplinskih valova, psećih solilokvija, mutiranih kaktusa i iznenadnih iščeznuća — novo izdanje je mješavina unutarnje buke, tihog otpora i subverzivne radosti.

U webzinu Komikaze broj 69 pogledajte / pročitajte stripove sa sljedećim sadržajima:
- unutrašnji poziv otpora (Antoine Erre)
- romantična kaktus metamorfoza (Luka Čačić)
- vodič za samosabotažu (Gabrijela More)
- metatumori (Mirna Čupić)
- korona dnevnik (Hatiye Garip)
- poezija pasje samoće (brejndemidžu aka Medina Đukić)
- rođendan sociopat_kice (Sofija Pavić)
- o truleži (Marija Antonić)
- kritika rada kao gubitka identiteta (Lenke Lamm)
- požar gladi (Ivana Armanini)
- velika riba transcendencije (Caterina Riceci)
- psihodelično janje (Mirko)

Komikaze program 2025 podržava ured za kulturu i civilno društvo grada Zagreba
i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

   AUTORI_CE / CONTRIBUTORS:
• Luka Čačić (HR) - Strip crtač iz Zagreba. Rođen je 1989. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti, Zagreb, Hrvatska. Fokus: strip, slikarstvo, keramika. - Ig: luka_van_cacic
• Gabrijela More (HR) - Studentica dizajna, glazbenica i feministica. Voli duge šetnje i svježe cvijeće. - Ig: gabrijela_more
• Mirna Čupić (HR) - Psihologinja i glazbenica (Kaleido, Panakota). Producentica MBZ-a i ZEZ festivala. - Fb: mirna.cupic
• brejndemidžu aka Medina Đukić (BiH) - Strip autorica iz Mostara, rođena 2000. Fokus: slikarstvo, strip, grafika, grafički dizajn, ilustracija. Na magisteriju je Akademije za likovnu umjetnost i dizajn u Ljubljani, Slovenija, gdje trenutno živi. Studirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. - Ig: brejndemidzu
• Sofija Pavić (HR) - “Rođena sam 1988. u Sukošanu, selu pokraj Zadra, zaglavljenom u vremenu. Crtanje i pisanje strasti su koje sam zanemarila uslijed života i svih njegovih metoda zbunjivanja, odlučila sam im se netom vratiti i njegovati ih kako to velike strasti i zaslužuju. Srećom, u selu je vrijeme stalo negdje u 95., možda i ranije, tako da ne kasnim puno. Trenutno u kućici s divljim vrtom, divljim sinom, divljim psom i mnogim svojim ličnostima, živim i djelujem iz prikrajka. - FB: Sofija Pavić
• Marie Solange Antonić (HR) - Rođena je 1999. Završila je smjer grafičkog dizajna na prirodoslovnoj i grafičkoj školi u Rijeci, a potom diplomski studij grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija na Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje u Ljubljani. - ig: @cizibe
• Lenke Lamm (HU) - Grafička dizajnerica, ilustratorica i stripašica iz Budimpešte, strastvena u izradi kratkih priča i fanzina. Diplomirale su na Sveučilištu umjetnosti i dizajna Moholy-Nagy. U svojoj umjetničkoj praksi usredotočuju se na tiskane medije, koristeći dizajnerske vještine kako bi istražile ekspresivni potencijal stripa, pomičući njegove granice. Lamm su sudjelovale u raznim strip časopisima i antologijama, na sajmovima umjetnosti i strip festivalima. - ig: @checkoutmyshittyart_
• Hatiye Garip (TR/DE) - Ilustratorica, strip umjetnica i dizajnerica s invaliditetom iz Istanbula, sa sjedištem u Kölnu, Njemačka. Doktorska stipendistica na DAAD, osnivačica projekta Accessible Lines. - Web: hatiyegarip.com | accessiblelines.com | IG: hatiyegarip
• Antoine Erre (BE) - Umjetnik iz Bruxellesa. - Ig: antoineerre
• Caterina Riceci (IT) - Multidisciplinarna umjetnica iz Urbina. - Ig: cat_rica
• Mirko (NL) - Strip autor iz Nizozemske.
• Ivana Armanini (HR) - Strip umjetnica i mikro izdavačica iz Zagreba, Hrvatska. Fokus: strip. Završila je Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn i Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Vodi Komikaze (strip udruga/izdavaštvo/mreža) od 2002. - Web: ivanaarmanini.net / Ig: ivana_armanini

Objavljeno: 25.08.2025.
Letter from London #45...      Autor: Žika Strip
  ...Novo tumačenje „Tarzana”

   Stevan Subić i Kristofer Bek život u džungli obrađuju potpuno bez teksta, samo slikama, dok život sa pripadnicima civilizacije pokrivaju uglavnom slikama sa upravnim govorom, koje su tu da dočaraju sporazumevanje, ono što čini civilizaciju

   Prva sveska o Tarzanu pisca Edgara Rajsa Barouza (1875-1950) od 1912. godine, kada se pojavila, neodoljivo pokreće veliko interesovanje o ovom neobičnom karakteru, muškarcu odraslom među majmunima.

   U stripskoj umetnosti Tarzana su dočaravali mnogi značajni umetnici (Hal Foster, Bern Hogart, Džon Selardo, Ras Mening...). Ipak, sve te stripske priče o Tarzanu pokrivale su vrlo jednostrano avanturističku stranu naracije i borbu junaka protiv negativaca (kradljivci životinja, ljudi i dragulja, poglavice i vračevi željni moći i slično). Osim toga, ove priče su zadovoljavale potrebu publike da se prevaziđe dosada svakodnevice i da se otisne u daleke i egzotične krajeve. Čak se ni u pričama naučno-fantastične sadržine nije odstupalo od ove avanturističke paradigme. Međutim, „Tarzan” otvara i mnogo ozbiljnija sociološka i psihološka pitanja, koja su, zbog velike popularnosti junaka, analizirana od strane profesionalaca iz ovih oblasti, ali i od strane stripske i filmske kritike. To je konačno uslovilo da noviji stvaraoci u stripu pristupe svom iščitavanju „Tarzana” sa modernijeg i promišljenijeg stanovišta.

   Nedavno je kod nas izašlo novo stripsko delo „Tarzan - Gospodar džungle” (Makondo, 2022), koje je obradilo prvu knjigu o Tarzanu sa fokusom kako na vizuelne tako i na sociološke aspekte ovog dela. Autori su crtač Stevan Subić (1982, Zrenjanin) i scenarista Kristofer Bek (1969, Francuska). Knjiga je samo godinu pre srpskog izdanja izašla kod francuskog izdavača.

   Autori su kao prvi zadatak na ovom stripu o Tarzanu imali da pretoče obimnu knjigu u stripski jezik na oko 80 strana u formatu nešto većem od A4. Mnogi autori prilikom prerade bilo koje knjige u strip ostaju zatečeni u raskoraku da govore vizuelno (strip) i da zadrže dovoljno originalnog teksta (književnost). Čini se da Subić i Bek nisu imali dilemu da upravo prave strip. Život u divljini džungle obrađuju potpuno bez teksta, samo slikama, dok život sa pripadnicima civilizacije pokrivaju uglavnom slikama sa upravnim govorom, koje manje objašnjavaju situacije a više dočaravaju ono što čini civilizaciju, a to je sporazumevanje (učtivim) govorom.

   Strane stripa se sastoje od gustih kadrova, nekada sitnih poput vinjeta, uglavnom oko 10 po strani (najmanje sedam i najviše 13 na strani). Ovakva gustina prizora malo je neobična za francusku školu stripa i ukazuje na to da se umetnici nisu libili da prikažu bogatstvo detalja iz knjige bez obzira na veliki rad koji je trebalo uložiti. Ovakav pristup je, takođe, pomogao da se poveliki roman pretoči sa dovoljno važnih pojedinosti u vizuelno i sekvencijalno pripovedanje, a da se pritom ne izgubi detaljnost knjige. Osim toga, veliki broj kadrova po strani dao je Subiću mogućnost da se maksimalno kreativno razmahne u pogledu kadriranja (uglova posmatranja, makro i udaljeni pogledi), izuzetno osobenih (i zahtevnih za praćenje) rasporeda kadrova na strani, detaljne i specifične analize anatomija ljudi i životinja - tako da bez problema prepoznajemo Subićev crtački rukopis.

   Još neke slikarske alate je pokrenuo Subić da nam dočara mističnu, ali i herojsku stranu ove priče. Većina scena u džungli je mračna, mangani (gorile) su gromade koje pokrivaju kadar i zatvaraju pogled, sivo obojeni i tetovirani domoroci su zastrašujući, vulkanska erupcija sabija žitelje džungle u ugao kadra i tako dalje.

   Ipak, glavni zadatak koji su obavili autori ovog dela jeste to što su dali jedno novo tumačenje ikoničkih elemenata „Tarzana”, budući da je mnogo vode proteklo otkad se knjiga o kralju džungle prvi put pojavila, ali i da se naše društveno ustrojstvo otad promenilo. Zaista, ključna premisa originalnog „Tarzana” jeste stav o superiornosti belaca. To je bila osnovna nit koja je postojala u svim dosadašnjim radovima o ovom delu. Čak je i veliki Hogart iskoristio scenu kada Tarzan vidi svoj i lik majmunice Kale u vodi kao u ogledalu i kada shvati razliku da pokaže da Tarzan lako prelazi preko svoje različitosti i da neumitno, kao belac kome pripada pravo superiornosti, počne sve da pobeđuje.

   Međutim, autori sada koriste istu scenu da ukažu da se posle toga Tarzan maže blatom, nesrećan što je drugačiji i sa željom da bude prihvaćen od majmuna, što je logično, pa čak i u skladu sa onim što je napisao Barouz. Njegov put ka samopouzdanju je izuzetno težak, a ne apriori ostvaren time što je belac. Njegov krik posle pobede nad neprijateljem je oslobađanje napetosti i frustracija koje ga prate na putu samopotvrđivanja.

   Otkrivanje Tarzanove seksualnosti je još jedno veoma kompleksno pitanje u knjizi, a i u ovom stripu. Subić je susret Džejn i Tarzana doživeo i prikazao kao romantični susret senzualnih kadrova u vodi i na kopnu. Tu je Tarzan, iz poštovanja prema osobi suprotnog pola koju vidi kao životnog partnera, uspeo da potisne životinjski nagon i direktno uzme ono što mu većom snagom pripada. On svoju saputnicu osvaja gestovima ljubavi (donosi joj hranu, štiti je, vodi je na kupanje u bistroj vodi) i strpljivo čeka znak od nje da ga je poželela. Retko ćemo naći u stripu lepše i dublje doživljene slike iskonske naklonosti između muškarca i žene kao na ovim stranicama.

   Konačno, ovaj strip analizira i možda najveće pitanje o Tarzanu, a to je pitanje njegovog identiteta. Autori ukazuju da je on bliži životinjskom nego ljudskom svetu i civilizaciji. Ovo je podvučeno i time što na kraju Tarzan, sada priznati naslednik lorda Grejstoka, ne otkriva svoj novi društveni status svojoj voljenoj Džejn da ne bi stao na put njenoj sreći u braku sa pripadnikom civilizacije, jer sebe iskreno vidi kao divlje biće. Dakle, pitanje njegove anksioznosti zbog identiteta, pa čak i samodestrukcije (prepuštanje Džejn da se uda za drugog i njegov povratak u džunglu), koje identifikuju neki kritički osvrti, ovde se ne postavlja. On je jednostavno čovek prirode.
Ako dodamo i njegovo insistiranje da mu je Kala majka - sve to ukazuje da je njegovo prirodno stanište džungla. Uostalom, zašto to ne bismo prihvatili? Da li su naše civilizacijske tekovine zaista takve da imamo bolja društvena rešenja od onih u životinjskom svetu da bi ih zbog toga Tarzan prihvatio?

Živojin Tamburić
Beograd/London, 2025.

[Tekst je objavljen u Politikinom Kulturnom dodatku u subotu, 11. januar 2025]
Objavljeno: 24.08.2025.
Strip: Noćni sud (336)      Autor: Franja Straka
Objavljeno: 24.08.2025.
Sedamnaesti dobitnik nagrade „Andrija Maurović“...      Press: Veljko Krulčić
  ...za životno djelo je
  Dubravko Mataković

   Strip umjetnik Dubravko Mataković  ovogodišnji je dobitnik nagrade „Andrija Maurović“ za životno djelo na području hrvatskog stripa.

   Odlučio je to stručni žiri udruge „Art 9“, koju tu nagradu dodjeljuje u kontinuitetu od 2009. godine.

   U žiriju, koji  koji je donio odluku da upravo Mataković bude sedamnaesti po redu laureat nagrade „Andrija Maurović“, sjedili su Dušan Gačić, Raul Švarc, Veljko Krulčić, Želimir Kosović i David Ivić.

   Uz članove „Novog kvadrata“, napose Kordeja, Zimonića i Kunca, Dubravko Mataković (rođen 1959. u Ivankovu, od naredne godine stanovnik Vinkovaca) je najprepoznatljivije ime hrvatskog stripa od kraja 70-ih, odnosno početka 80-ih do danas. Stripom se kontinuirano bavi stripom od svojih studentskih dana  (prvi put strip mu je objavio beogradski omladinski list „Mladost“). Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a svoj radni vijek je završio kao profesor na Umjetničkoj akademiji iz Osijeka.

   Svo vrijeme bavljenja stripom Mataković se čitateljima i stručnoj javnosti nametnuo kao originalan i jedinstven autor ne samo u domaćim okvirima („lokalna varijanta“ underground stripa), nego i na širem geografskom prostoru, autor koji je u svojim crtanim pričama (najveći broj njih ima formu od jedne table – stranice u novinama) uspjevao s jedne strane pomiriti ukus i zahtjeve publike, a s druge prezentirati svoj osobeni umjetnički (crtački) izričaj i dramaturški diskurs.

   Iako je bio na samom početku karijere, uključen je bio u postav retrospektivne izložbe „Strip u Hrvatskoj 1866. – 1986.“ u Muzejskom prostoru u Zagrebu.

   Dubravko Mataković stvorio je cijelu galeriju junaka, od kojih su neki još u svom premijernom objavljivanju stekli kultni status, poput Malog Ivice, Protmana, Glištuna Gmižića, Tetka Trinaestog, Super Di, Obitelji Škakljikavdžija...

   U popriličnom dijelu strip-opusa Mataković se bavio aktualnim temama potvrđujući pritom kako kvalitetan strip može i jeste ogledalo vremena i prostora u kojem je nastao.

   Posebice su bili zapaženi njegovi stripovi koji su nastali i objavljivani u razdoblju domovinskog rata  i koji su se na jedan specifičan, prije svega duhovit i angažirani  način njime bavili.

   Surađivao je sa svojim stripovima u brojnim listovima i magazinima: „Studentski list“, „Polet“, „Patak“, „Male novine“, „Glasnik“, „Nedeljna Dalmacija“, „Smib“, „OK“, „Panorama“, „Modra lasta“, (spomenuta) „Mladost“, „Azur zabavnik“, „Vidici“, „Stari Mačak“, „Stripos“, „Bruk“, „Večernji list“, „Stripoholic“, „Grifon“,  „Aplauz“, „Total film“, „Balon“, „NON“,  pa portal „Net.hr“...

   Izlagao je na mnogim samostalnim, skupnim i tematskim izložbama stripa, poput one „Tko ste vi gospodine Umpah-Pah?“, koja je svoju „premijeru“ imala 1988. u Grožnjanu, nakon čega se selila u više gradova. U to vrijeme, navedena izložba je bila važna i referentna, a danas je uglavnom zaboravljena.

   Zastupljen je u više monografskih izdanja, poput „Strip crtež“, „Stripovi koje smo voleli“, „Slavonski strip crtači“, „Domovinski rat u stripu“ i drugima.

   Jedan je od autora s najvećim brojem izašlih strip-albuma (prvi je objavljen još 1986. – „Sabrana nedjela“ u izdanju lokalnog nakladnika „Privlačice“ iz Privlake) i strip-knjiga.

   Godine 2022. objavljena  je Matakoviću monografija opsega 640 strana – u nakladi  Gradske knjižnice i čitaonice Đakovo.

   Zanimljivo je spomenuti kako je Mataković jedan je od onih kompletnih autora stripa (dakle, scenarista i crtač) u Hrvatskoj, ali i štiklec kako je cijelu karijeru stripaša napravio na svom radnom stolu u Vinkovcima, odakle je stripove slao diljem zemlje.

   Osim umjetničkim i kreativnim angažmanom na kreiranju stripova, Dubravko Mataković je doprinio svojim učešćem u organizaciji vinkovačkog salona stripa (u nekoliko njegovih izdanja, „jugoslavenskih“ i „Hrvatskih“), ali i kao profesor na osječkom sveučilištu.

   Dobitnik je i više strip-nagrada, kao i nagrada na konkursima za strip koji su organizirani 80-ih godina prošlog stoljeća.

   Podsjećamo, dosadašnji dobitnici nagrada „Andrija Maurović“ su Mladen Bjažić, Jules Radilović, Borivoj Dovniković, Žarko Beker, Nedeljko Dragić, Oto Reisinger, Rudi Aljinović, Željko Lordanić, Ninoslav Kunc, Vjekoslav Đaniš, Krešimir Zimonić, Mirko Ilić, Joško Marušić, Pero Kvesić, Dušan Gačić i Jure Ilić; dok su  posebna priznanja „Andrija Maurović“ otišla Fadilu Hadžiću, Vladimiru Pavliniću i Zvonimiru Pliskovcu, te posmrtno Ivici Bednjancu i Tomislavu Čegiru.

Objavljeno: 22.08.2025.
Proglašeni najbolji...      Press: SCM
  ...sa 22. Međunarodnog strip
  konkursa „Veles 2025“

   Sinoć, 20.08.2025. godine, u prostorijama Evropske kuće u Velesu, otvoren je 22. Međunarodni strip salon u Velesu, najvažniji strip događaj u Makedoniji. Pred mnogobrojnim ljubiteljima stripa, organizator je dodelio sledeće nagrade i priznanja:
   • Prva nagrada „Zlatni strip“: „Tama“ - Marko Stojanović
     (scenario) i Milorad Vicanović Maza (crtež), Srbija
   • Druga nagrada „Zlatni strip“ - „Povratak u prošlost“ - Nikola
     Vidačković, Srbija (scenario) i Igor Jovčevski, Makedonija (crtež)
   • Treća nagrada „Zlatni strip“: „Zagriz“ - Dalibor Dado Pehar, Hrvatska
   • Najbolji makedonski strip: „Odjeci Zalahima“ - Vojdan Andonov (scenario) i Marko Marković (crtež)
   • Najbolji scenario: „Prokleta avlija“ - Marko Stojanović, Srbija
   • Najbolji umetnički izraz: „Duše“ - Marko Stojanović, Srbija (scenario) i Vasilis Gogcilas, Grčka (crtež)

   Specijalne nagrade za mlade autore u saradnji sa Evropskom kućom Veles:
   1. „Rodna Iveva – nije umrla od metka, umrla je od izdaje“ – Melanija Stojanova (scenario i crtež) i Anđelo Džipunov (scenario), Veles
   2. „Teška vremena“ – Aleksandar Tančovski (scenario i crtež), Skoplje
   3. „Zamahni!“ – Tamara Nikolova, Veles

   Takođe, Strip centar Makedonije dodelio je i sledece nagrade:
   • Najmlađi učesnik: „Fudbal sa iznenađenjima“ - Marko Kupenkov (7 godina), Skoplje
   • Najbolji debitantski strip: „Samo fantazija“ – Anja Stojadinovska, Kumanovo
   • Nagradu za najbolji strip u kategoriji do 14 godina dele:
   • „ČUDNA KOSA“ – Teona Čalovska, Bitolj i „POMIRENJE U PRAKSI“ – Vuk Stojanović-Leskovac, Srbija. Diplomu u ovoj kategoriji
     dodeljuje stripu „Verin san“ – Hristina Zdravkovski, Veles
   • Nagrada za najbolji strip u kategoriji do 18 godina: „Dobro jutro“ – Magdalena Marjanović, Resen. Diploma u ovoj kategoriji
     dodeljuje se stripu „ČAROBNO ŠTENE“ – Andrea Mladenovska, Skoplje

   Priznanja za saradnju  I masovno ucesce na konkursu dobili si:
   • Klub umetnika „Raška škola“ – Raška, Srbija
   • LŠS „NIKOLA MITROVIĆ KOKAN“ Leskovac, Srbija
   • Udruženje „HRVATSKI AUTORSKI STRIP“
   • Kreativni gradski centar – Multifunkcionalni društveno-kulturni centar - Valona, Albanija
   • Imaginarijum umetnički studio – Bitolj, Makedonija

   Strip salon u Velesu nastavlja se danas, kada će se u letovalištu do 25.08. održati 7. Međunarodna strip kolonija, sa učesnicima iz Srbije, Bugarske i Makedonije.

Objavljeno: 21.08.2025.
Nepobedivi maskirani pravednik...      Autor: Ilija Bakić
  ...„Rajački – Ninđa“; Izdavač: Narodno
  pozorište Timočke krajine – Centar za
  kulturu „Zoran Radmilović“ Zaječar /
  Suizdavač: Udruženje ljubitelja stripa i
  pisane reči Nikola Mitrović Kokan“
  Leskovac, 2024..

   Kratki naslov na koricama “Rajački ** Ninđa” (zvezdice u ovom tekstu su, na žalost, nedostojna oznaka za šurikene) uz adekvatnu ilustraciju nepobedivog maskiranog ratnika iz senki, iskusnijim stripoljupcima sa ovih prostora sasvim je dovoljan da znaju šta ih čeka između tvrdih korica. Oni mlađi će kroz tekstove i strip epizode polako otkrivati još jedan fenomen popularne kulture iz 1980-tih sa prostora sada nepostojeće a tada (činilo se) vrlo postojane Socijalističke Federativne Republike Jugoslavija. Konkretno, tada su na kioscima među (za današnje pojmove – nepojmljivim) mnoštvom šarenih svezaka tzv roto romana (od milošte zvanih i ‘pisani romani’ da bi se razlikovali od – ‘crtanih romana’) kroz koje su se, na radost klinaca (malih i velikih), šepurili znani i neznani kauboji, detektivi, policajci i kriminalci, povremeno i svemirski borci (pa čak i Konan), među najpopularnijim bile (od 1983. godine) sveske plavih korica sa ponosnim naslovom “Ninđa” koje su većinom bile delo izvesnog Dereka Finegana (u stvari ih je pisao Brana Nikolić, strip autor-otac Mije Siledžije i Bendžo Koste, koji je pisao i romane o doživljajima Doka Holideja). Mlađarija je obožavala avanture Leslija Eldridža, Amerikanca koji je ‘izučio’ za ninđu i delio pravdu u San Francisku u sočno opisanim bitkama protiv nevaljalaca svih boja, vrsta i fela. Ova popularnost nije promakla rukovodstvu “Dečjih novina” (na čelu sa legendarnim Srećkom Jovanovićem, koji je stvorio ovaj noseći stub stripa u Jugoslaviji) pa je Ninđa prešao i u medijum stripa i debitovao u 485. broju “Eks almanaha” i postao bezmalo instantno popularan. Ninđu, koji se pomalo razlikovao od pisanog uzora (uloga njegove drage Sumiko i druga-snagatora Tabasko Pita je bitno redukovana), u bezmalo 30 epizoda (sve do poslednjeg 538. broja “Eks almanaha”) stvarala je ekipa proverenih scenarista i crtača (Svetozar Toza Obradović, Dragan Stokić Rajački "Rajac", Petar Aladžić i Miodrag "Mikica" Ivanović; po jednu epizodu su uradili Miodrag i Vladimir Krstić odnosno Branislav Kerac i Sibin Slavković).

   Dragan Stokić Rajački (1951) pojavljuje se u serijalu “Ninđa” u dve uloge: kao kompletan autor ili kao crtač epizoda koje je osmislio Toza Obradović (1950-2020), još jedna od ovdašnjih strip legendi koja je nezasluženo bagatelisana ili omalovažavana. Rajački je napisao i nacrtao prve epizode “Ninđe” koje su ‘probile led’ i pridobile pažnju čitalaca; te su epizoda reprintovane u prvom tomu ove svojevrsne (za sada dvoknjižne) monografije, objavljenom 2021. godine. Novi, drugi tom sadrži epizode crtane po scenariju Toze Obradovića (“Mrtvac koji hoda”, “Kad sunce udari u glavu”, “Nepobedivi Danijel”) odnosno Marka Stojanovića (“Ulog(a)”) dok je za “Ukus smrti” Rajački kompletan autor. Ninđa/Eldridž u njima se bori protiv ‘klasičnih’ kriminalaca u liku snagatora ili ucenjivača koje eliminiše brzinom i hladnokrvnošću (uz pomoć ‘harageija’, šestog čula koje ga upozorava na opasnosti) odnosno neverovatnim baratanjem raznim oružjem. No, dah neočekivanog i iskorak iz rutine dolazi sa epizodama u kojima su protivnici klonovi ili roboti sa kojima oprobane metode borbe nisu dovoljne. Scenarista Toza Obradović je voleo da koristi naučnofantastičnim arsenalom i tako stavlja na dodatne muke svog heroja, na radost najpre zatečenih a posle očaranih čitalaca. Ko god bio Ninđin protivnik, priče o njihovim susretima i sukobima prepune su vratolomne akcije, žučnih dijaloga, jurnjava automobilima, skokova i udaraca što je Rajački majstorski iscrtavao svedenim, rafiniranim potezima. Njegove table sa crtežima različitih veličina odražavaju dinamiku dešavanja i vrtoglavom brzinom vuku čitaoca/gledaoca na nove i nove stranice.

   Monografiju upotpunjuju tekstovi, od šarmantnog uvodnika “Od katane do nirvane” Predraga Ž. Vajagića, analitičkog pregleda “Ninđa zahvaljujući ‘Ninđi’” Vladimira Stefanovića do sjajnog teksta “Svetozar Obradović: sinonim za strip-scenaristu” o karijeri ovog velikana iz pera teoretičara Predraga Đurića. Izuzetan uvid u promišljanje svog strip stvaralaštva Rajački daje u intervjuu pod naslovom “Kako je prohodao Ninđa i druge priče”. Monografiju zaključuju kratke izjave desetak strip autora i teoretičara odnosno pisaca. Svi oni slažu se da je Rajački izuzetan umetnik a strip “Ninđa” značajno delo iz istorije domaće 9. umetnosti.

(„Dnevnik“, 2025)
Objavljeno: 17.08.2025.
Strip: Cane (537)      Autor: Goran Milenković
Objavljeno: 17.08.2025.
Strip: Noćni sud (335)      Autor: Franja Straka
Objavljeno: 17.08.2025.
Rekordan broj radova...      Press: SCM
  ...za strip konkurs „Veles 2025“

Rekordnih 396 autora iz celog sveta prijavilo se za 22. po redu Međunarodni salon stripa „Veles 2025“. Od njih je 164 iz Makedonije.

Sve pristigle radove pregledaće žiri sastavljen od striparskih i umetničkih ličnosti iz Velesa, a neki od njih biće izloženi na svečanom otvaranju Međunarodnog salona stripa u Velesu, najvažnijeg strip događaja u našoj zemlji. (20.08.2024. u Velesu)

Prema rečima Tome Trajkova, koordinatora programa Strip centra Makedonije, premašivanje prošlogodišnjeg rekordnog broja je posledica kontinuirane aktivnosti kako u našoj zemlji, tako i van nje. Pored dokazanih majstora stripa, veoma je prijatno otkrit učešće  novih  strip imena sa makedonske strip scene koja zaslužuju veću afirmaciju i pažnju. To je svakako odraz saradnje sa školama širom zemlje, uključujući likovne pedagoge, ali i sa specijalizovanim obrazovnim studijima. Skoplje kao metropola je solidno zastupljeno, ali i demetropolizacija u aktivnostima SCM-a daje svoje rezultate.

Što se tiče međunarodnih kontakata, dobra osnova je stalna saradnja sa strip scenom iz bivših jugoslovenskih republika, ali i komunikacija sa autorima sa Zapadnog Balkana i drugih kontinenata.

Da bi se povećao ukupan broj prijavljenih stripova na ovo takmičenje, naravno, potrebna je povećana podrška u smislu: povećanog nagradnog fonda, prisustva nagrađenih autora na ceremoniji otvaranja, formiranja žirija međunarodnih strip autora itd., naglasio je Trajkov.

Međunarodno takmičenje u stripu, kao i Međunarodna strip kolonija, dva su dela Međunarodnog strip salona „Veles 2025“. Kao zasebni, ali svakako kompatibilni i projekti, finansiraju ih Ministarstvo kulture i turizma Makedonije i opština Veles.

Objavljeno: 11.08.2025.
Jošanička Banja domaćin...      Autor: David Trajković
  ...13. Međunarodne strip kolonije

   Jošanička Banja je od 18. do 22. jula bila domaćin 13. Međunarodne strip kolonije “Raška 2025”, koja je i ove godine okupila brojne strip autore, predavače i mlade talente iz Srbije i regiona.

Učesnici dolaze iz škola stripa iz Beograda, Vranja, Leposavića, Velesa, Valone i Raške, a tokom pet dana bogatog programa posetioci si posetili  izložbe, promocije, radionice i crtanja uživo.

Svečano otvaranje kolonije  je bilo za petak, 18. jula, u 19 časova, u kompleksu kod Turskog kupatila u Jošaničkoj Banji.

Program otvaranja obuhvatio je i predstavu za decu “Spiderman and Skye”, nakon koje će uslediti “otvoreni atelje” — crtanje za publiku u izvedbi učesnika kolonije.

Dan kasnije, u Galeriji Centra za kulturu “Gradac” u Raški bila je  otvorena izložba radova nastalih u okviru međunarodnog projekta “All we are saying is GIVE RECONCILIATION A CHANCE!”.

Tom prilikom bile su promovisane i dve grafičke novele – “Nikola Tesla i Lepotica na Đetinji”, autora Dragana Filipovića i Sabahudina Muranovića Murana, kao i “Hajka”, autora Marka Stojanovića i Muranovića.

Osim izložbi i promocija, tokom kolonije bile su I organizovane i radionice ilustracije pod vođstvom Vladimira Vesovića, kao i predavanja renomiranih autora Bobana Savića Getoa i Darka Stojanovića.

Učesnici su  radili i na novim stripovima koji će biti objavljeni u strip reviji Ras Comic.

Među ovogodišnjim gostima i predavačima bili su i Dejan Trajković Dex, Ljiljana Strize, Slavica Kupenkova, Valbona Avdulaj i Tome Trajkov.

Strip kolonija Raška već trinaestu godinu uspešno promoviše strip kao umetnički izraz i povezuje autore i publiku iz čitavog regiona.

Objavljeno: 05.08.2025.
Letter from London #44...      Autor: Žika Strip
  ...U kulturnom pogledu mi smo tehnovarvari.

   Uvrežena je predrasuda o ilustratoru kao oportunom profesionalcu koji svoje umetničko stvaranje podređuje komercijalnim motivima, kaže Boban Savić Geto

   Boban Savić Geto (1972) umetnik je ilustracije, koncepta, stripa i dizajna, bujne imaginacije i detaljnosti. Pamtite ga po izvanrednim ilustracijama u Politikinom Zabavniku tokom devedesetih godina prošlog veka i nultih godina ovog veka. Radio je za francuske izdavače i kaže da je Francusko-belgijska škola stripa najzaslužnija za to što je strip uzdignut na pijedestal „ozbiljnih” umetničkih disciplina.
Danas, kada se neki umetnici više bave samoreklamom nego što stvaraju i istražuju, Geto je presedan jer ne želi da govori o nagradama i izložbama već želi da govori samo kroz svoju umetnost. Zato će u ovom intervju biti reči samo o ljudskom stanju ovog umetnika, ali uz početnu napomenu da je on sada predavač ilustracije na Fakultetu primenjene umetnosti u Beogradu i da trenutno ima samostalnu izložbu u Pančevu.

   Kakvo je bilo vaše detinjstvo i kada ste znali da ćete se baviti vizuelnim umetnostima?
   Ono što zovemo detinjstvo je nešto što uobličavamo naknadno, iz vizure takozvanih odraslih ljudi. Ne postoji određeni trenutak kada sam saznao ili odlučio da ću se baviti nečim takvim kao što su vizuelne umetnosti. Ni danas ne pravim razliku između svoje profesije i života. Kao i većina ljudi, počeo sam da crtam veoma rano, ali za razliku od većine, nisam prestao do danas. Štaviše, crtanje mi je omogućilo privilegiju koja se često spočitava umetnicima: da nikad ne „odrastem”...

   Koliko se strip i ilustracija izučavaju na Fakultetu likovne umetnosti?
   Nimalo. Tako nešto ne bi trebalo ni očekivati jer je ilustracija samosvojan umetnički medij utemeljen na bitno drugačijim princi pima od onih koje važe u slikarstvu ili skulpturi. S druge strane, poznavanje ilustracije i stripa kao kulturnih fenomena trebalo bi da bude deo opšte kulture. U tom smislu, veliki broj profesora na FLU ima ozbiljne „rupe” u obrazovanju što se odrazilo i na njihov pristup predavanjima. Na Fakultetu primenjenih umetnosti ilustracija i strip su deo nastavnog programa. Zbog toga sam posle diplomiranja na FLU odlučio da upišem postdiplomske studije na Fakultetu primenjenih umetnosti.

   Da li je tačno da je na likovnoj akademiji jedna od težih kritika profesora da studentski rad okarakteriše kao „ilustrativan”?
   Korišćenje izraza „ilustrativno” u svojstvu primedbe poprilično se odomaćilo u umetničkim školama. Razume se, ovo više govori o predrasudama predavača nego o prirodi same ilustracije. Simptomatičan je i izraz „puka ilustracija”, koja se povezuje s preteranim insistiranjem na ukrasima i nevažnim detaljima, a na štetu jezgrovitosti likovne strukture dela. Takva tendencija bliska je Krležinoj definiciji kiča kao „slabe ili krive primene umetničkog izražajnog sredstva”. Treba istaći da je ova vrsta nekritičke deskriptivnosti jednako nepoželjna i kod likovnih ilustracija. Kada se profesori pozivaju na „ilustrativnost”, oni ilustraciju razmatraju van konteksta umetnosti. Na sličan način, u kolokvijalnom govoru za nekog kažemo da „previše glumi” kada želimo da ukažemo da je neiskren i dvoličan, što naravno nema nikakve veze s umećem glume. Uvrežena je i predrasuda o ilustratoru kao oportunom profesionalcu koji svoje umetničko stvaranje podređuje komercijalnim motivima. Sami procenite da li je Goja bio iskreniji kada je slikao dvorske portrete koji su za njega bili „ulaznica u visoko društvo” ili kada je štampao cikluse subverzivnih, satiričnih ilustracija rizikujući da padne u nemilost inkvizicije.

   Otkuda toliko nepoštovanja za ilustraciju kada istorija ukazuje na dugu tradiciju ljudske potrebe za ilustracijom, na izuzetno ilustrovane knjige i magazine i umetnike pred čijim ilustracijama i danas ostajemo bez daha?
   Kao i svaka predrasuda, verujem da ovo proizlazi iz nedovoljnog poznavanja samog medija. Jedan od glavnih problema u vezi s vrednovanjem ilustracije kao umetničke discipline ogleda se u tome što je „ozbiljni kritičari” uglavnom tumače preko diskursa koji je primeren slikarstvu. Iz ovakvog pristupa proizašlo je iskrivljeno gledište da je ilustracija vid nekakvog anahronog slikarstva koje se bavi trivijalnim temama. U svojim osvrtima na ilustraciju istoričari umetnosti zanemaruju profesionalne ilustratore čiji se rad ne uklapa u aktuelne slikarske tendencije. Jedan od retkih izuzetaka kod nas je istoričarka umetnosti Marija Ristić, koja je na doktorskim studijama istorije umetnosti na Filozofskom fakultetu u okviru svog autorskog projekta „Teorija ilustracije” organizovala i veliku izložbu mojih radova u Muzeju primenjene umetnosti. Za ispravno razumevanje ilustracije neophodno je formiranje adekvatnih metoda vrednovanja koji joj pristupaju kao samosvojnoj umetničkoj disciplini.

   Gde vidite mesto i značaj ilustracija u istoriji umetnosti?
   Dešava se da pojedini ilustratori budu „pohvaljeni” od strane dobronamernih kritičara opaskom da njihova dela nisu „samo” ilustra- cije već „prava umetnost”. Takvim nespretnim komplimentom odaje se priznanje stvaraocima, ali nehotice se nipodaštava njihova profesija. I dok je slikarstvo bezmalo postalo sinonim za umetnost, kod ilustracije umetnička vrednost spominje se kao nešto što se pojavljuje tamo gde se manje očekuje. Dilema da li je ilustracija umetnost ostaće trajno otvorena, ali ne zbog toga što je upitna vrednost ilustracije već zbog ambivalentnosti samog pojma umetnosti. Budući da je pojam umetnosti manje jasan od pojma ilustracije, bezuslovno svrstavanje ilustracije u umetnost ne bi pomoglo u rasvetljavanju suštine ilustracije već bi, u najboljem slučaju, pomoglo da se pojam umetnosti sagleda u potpunijem obimu. Suštinska vrednost bilo kojeg vida stvaralaštva ne proizlazi iz prirode medija već iz onog što je proizašlo iz napora da se stvori lepota.

   Vaše ilustracije, ali i stripovi, ukazuju na minucioznu preciznost, bravurozne teksture materijala, ali i na nesputanu maštu i duboku promišljenost. Objasnite prvo tehnike kojima radite.
   Moja likovna tehnika izvedena je iz načina na koji je koncipirano tradicionalno narativno slikarstvo. Služim se klasičnim crtežom, tehnikom gvaša i akvarela. Kada razrađujem vizuelni identitet filma ili video-igre, grafička tabla namenjena elektronskom crtanju za mene je samo još jedan alat za rad...

   Otkuda potreba da ilustracije nadogradite promišljanjem o amblematici, bestijarijumu ili estetici?
   O svakoj od disciplina koje ste naveli napisane su debele knjige, ali pokušaću da dam što koncizniji odgovor. Izučavajući različite vidove likovne naracije kroz istoriju, upoznao sam lepotu knjiga nastalih pre Gutembergove revolucije. Bestijarijumi su srednjevekovni kodeksi koji sadrže crteže znanih i neznanih životinja. Naziv ovih knjiga izveden je iz latinskog izraza za zver (lat. bestia, srp. beštija, eng. beast). Sa stanovišta današnje zoologije, ove rukopisne knjige vrve od faktografskih neistina. U njima se između ostalog može videti pelikan koji svojom krvlju hrani svoje mlade, tigrica koja liže ogledalo, oklopljeni vitez koji jurišaju na puža... Ovi začudni prizori poprimaju smisao tek kada ih posmatramo kao alegorije. Bestijarijumi, dakle, nisu preteča naučnih priručnika već jedna vrsta spiritualnog vodiča kroz hrišćanske vrline. Pokušavajući da proniknem u simboliku takvih crteža, proučavao sam amblematiku kao jedan od danas gotovo zaboravljenih vidova vizuelne retorike. Ovo se odrazilo i na moje ilu- stracije. Estetika je ogranak filozofije koji pokušava da otkrije tajnu lepote. Verujem da u okviru ilustracije kao likovne discipline i sam pokušavam nešto slično. Utešno je znati da niste sami u zaludnoj težnji ka ovom nedostižnom cilju.

   Kog stripskog autora najviše cenite?
   Po mom sudu, verovatno najveći inovator u mediju stripa je Žan Žiro alijas Mebius, i to upravo zbog toga što je svoja kreativna dostignuća ostvarivao unutar granica samog medija.

Red haosa - Hijeronim Boš, insert (Delcourt, 2011)

   Šta pod tim podrazumevate?
   Zamislite da ste napisali zbirku pesama o vinu. Ukoliko biste vaše pesme odštampali na etiketama flaša s vinom i izložili ih u galeriji, bio bi to interesantan hepening, ali to još uvek ne znači da ste proširili kreativne granice poezije. Ukoliko ste istinski ljubitelj poezije, nećete mariti da li su stihovi odštampani na flaši, recitovani pod vodom, ili na cirkuskom trapezu. Sve što se na kraju računa sadržano je u samoj pesmi. Isto se odnosi i na kvalitet vina.

   Kris Ver, verovatno najznačajniji autor stripova u ovom veku, kaže da prizori stripa nisu statični, već da se oni kreću u našim glavama.
   Što se izjave Krisa Vera tiče, mislim da bi se s njom složio svaki ozbiljan autor stripa. Verujem da je u pogledu recepcije, strip najsličniji filmu. Mislim da je jedan od najvažnijih kvaliteta strip-autora upravo ta sposobnost da pokrene „bioskop” u glavi čitaoca.

   Kako vidite trenutni odnos čovečanstva prema umetnosti?
   Bojim se da živimo u nezapamćenom raskoraku između velike ekspanzije tehnologije i sveopšteg duhovnog poniranja. Mediji nas svakodnevno bombarduju trivijalnostima, što za posledicu ima otupelost na svaki suptilniji sadržaj. U kulturnom pogledu mi smo tehnovarvari. Jedan od simptoma našeg ubrzanog „raščovečenja” je gašenje potrebe za lepotom. Umetnost je postala utočište i uteha za retke pojedince koji se suprotstavljaju toj stihiji. Malo nas je, ali ista ona tehnologija koja se koristi za masovno zaglupljivanje omogućila nam je da se lakše povežemo i pripremimo teren za neka bolja vremena...

Živojin Tamburić
Beograd/London, 2023.

[Tekst je objavljen u Politikinom Kulturnom dodatku u subotu, 30. septembra 2023]
Objavljeno: 03.08.2025.
Strip: Cane (536)      Autor: Goran Milenković
Objavljeno: 03.08.2025.
Strip: Noćni sud (334)      Autor: Franja Straka
Objavljeno: 03.08.2025.
Svi prilozi su vlasništvo autora. U slučaju da želite da ih na bilo koji način eksploatišete, molimo vas da se obratite autorima priloga.
U slučaju da nisu potpisane možete ih slobodno koristiti jer su to neautorizovane vesti ovog servisa, STRIP VESTI.